U cilju boljeg funkcionisanja MZ i boljeg razumijevanja rada Savjeta, tim CEGAS-a je razgovarao sa Radulović Dragoljubom, koji je u rukovodstvu Savjeta MZ Župa Nikšićka poslednjih 7 godina. Profesionalno iskustvo gospodina Radulovića nam ukazuje na konkretne probleme u sistemu lokalne samouprave koji onemogućavaju funkcionisanje i razvoj MZ, ali i upućuje nas smjernicama na izmjenu Odluke o MZ i razvoj neposredne dremokratije.
Koji faktori sprečavaju Savjete MZ da budu ravnopravan činilac u društvenoj zajednici, odnosno ravnopravan partner prilikom donošenja odluka koje se tiču neke teritorije?
– Na osnovu sedmogodišnjeg iskustva u rukovođenju Savjeta MZ Župa Nikšićka vidljivi su veliki nedostaci koji su proizašli iz same Odluke o MZ koju je krajem 2021.god. donijela Opština Nikšić, a koji su veliki teret u funkcionisanju samih Savjeta MZ.
Na početku je dovoljna činjenica da Savjet MZ nema ni jednog centa finansiranja ni od Opštine, ni od države, odnosno njenih institucija. Samim tim je jasno da ni predsjednik Savjeta MZ, ni članovi Savjeta, nemaju nikakve novčane nadoknade za svoj rad, već sve što rade je na volonterskoj osnovi.
Odnos lokalne samouprave prema mjesnoj zajednici najbolje se vidi kroz primjer naše mjesne zajednice.
Da li je Vaša mjesna zajednica u povoljnijoj poziciji činjenicom da je bogata prirodnim mineralnim sirovinama?
– Činjenica da je naša mjesna zajednica bogata prirodnim mineralnim sirovinama, umjesto da nam je prednost i garant razvoja nama predstavlja samo teret i devastacije okoline. Po osnovu koncesije za eksploataciju rude boksita svake godine se u budžet Opštine i u budžet države sliva minimum oko 700.000 eura, a naša mjesna zajednica nema ni jedan euro da se slije na naš ziro račun od tih sredstava. Kroz druge razne oblike sa teritorije naše MZ se slije u budžete Opštine još najmanje 800.000 eura. I pored ovoga, mi nemamo nikakvih uslova za normalno funkcionisanje Savjeta, odnosno da mi kao mjesna zajednica, na osnovu svih tih sredstava opredjeljujemo prioritetne programe i projekte koji bi rješavali probleme naših stanovnika, nego se osjećamo kao stranci na svome.
Kakav je odgovor institucija na Vaše apele?
– Ono što je vidljivo je da svaka kritika koja ide prema institucijama ne nailazi na dobar odgovor, čak dolazimo u situaciju ignorisanja i izbjegavanja bilo kakvog razgovora, što svakako dovodi u ‘’pat’’ poziciju rad samog Savjeta. Višedecenijska praksa odnosa prema Savjetima mjesnih zajednica se nije mijenjala, pa ljudi koji rukovode samim opštinama, nastoje da na čelo mjesnih zajednica i u sastave samih Savjeta MZ izguraju partijski podobne kadrove kako bi imali uticaj na rad samih Savjeta MZ.
Iz razgovora sa predstavnicima drugih mjesnih zajednica skoro pa da su isti problem, a postoje i Savjeti MZ koji nemaju ni prostorije u kojima bi normalno funkcionisali.
Da li su građani i građanke zainteresovani za rad Savjeta MZ?
– Izražena je velika pasivnost stanovnika MZ prilikom samog izbora Savjeta, jer su isti izgubili povjerenje u njihov rad, loše su informisani ili ih ne zanima volonterski rad. Veoma mali broj žena učestvuje u radu MZ, pa u samom Savjetu MZ Župa nema, od ukupno 13 članova, ni jedna žena, a ni to nije definisano samom odlikom o MZ.
Sami način izbora članova Savjeta je sporan, jer se isti biraju na zborovima na kojima jedva da se skupi, a u većini slučajeva ni ne skupi, potreban broj stanovnika datog naselja, a novom odlukom je predviđeno da to bude 5%.
Realno gledano, svaki Savjet mjesnih zajednica zbog ovakvog odnosa samo figurira i ne služi svrsi svoga izbora.
Kako unaprijediti rad Savjeta MZ?
– Potrebno je:
-Promijeniti izbor članova Savjeta MZ i samog predsjednika mjesne zajednice na način što bi taj izbor bio indentičan izboru odbornika u nekoj opštini, jer bi tako sami Savjet imao svoj puni legitimitet;
-Kroz budžet opština i Ministarstva za lokalnu samoupravu opredijeliti sredstva za funkcionisanje Savjeta MZ;
-Predsjednik Savjeta MZ treba da ima mjesečnu nadoknadu za svoje djelovanje, ne manju od minimalne cijene rada. Ova nadoknada se može i regulisati na osnovu veličine teritorije, broja stanovnika…
-Prije određivanja predloga budžeta treba sa Savjetom mjesne zajednice precizirati koji su to prioritetni projekti koji bi morali biti realizovani kroz budžet, a ne kao do sada da se od strane Opštine predloži budžet, pa se onda na javnim raspravama daju primjedbe, od kojih se praktično nijedna ne usvoji;
-Da mjesne zajednice sa čijih teritorija se vrši eksploatacija mineralnih sirovina imaju zagarantovan prihod, ne manji od 60% ubiranih koncesija, koji bi išao isključivo za potrebe mjesta i realizovanje projekata u istom;
-Da se prilikom izbora samog Savjeta sa opštinom precizira koji su to projekti koje se moraju raelizovati u toku trajanja mandata samog Savjeta;
Ovo je samo dio aktivnosti koje bi trebalo zakonski urediti, jer sve drugo nije dobro i minimizira mjesne zajednice i njihove Savjete, tj. njihovo djelovanje je bespredmetno i nema potrebu postojanja.
Sigurno je da postoji još niz drugih prijedloga i primjera kako unaprijediti rad samih Savjeta MZ, ali to bi zahtijevalo mnogo dublju analizu, ali vjerujem da ćemo zajednički nastojati da od Savjeta MZ stvorimo institucije koje će biti poštovane i čiji glas će se čuti na pravi način.
CEGAS 
Leave a comment