Jednake sankcije za disciplinske prekršaje različite težine

Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori sistem disciplinske odgovornosti tužilaca nema svrhu, s obzirom na to da se vodi veoma mali broj disciplinskih postupaka, a da se za prekršaje različite težine izriču jednake i najmanje sankcije, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građanske slobode (CEGAS), Marija Popović Kalezić.

Analiza rada Tužilačkog savjeta, Vrhovnog i Specijalnog državnog tužilaštva u Crnoj Gori, koju su uradili CEGAS, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) i nedeljnik Monitor, pokazala je da je sistem utvrđivanja disciplinske odgovornosti državnih tužilaca nefunkcionalan.

Popović Kalezić kazala je da je ranijih godina vođen veoma mali broj disciplinskih postupaka.

Prema njenim riječima, od 2016. do 2021. godine podnešeno je 12 predloga za vođenje disciplinskih postupaka, od čega je svega osam utvrđenih disciplinskih odgovornosti koje su se odnosile na neprijavljivanje imovine Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK), čija je sankcija najmanja moguća, kao najlakši oblik prestupa.

„Jasno je da, na osnovu broja disciplinskih odgovornosti i propisanih sankcija, da sistem disciplinske odgovornosti nema svoju svrhu“, rekla je Popović Kalezić agenciji MINA.

Ona je kazala da u od 2016. do 2021. godine nije pokrenut nijedan disciplinski postupak protiv bilo kog državnog tužioca zbog propusta u radu u bilo kojem predmetu, što je krajnje loše.

Popović Kalezić je navela da je za prvih šest mjeseci prošle godine, samo jedan tužilac disciplinski odgovarao zbog propusta u svom radu u vezi sa predmetima, gdje je utvrđena njegova odgovornost za zastarjelost krivičnog gonjenja u čak 13 predmeta.

„Nažalost, sankcija je i u ovom slučaju bila najblaža moguća, baš kao i kod ranijih slučajeva neprijavljivanja imovine ASK-u, pa je jasno da se su se „po težini prestupa“, ova dva bitno različita djela tretirala isto, odnosno jednakom sankcijom“, navela je Popović Kalezić.

Zapanjujući je podatak o broju odbačenih krivičnih prijava, većinom zbog nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja.

Po dostupnim podacima prikupljenim primjenom Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao i uvidom u godišnje izvještaje rada Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva, državni tužioci su samo tokom 2020. godine odbacili 1.107 krivičnih prijava, od čega 789 zbog nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja.

U 2021. godini državna tužilaštva su, usljed nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja, odbacila 53 krivične prijave, od čega 51 prijavu iz nadležnosti osnovnih i dvije iz nadležnosti viših državnih tužilaštava.

U svakom od tih slučajeva zastarjelost je nastupila prije podnošenja krivičnih prijava.

Zbog težine posljedica tog disciplinskog prekršaja, Akcija za ljudska prava je ranije dala preporuku da se taj prekršaj propiše kao jedan od najtežih disciplinskih prekršaja, za čije izvršenje zakon propisuje disciplinsku sankciju razrješenje državnog tužioca, ali ta preporuka nije usvojena.

Autori analize ocijenili su da bi novoizabrani Tužilački savjet trebalo da analizira razloge zbog kojih se tako veliki broj krivičnih prijava odbacuje zbog nastupanja zastarjelosti i da li je u bilo kom predmetu do zastarjelosti krivičnog gonjenja došlo usljed nestručnog ili nesavjesnog rada državnog tužioca.

Popović Kalezić je kazala da, samim ti što je situacija i u sudskom sistemu vrlo slična, ne čudi situacija sa brojnim procesuiranjima u pravosuđu.

Ona je navela da nije postojao sistem interne ni eksterne kontrole.

„Kako ove vrste utvrđivanja odgovornosti ni zakonski nijesu povezane, a onda ni dobro postavljene, prvo se mora očekivati izmjena zakonskih i podzakonskih akata u ovom smjeru, a onda i volja da do suštinske kontrole i načina svrsihodnog ocjenjivanja i dođe“, dodala je Popović Kalezić.

