Rujna zora/CEGAS: 92 odsto mladih napustilo bi Crnu Goru radi boljih poslovnih prilika

Nikola Mumin i Danilo Đukanović iz Centra za građanske slobode, bili su gosti jutarnjeg programa “Rujna zora”, koji se emituje na Gradskoj Televiziji.

Tema razgovora bilo je naše skorašnje istraživanje percepcije položaja mladih u Crnoj Gori, koje smo sproveli u okviru projekta “Diskriminisani zajedno”, koji finansira Ambasada SAD-a u Crnoj Gori.

Pogledajte cijelo gostovanje ovdje:

Preuzeto sa: Gradska RTV Podgorica YouTube kanal

Zakon o registrima prebivališta i boravišta

Naša Marija Popović Kalezić, ispred Centra za građanske slobode (CEGAS) za Vijesti, izražava pozitivan stav o organizovanju javne rasprave povodom Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta, u okviru kojeg je došlo do uvažavanja sugestija i komentara dostavljenih od strane CEGAS-a, tokom rasprave.

Nadamo se da će i Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu dati svoj komentar na pomenuti tekst zakona, koji su od nadležnog Ministarstva dobili još u junu ove godine i dati dalji pravni slijed ovog zakonskog teksta, a sve u cilju usklađivanja registra prebivališta naših građana sa registrom birača, i vraćanje povjerenja građana u cjelokupan izborni proces.

Preuzeto sa: Vijesti Online

SAMO SEDAM TUŽILAŠTAVA U CRNOJ GORI RADI U PUNOM SASTAVU, DOK DESET NEMA POTREBAN BROJ TUŽILACA/TELJKI

Od ukupno 17 tužilaštava u Crnoj Gori svega sedam radi u punom kapacitetu, dok čak deset tužilaštava radi u okrnjenom sastavu.

Da bi se popunila upražnjena mjesta i to od Vrhovnog državnog tužioca pa dalje, neophodno je da se izabere Tužilački sastav, koji već mjesecima ne funkcioniše.

U prilogu je tabela u kojoj je predstavljen trenutni sastav svih tužilaštava u zemlji.

Preuzeto sa: http://www.cin-cg.me/samo-sedam-tuzilastava-u-crnoj-gori-radi-u-punom-sastavu-dok-deset-nema-potreban-broj-tuzilaca-teljki/

Liječenje neplodnosti: U odborima očekuju liberalniji zakon, prihvatljiv i surogat u porodici

Tekst budućeg propisa mogao bi da omogući, uvoz ne samo sopstvenog, već i doniranog reproduktivnog materijala (spermatozoida, jajnih ćelija…), poveća starosnu granicu za žene koje ulaze u postupke, ali i omogući surogat u okviru porodice i kada je to medicinski opravdano

Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje podržao je na današnjoj sjednici Predlog zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji (MPO), uz saglasnost članova da tekst mora da pretrpi izmjene i da se na njega mora amandmanski djelovati. “Zeleno” svjetlo, uz jednake sugestije da su izmjene teksta neophodne, Predlog zakona prethodno je istog dana dobio na Odboru za rodnu ravnopravnost.

Tako bi tekst budućeg propisa mogao da omogući, uvoz ne samo sopstvenog, već i doniranog reproduktivnog materijala (spermatozoida, jajnih ćelija…), poveća starosnu granicu za žene koje ulaze u postupke, ali i omogući surogat u okviru porodice i kada je to medicinski opravdano.

Tamara Vujović, članica oba odbora na kojima je diskutovano o predlogu propisa koji se bavi liječenjem steriliteta, i članica Kolegijuma Ženskog kluba Skupštine Crne Gore, podsjetila je da je važeći, Zakon o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama, usvojen još 2009, da je skoro istovjetan tekst predložen i u vrijeme prethodne Vlade i da je u međuvremenu arhiviran. Kazala je i da je tokom proteklih godina medicina napredovala, da su desile brojne promjene, a da ih je, zbog toga što nisu dio predloženog teksta, neophodno implementirati u buduće zakonsko rješenje.

Prema riječima Vujović, Predlog zakona neophodno je i dodatno usaglasiti sa direktivama Evropske unije.

Pojasnila je i zbog čega, iako je predlog teksta, kako je rekla, neophodno mijenjati u velikoj mjeri, nisu pristupili pisanju novog zakona.

“Jer smo čuli da je već prošao evropsku proceduru, to je jedno od prelaznih mjerila za poglavlje 28 – Zaštita zdravlja i potrošača. Zato smo se zajednički usaglasili da to budu brojna amandmanska djelovanja, zbog toga što je potrebno donijeti jedan novi zakon u skladu sa savremenim kontekstom, direktivama EU, koji će na najbolji način služiti građanima koji žele da se ostvare kao roditelji”, rekla je ona.

Na sjednicama oba odbora od više učesnika čulo se kako bi budući zakon trebalo da bude liberalniji u odnosu na važeći, ali i u odnosu na predloženo rješenje, pa su najavljeni brojni amandmani.

Kako je saopšteno, Ženski klub i Odbor za rodnu ravnopravnost, od Ministarstva zdravlja, kroz predloge, traže da se, pored ostalog, u zakonu jasno definiše ko ima pravo na postupke medicinski potpomognute oplodnje, posebno u dijelu koji to pravo garantuje ženi bez partnera; da se precizno formuliše norma kojom se propisuje ko sve ima pravo na liječenje neplodnosti primjenom postupaka MPO i obezbijedi adekvatna sudska zaštita osobama o čijem pravu na liječenje odlučuje komisija.

“Kao još jednu novinu, definisali smo određivanje starosne granice za osobe koje su u procesu MPO i predlog je da se ona sa 43, poveća na 52 godine”, pojasnila je Vujović.

Predloženo je i da se jasno propišu mogućnosti uvoza i izvoza – ne samo sopstvenog, već i doniranog reproduktivnog materijala, te da se razmotri i surogat među srodnicima.

Vujović je kazala da je svjesna da pitanje surogata treba uvesti oprezno, ali i dodala da o toj temi treba da počne da se govori “u skladu sa tendencijama koje kažu da treba omogućiti sve postojeće i moguće načine osobama koje žele da se ostvare kao roditelji”.

Evropski parlament usvojio je krajem juna rezoluciju o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima žena, čiji je predlagač bio hrvatski zastupnik Predrag Fred Matić.

Rezolucijom se, u dijelu koji se odnosi na liječenje neplodnosti, države članice pozivaju da osiguraju da sve osobe reproduktivne dobi imaju pristup liječenju neplodnosti bez obzira na njihov socioekonomski status ili bračno stanje, identitet ili seksualnu orijentaciju… Ujedno, članice se pozivaju da “u pogledu plodnosti primjene holistički, uključiv i nediskriminirajući pristup koji se temelji na pravima, uključujući mjere za sprečavanje neplodnosti, i osiguraju jednak pristup uslugama za sve osobe reproduktivne dobi te dostupnost i pristupačnost medicinski potpomognute oplodnje u Evropi”.

Sjednicama i Odbora za zdravstvo i Odbora za rodnu ravnopravnost prisustvovale su Anka Vukićević, državna sekretarka u resoru zdravlja i, kao gošća, Marija Popović Kalezić, izvršna direktorica Centra za građanske slobode (CEGAS).

Preuzeto sa: https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/579547/lijecenje-neplodnosti-u-odborima-ocekuju-liberalniji-zakon-prihvatljiv-i-surogat-u-porodici

Vapaj mladih za zdravim razumom

Dok medijskim i političkim prostorom vladaju populistički narativi, kako kod iskusnijih, pa tako i kod novih mladih političara, postavlja se pitanje da li su ti ljudi reprezenti za mlade u ovoj državi koji su, sudeći po izloženim podacima, možda jedna od prvih generacija u crnogorskoj istoriji kojoj je zapravo prilika za rad i napredak u karijeri bitnija tema od raznih “državnih istina”, “sprečavanja 1918-ih”, “bratstva i jedinstva”, “čuvanja svetinja” itd.

Sa ciljem afirmacije kontstruktivnog pristupa rješavanju društvenih problema i suočavanja sa realnim izazovima u našoj zajednici, predstavljamo vam neke od rezultata naše pilot studije istraživanja percepcije položaja mladih u Crnoj Gori.  

Jedan od ciljeva ovog istraživanja, ali i cjelokupnog projekta koji realizujemo, jeste identifikovanje sistemskih problema koji izazivaju nezadovoljstvo kod mlade populacije u našoj zemlji.

Mladi kao glavne probleme nisu navodili (ne)povjerenje Vladi, nacionalne i etničke tenzije ili ugrožavanje antifašističkih tekovina Crne Gore, već konkretne probleme pri zapošljavanju i napredovanju u karijeri.

Ono što su naveli da bi voljeli da vide kao promjenu u svom položaju, u skladu sa njihovom percepcijom društvenih problema, bili su najčešće nova radna mjesta, pomoć pri usmjeravanju u karijeri i prilike za uključivanje u zajednicu.

Upravo zbog manjka ovakvih konkretnih akcija, nije čudo što je na pitanje li bi trajno ili privremeno napustili Crnu Goru radi boljih poslovnih prilika čak 92% ispitanika odgovorilo da bi. 

Naravno, ne možemo govoriti o tome da bi 92% populacije mladih napustilo Crnu Goru, zbog prirode ovog istraživanja, ali svakako je ovaj podatak dobar indikator realnog stanja. Prethodna istraživanja sprovođena na ovu temu govore da bi Crnu Goru napustilo otprilike 70% populacije mladih, međutim uglavnom su vršena prije pandemije. Postoji opravdan razlog da mislimo da se broj mladih koji bi napustili našu zemlju povećao zbog raznih socio-ekonomskih potresa u Crnoj Gori u prethodne dvije godine. Ukoliko ovoliki broj ljudi koji bi trebalo da budu sljedeća noseća generacija ovog društva ne vidi perspektivu u njemu i traži izlaz iz njega, ne bi li to trebalo predstavljati konačan signal da su ovoj zemlji potrebne promjene?

Postoji veliki raskorak između onoga kako mladi u Crnoj Gori percipiraju ovo društvo, šta očekuju od njega i onoga kako glavni donosioci odluka vode ovu zemlju i oblikuju budućnost njenih građanki i građana. Utisak da su diskriminisani iz procesa donošenja odluka i disonanca sadržaja političkog i medijskog prostora u odnosu na njihovu percepciju problema i potreba upravo može dovesti do odliva mozgova koji nam prijeti. Dok medijskim i političkim prostorom vladaju populistički narativi, kako kod iskusnijih, pa tako i kod novih mladih političara, postavlja se pitanje da li su ti ljudi reprezenti za mlade u ovoj državi koji su, sudeći po izloženim podacima, možda jedna od prvih generacija u crnogorskoj istoriji kojoj je zapravo prilika za rad i napredak u karijeri bitnija tema od raznih “državnih istina”, “sprečavanja 1918-ih”, “bratstva i jedinstva”, “čuvanja svetinja” itd.

Pozitivan indikator je to što, iako žele da napuste zemlju, mladi ispitanici iz našeg uzorka nisu nezainteresovani za društvene probleme. Ako žele biti aktivni, zašto postoji ovaj problem? Postojeće strukture pasivno i aktivno sasvim prirodno stvaraju kontekst u kojem se najlakše priključuju oni koji se u njega najbolje uklapaju. Čak i mladi političari koji se aktiviraju kao članovi partija su bolji reprezenti stanja koje su prethodne generacije stvorile, nego li reprezenti mladih ljudi u ovoj državi. Stvarajući sisteme i platforme koje omogućavaju da se glas mladih bolje čuje, kao i efikasne odgovore na njihove probleme i potrebe, možemo učiniti korak ka tome da nove vrhovne vrijednosti naše kulture budu prosperitet, održivi razvoj i optimalna alokacija resursa i kadrova.

Preuzeto sa: https://portalkombinat.me/vapaj-mladih-za-zdravim-razumom/

Katnića niko ne kontroliše

Kontrola tužilaštava od krucijalne je važnosti jer bi trebalo, između ostalog, da utvrdi kako se rješavaju predmeti, da li tužioci postupaju u rokovima koji su predviđeni zakonom, zašto zastarijevaju krivične prijave, da li se po proceduri sklapaju sporazumi o priznanju krivice, kako tužilaštva sprovode finansijske istrage, kao i da li rukovodioci rade posao kako predviđa zakon.

Već petu godinu Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i većinu ostalih tužilaštava u Crnoj Gori niko ne kontroliše, iako je to predviđeno zakonom.

Zašto to nije rađeno u vrijeme dok je na čelu VDT-a bio Ivica Stanković, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) nije uspio da dobije odgovor. Služba za odnose sa javnošću aktuelnog vršioca dužnosti VDT-a Dražena Burića izostanak kontrole pravda različitim razlozima – od epidemioloških do nedostatka kadra.

Početkom ove godine VDT je doduše donio odluku o vršenju nadzora nad tužilaštvima za 2017, 2018, 2019. i 2020. Posao je trebalo da završe 2021. godine, ali kako do početka novembra do toga nije došlo, produženi su rokovi. Tako će i 2021. proći bez nadzora najznačajnijih tužilaštava.

Kontrola tužilaštava od krucijalne je važnosti jer bi trebalo, između ostalog, da utvrdi kako se rješavaju predmeti, da li tužioci postupaju u rokovima koji su predviđeni zakonom, zašto zastarijevaju krivične prijave, da li se po proceduri sklapaju sporazumi o priznanju krivice, kako tužilaštva sprovode finansijske istrage, kao i da li rukovodioci rade posao kako predviđa zakon.

Ništa od toga u ovih pet godina u većini tužilaštava nije rađeno.

U Zakonu o državnom tužilaštvu piše da VDT vrši nadzor nad radom SDT-a, viših i osnovnih tužilaštava neposrednim uvidom u njihov rad i drugim mjerama radi efikasnosti i zakonitosti. Taj nadzor vrši se u skladu sa planom koji donosi vrhovni državni tužilac.

Zakonom je kao teži disciplinski postupak propisano onemogućavanje vršenja nadzora, ali i ako se u postupku nadzora utvrde nepravilnosti i nezakonitosti u radu.

Pravilnikom o unutrašnjem poslovanju Državnog tužilaštva propisano je da Vrhovno državno tužilaštvo vrši analizu svih tužilaštava jednom godišnje.

U dokumentima, koje smo za potrebe ovog teksta dobili slobodnim pristupom informacijama, piše da je nakon više izmjena planova, predviđeno da nadzor nad radom SDT-a i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici započne u novembru ove godine, a da se takva kontrola u Višem tužilaštvu u Bijelom Polju i osnovnim državnim tužilaštvima obavi u decembru.

Međutim, ta kontrola neće biti obavljena ni ove godine, makar ne u najznačajnijim tužilaštvima, uprkos brojnim upozorenjima koja na rad tužilaštava dolaze od strane Evropske unije (EU), ali i dijela domaće stručne javnosti.

Iz VDT-a su za CIN-CG potvrdili da je kontrola nad radom SDT-a rađena samo jednom i to 2017. godine, kada su provjeravali 2016, početnu godinu rada Specijalnog tužilaštva. Od tada je rad glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegove organizacije potpuno bez kontrole, iako je upravo SDT ključna institucija u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na najvišem nivou.

Iz VDT-a, međutim, nijesu odgovorili na pitanje šta je utvrđeno provjerom 2017, ali ni zašto već petu godinu ne kontrolišu rad najznačajnijeg tužilaštva u zemlji.

Nadzor je za 2017. i 2018. godinu vršen nad Višim tužilaštvom u Bijelom Polju i osnovnim tužilaštavima u Bijelom Polju, Pljevljima, Kolašinu i Ulcinju, ali ni u tim institucijama nije bilo kontrole u posljednje tri godine.

Međutim iz VDT-a nijesu bili voljni da saopšte ni šta je utvrđeno tim malobrojnim kontrolama, ali ni zašto tek sada najavljuju da će u svim tužilaštvima izvršiti zakonske obaveze za prethodne četiri godine.

Nadležni su nedostatak nadzora u izjavi za CIN-CG pokušali da opravdaju time što su četiri državna tužioca koji su trebali da vrše kontrolu otišla u penziju, te da su dva državna tužioca koja su izabrana u aprilu ove godine upućena na ispomoć u Specijalno drzavno tužilaštvo na period od tri do šest mjeseci. Međutim, svi ti tužioci bili su na pozicijama u ranijem periodu, a kontrola ipak nije vršena.

”Takođe, jedan od razloga nevršenja nadzora jeste i situacija nastala povodom pandemije virusa kovid-19”, navode iz VDT-a.

Pandemija je počela u martu 2020. i nikako nije mogla biti opravdanje za nevršenje zakonskih obaveza u prethodne tri godine.

Marić: Grub propust u radu

Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Boris Marić, za CIN-CG istakao je da je neshvatljivo da tako dugo nije vršen nadzor nad radom tužilaštava, ocjenjujući da se radi o grubom propustu u radu i obavezama.

On je dodao da Ministarstvo nije nadležno da inicira postupak odgovornosti za eventualne propuste u dijelu internog nadzora nad radom tužilaštava.

Marić podsjeća da je stanje u pravosudnom sistemu zabrinjavajuće, s obzirom da nije konstituisan Tužilački savjet, a da je stanje u Sudskom savjetu, Vrhovnom i Ustavnom sudu ili v.d. ili na ivici kvoruma za rad.

”U tom kontekstu svaki interni propust u radu dodatno dobija na težini”, naveo je Marić, dodajući da bi se što prije moralo krenuti u parlamentarni dijalog, ali i onaj između zakonodavne, sudske i izvršne vlasti.

Preuzeto sa: https://www.vijesti.me/vijesti/crna-hronika/577316/katnica-niko-ne-kontrolise

VDT već petu godinu ne vrši nadzor nad radom većine tužilaštava: Katnića niko ne kontroliše

Marija Popović Kalezić o vršenju nadzora rada nad tužilaštvom – pregled štampe | Boje jutra

Zbog čega u poslednjih 5 godina nije došlo do vršenja nadzora nad Specijalnim, Višim i Osnovnim tužilaštvima?

Ne možemo prihvatiti obrazloženje u kojem se ne vršenje nadzora opravdava virusom Covid-19 i odlaskom u penziju trojice tužilaca iz Vrhovnog državnog tužilaštva.

Marija Popović Kalezć, izvršna direktorica CEGAS-a, gostovala je jutros u emisiji TV Vijesti “Boje jutra” i imala priliku da prokomentariše rad prenesen pod nazivom “VDT VEĆ PETU GODINU NE OBAVLJA NADZOR NAD RADOM TUŽILAŠTVA” u okviru naslovnice Vijesti, koji je nastao kao rezultat projekta “Istraživanje istraga”, koji realizuju Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Centar za građanske slobode i nedeljnik Monitor, uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Holandije.

CEGAS: Lice 48 sati nakon promjene prebivališta stiče pravo glasa, dolazi do zloupotrebe

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Centar za građanske slobode (CEGAS) postavio je pitanje zašto su redovi ispred prostorija Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Mojkovcu, Cetinju i Petnjici ako su građani, shodno Zakonu o registrima prebivališta i boravišta, obavezni da odjavljuju svoje prebivalište iz jedne i isto prijavljuju unutar druge opštine, isključivo sa namjerom da unutar druge stalno žive.

Iz CEGAS-a su kazali da je Zakon o biračkom spisku usko povezan sa Zakonom o crnogorskom državljanstvu i Zakonom o registrima prebivališta i boravišta Crne Gore, a da licenakon završene promjene upisa u registar prebivališta i boravišta (u roku od 48 sati) stiče pravo glasa, ukoliko je navršilo 18 godina života.

“Usled ovako uređenih propisa, nije čuditi, da političke snage treba izmjeriti i u pronalaženju zakonskih propusta, kako bi što bolje došlo do zloupotrebe prava glasa (što većeg broja glasova). Ovakav vid “ubiranja” glasova se može isključivo moralno osuditi, ali na žalost ne i u zakonskom smislu. Dugi niz godina, svjedočimo da nijesmo u stanju sankcionisati i ono što smo zakonski predvidjeli za sankciju a kamo li ono za šta ne postoji zakonska prepreka”, kazali su iz CEGAS-a.

Ističu da su u više navrata, posljednjih godina, apelovali na donosioce odluka kao i na zainteresovanu javnost, da mora doći do promjene seta zakona koji se tiču izbornog zakonodavstva kao i na promjenu Zakona o registrima prebivališta i boravista Crne Gore.

“CEGAS je uputio i pitanje Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore, na osnovu Zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama, koji je to broj traženih prijava prebivališta iz jedne crnogorske opštine u drugu, neprosredno u susret lokalnim izborima, na šta očekujemo odgovor, a nakon toga ćemo obavijestiti i cjelokupnu javnost Crne Gore”, kazali su.

Preuzeto sa:

https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/576935/cegas-lice-48-sati-nakon-promjene-prebivalista-stice-pravo-glasa-dolazi-do-zloupotrebe-prava-glasa

http://www.rtcg.me/vijesti/politika/342352/zloupotreba-prava-glasa-zbog-losih-zakonskih-rjesenja.html

VIDEO: Kako do reforme tužilaštva?

Nedovoljan učinak u sistemu disciplinkse odgovornosti, transparentnosti rada, objavljivanju potpuno obrazloženih odluka o unaprijeđenju, kao i imenovanju državnih tužilaca je konstantna opomena u izvještajima Evropske Komisije. Koliko dugo ćemo čekati na reforme?

Ovaj video je kreiran u sklopu projekta “Istraživanje istraga” koji realizuju Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Centar za građanske slobode i Nedeljnik Monitor. Projekat finansira Ambasada Holandije.

Povrede Etičkog kodeksa u državnom tužilaštvu

Načela i pravila Etičkog kodeksa obavezuju tužioce da moraju biti moralno odgovorni za postupke koji su u suprotnosti sa Kodeksom. Državni tužioci u svom radu moraju poštovati etička načela savremenog društva. Prilikom obavljanja svog posla, državni tužioci moraju učvršćivati ugled kako na ličnom tako i na tužilačkom nivou.

U poslednjih pet godina, utvrđene su samo četiri povrede načela i pravila Etičkog kodeksa, od strane državnih tužilaca i rukovodilaca tržavnog tužilaštva.

Powered by WordPress.com.

Up ↑