Kako je istakla, nije se jednako moglo tretirati to što neko od tužilaca nije prijavio svoju imovinu ASK-u, a imao je zakonsku obavezu, kao situacija povrede radne obaveze u kojoj je došlo do zastare u 13 predmeta.

„Državni tužioci na svom primjeru moraju pokazati koliko im je stalo do prava i pravde, da bi to povjerenje kod građanstva makar malo počelo da raste“, naglasila je Popović Kalezić.

Govoreći o kaznenoj politici, Popović Kalezić je kazala da je potrebno mijenjati Zakon o državnom tužilaštvu i, u skladu sa tim, određena podzakonska akta.

„I određivanje visine sankcija u slučaju utvrđivanja disciplinske odgovornosti treba se mijenjati, ali mora postjati volja za njihovo određivanje i poštovanje Zakona“, istakla je Popović Kalezić.

Ona smatra da se moraju mijenjati i postavljati brojne metodologije, opet u skladu sa izmjenom zakona, i naći veza između utvrđene disciplinske odgovornosti, povrede Etičkog kodeksa, kao i načina ocjenjivanja državnih tužilaca.

„Za sve ove izmjene trebaće dosta volje i truda, kao i poštovanje svih zakonskih procedura, sprovođenja javne rasprave sa svim zainteresovanim strukturama, pored stručne javnosti, kako bi u konačnom došlo do napretka“, ocijenila je Popović Kalezić.

Ona je kazala da se, prema istraživanju koje je za CIN, CEGAS i Monitor sprovela Ipsos agencija, najmanje vjeruje tužilaštvu i političkim partijama, navodeći da je to porazno.

„Istraživanje je sprovedeno u 2021. godini, pa se nadam da je danas situacija nešto bolja“, rekla je Popović Kaležić, dodajući da se ne smiju zaboraviti zakonske izmjene koje su u jednoj mjeri dovele do napretka, kao i novi sastav Tužilačkog savjeta.

Komentarišući najavu Ministarstva pravde da će razmotriti uvođenje procesa vetinga, kojim bi se utvrdila odgovornost sudija i državnih tužilaca koji su nestručno i nesavjesno obavljali funkciju, Popović Kalezić je kazala da postoji potreba za nečim sličnim, ali da smatra da je za to u Crnoj Gori prilično rano.

Kako je istakla, ka tome se ne smije ići užurbano i ako je velika potreba da se stvari u crnogorskom pravosuđu dovedu u red.

„Ispitivanje imovine sudija, tužilaca i visokih policijskih službenika, a onda i rasvjetljavanja određenih nejasnoća u tom pravcu, može biti dobar model za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala u ovim, nama nažalost najranjivijim sferama društva, ali se mora naći najbolji zakonski model koji bi tome odgovorio“, ocijenila je Popović Kalezić.

Prema njenim riječima, taj vid kontrole, praćenja, a na kraju i procesuiranja, mogao bi se unaprijediti razradom i dopunom već postojećih zakona.

Popović Kalezić smatra da izmjenom zakona o državnom tužilaštvu i o sprječavanju korupcije, kao i najavljenim zakonom o oduzimanju imovine, može doći do značajnih pomaka u cjelokupnom pravosuđu.

„Sve ove izmjene morale bi biti donešene temeljno, sa ozbiljnom razradom pravnih normi, uz zakonski način donošenja promjena. Ne na prečac sa brojnim propustima, što nam najčešće stvori problem u dijelu implementacije i onoga šta smo željeli da postignemo“, rekla je Kalezić Popović.

Preuzeto sa: https://mina.news/glavna/jednake-sankcije-za-disciplinske-prekrsaje-razlicite-tezine/?fbclid=IwAR2b-fJb3-caRlrlIOsShzoVXqpYRrLWWo6ma8LW7Vy8QLLUs2xYTcynUFA

https://rtcg.me/vijesti/drustvo/395583/sistem-utvrdjivanja-odgovornosti-tuzilaca-nefunkcionalan.html?fbclid=IwAR2-SIe3EeBINSu6BFFzUas2NR2k70_A2PnMUpJozV-d4g38ipFROCe7Zlo

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

Powered by WordPress.com.

Up ↑

%d bloggers like this: