Zakon o registrima prebivališta i boravišta

Naša Marija Popović Kalezić, ispred Centra za građanske slobode (CEGAS) za Vijesti, izražava pozitivan stav o organizovanju javne rasprave povodom Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta, u okviru kojeg je došlo do uvažavanja sugestija i komentara dostavljenih od strane CEGAS-a, tokom rasprave.

Nadamo se da će i Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu dati svoj komentar na pomenuti tekst zakona, koji su od nadležnog Ministarstva dobili još u junu ove godine i dati dalji pravni slijed ovog zakonskog teksta, a sve u cilju usklađivanja registra prebivališta naših građana sa registrom birača, i vraćanje povjerenja građana u cjelokupan izborni proces.

Preuzeto sa: Vijesti Online

Katnića niko ne kontroliše

Kontrola tužilaštava od krucijalne je važnosti jer bi trebalo, između ostalog, da utvrdi kako se rješavaju predmeti, da li tužioci postupaju u rokovima koji su predviđeni zakonom, zašto zastarijevaju krivične prijave, da li se po proceduri sklapaju sporazumi o priznanju krivice, kako tužilaštva sprovode finansijske istrage, kao i da li rukovodioci rade posao kako predviđa zakon.

Već petu godinu Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i većinu ostalih tužilaštava u Crnoj Gori niko ne kontroliše, iako je to predviđeno zakonom.

Zašto to nije rađeno u vrijeme dok je na čelu VDT-a bio Ivica Stanković, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) nije uspio da dobije odgovor. Služba za odnose sa javnošću aktuelnog vršioca dužnosti VDT-a Dražena Burića izostanak kontrole pravda različitim razlozima – od epidemioloških do nedostatka kadra.

Početkom ove godine VDT je doduše donio odluku o vršenju nadzora nad tužilaštvima za 2017, 2018, 2019. i 2020. Posao je trebalo da završe 2021. godine, ali kako do početka novembra do toga nije došlo, produženi su rokovi. Tako će i 2021. proći bez nadzora najznačajnijih tužilaštava.

Kontrola tužilaštava od krucijalne je važnosti jer bi trebalo, između ostalog, da utvrdi kako se rješavaju predmeti, da li tužioci postupaju u rokovima koji su predviđeni zakonom, zašto zastarijevaju krivične prijave, da li se po proceduri sklapaju sporazumi o priznanju krivice, kako tužilaštva sprovode finansijske istrage, kao i da li rukovodioci rade posao kako predviđa zakon.

Ništa od toga u ovih pet godina u većini tužilaštava nije rađeno.

U Zakonu o državnom tužilaštvu piše da VDT vrši nadzor nad radom SDT-a, viših i osnovnih tužilaštava neposrednim uvidom u njihov rad i drugim mjerama radi efikasnosti i zakonitosti. Taj nadzor vrši se u skladu sa planom koji donosi vrhovni državni tužilac.

Zakonom je kao teži disciplinski postupak propisano onemogućavanje vršenja nadzora, ali i ako se u postupku nadzora utvrde nepravilnosti i nezakonitosti u radu.

Pravilnikom o unutrašnjem poslovanju Državnog tužilaštva propisano je da Vrhovno državno tužilaštvo vrši analizu svih tužilaštava jednom godišnje.

U dokumentima, koje smo za potrebe ovog teksta dobili slobodnim pristupom informacijama, piše da je nakon više izmjena planova, predviđeno da nadzor nad radom SDT-a i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici započne u novembru ove godine, a da se takva kontrola u Višem tužilaštvu u Bijelom Polju i osnovnim državnim tužilaštvima obavi u decembru.

Međutim, ta kontrola neće biti obavljena ni ove godine, makar ne u najznačajnijim tužilaštvima, uprkos brojnim upozorenjima koja na rad tužilaštava dolaze od strane Evropske unije (EU), ali i dijela domaće stručne javnosti.

Iz VDT-a su za CIN-CG potvrdili da je kontrola nad radom SDT-a rađena samo jednom i to 2017. godine, kada su provjeravali 2016, početnu godinu rada Specijalnog tužilaštva. Od tada je rad glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegove organizacije potpuno bez kontrole, iako je upravo SDT ključna institucija u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na najvišem nivou.

Iz VDT-a, međutim, nijesu odgovorili na pitanje šta je utvrđeno provjerom 2017, ali ni zašto već petu godinu ne kontrolišu rad najznačajnijeg tužilaštva u zemlji.

Nadzor je za 2017. i 2018. godinu vršen nad Višim tužilaštvom u Bijelom Polju i osnovnim tužilaštavima u Bijelom Polju, Pljevljima, Kolašinu i Ulcinju, ali ni u tim institucijama nije bilo kontrole u posljednje tri godine.

Međutim iz VDT-a nijesu bili voljni da saopšte ni šta je utvrđeno tim malobrojnim kontrolama, ali ni zašto tek sada najavljuju da će u svim tužilaštvima izvršiti zakonske obaveze za prethodne četiri godine.

Nadležni su nedostatak nadzora u izjavi za CIN-CG pokušali da opravdaju time što su četiri državna tužioca koji su trebali da vrše kontrolu otišla u penziju, te da su dva državna tužioca koja su izabrana u aprilu ove godine upućena na ispomoć u Specijalno drzavno tužilaštvo na period od tri do šest mjeseci. Međutim, svi ti tužioci bili su na pozicijama u ranijem periodu, a kontrola ipak nije vršena.

”Takođe, jedan od razloga nevršenja nadzora jeste i situacija nastala povodom pandemije virusa kovid-19”, navode iz VDT-a.

Pandemija je počela u martu 2020. i nikako nije mogla biti opravdanje za nevršenje zakonskih obaveza u prethodne tri godine.

Marić: Grub propust u radu

Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Boris Marić, za CIN-CG istakao je da je neshvatljivo da tako dugo nije vršen nadzor nad radom tužilaštava, ocjenjujući da se radi o grubom propustu u radu i obavezama.

On je dodao da Ministarstvo nije nadležno da inicira postupak odgovornosti za eventualne propuste u dijelu internog nadzora nad radom tužilaštava.

Marić podsjeća da je stanje u pravosudnom sistemu zabrinjavajuće, s obzirom da nije konstituisan Tužilački savjet, a da je stanje u Sudskom savjetu, Vrhovnom i Ustavnom sudu ili v.d. ili na ivici kvoruma za rad.

”U tom kontekstu svaki interni propust u radu dodatno dobija na težini”, naveo je Marić, dodajući da bi se što prije moralo krenuti u parlamentarni dijalog, ali i onaj između zakonodavne, sudske i izvršne vlasti.

Preuzeto sa: https://www.vijesti.me/vijesti/crna-hronika/577316/katnica-niko-ne-kontrolise

VDT već petu godinu ne vrši nadzor nad radom većine tužilaštava: Katnića niko ne kontroliše

Marija Popović Kalezić o vršenju nadzora rada nad tužilaštvom – pregled štampe | Boje jutra

Zbog čega u poslednjih 5 godina nije došlo do vršenja nadzora nad Specijalnim, Višim i Osnovnim tužilaštvima?

Ne možemo prihvatiti obrazloženje u kojem se ne vršenje nadzora opravdava virusom Covid-19 i odlaskom u penziju trojice tužilaca iz Vrhovnog državnog tužilaštva.

Marija Popović Kalezć, izvršna direktorica CEGAS-a, gostovala je jutros u emisiji TV Vijesti “Boje jutra” i imala priliku da prokomentariše rad prenesen pod nazivom “VDT VEĆ PETU GODINU NE OBAVLJA NADZOR NAD RADOM TUŽILAŠTVA” u okviru naslovnice Vijesti, koji je nastao kao rezultat projekta “Istraživanje istraga”, koji realizuju Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Centar za građanske slobode i nedeljnik Monitor, uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Holandije.

Dvaput ne valja, ali prolazi ponovo

Izvor: Shutterstock

Treći put u tri godine Vlada je, bez prethodne javne rasprave, na sjednici u četvrtak utvrdila Predlog zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji (MPO). Utvrđeni tekst isti je kao onaj koji je prethodna Vlada utvrdila krajem 2020. i koji je odlukom Skupštine arhiviran u novembru, prije skoro godinu.

Skoro istovjetan tekst utvrđen je prvi put krajem 2018, ali on četiri mjeseca kasnije nije dobio i podršku većine u Skupštini.

”Nevjerovatno je da se Ministarstvo zdravlja, nakon svega što se u prethodnom periodu dešavalo sa usvajanjem – odnosno neusvajanjem Zakona, riješilo da bez javne rasprave pošalje Vladi tekst, o ova ga usvoji u formi Predloga zakona koji će poslati Skupštini. Kako se sve radilo iza zatvorenih vrata, javnost nema informaciju ko je sve učestvovao u izradi ovog teksta. Nedopustivo je da se oblast MPO koja se tiče ostvarivanja ljudskih prava, primjene savremenih tehnologija i u kojoj lako može da se sklizne u diskriminaciju određenih osoba, uređuje u tajnosti i bez učešća zainteresovane javnosti”, rekla je “Vijestima” bivša predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak, dodajući i da je o tome bilo riječi u zaključcima kontrolnog saslušanja Odbora za rodnu ravnopravnost.

”Ali i Vladine uredbe to propisuju. Sve da je najbolji tekst zakona, ovo se nije smjelo dogoditi”, dodala je ona.

Nakon sjednice u četvrtak, iz Vlade je, pored ostalog, saopšteno da će donošenjem propisa biti ispunjeno jedno od završnih mjerila za zatvaranje poglavlja 28 – Zaštita potrošača i zdravlja.

Predloženo rješenje, kao ni kada je takav tekst utvrđen prvi, pa drugi put, ne omogućava uvoz polnih ćelija, ni bilo kakav, pa ni nekomercijalni surogat, što je predlog Centra za građanske slobode (CEGAS), ali i sugestija dijela stručnjaka za sterilitet.

Iz CEGAS-a su u martu, na poziv javnosti da uputi predloge za program rada za 2021, Vladi uputili predlog za izmjene važećeg propisa za liječenje neplodnosti medicinski potpomognutom oplodnjom. Podsjetili su da je važeći propis – Zakon o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama usvojen još 2009. i kazali da su izmjene aktuelnog zakona neophodne jer “ne prepoznaje ključne savremene mogućnosti liječenja neplodnosti”.

Iz CEGAS-a su ranije saopštili da insistiraju na postojanju podzakonskog akta koji definiše način i mogućnost donacije jajne ćelije, muške polne ćelije, na mogućnost uvoza i izvoza reproduktivnog materijala.

”Insistiramo i na zakonskoj obavezi postojanja banke koja omogućava čuvanje reproduktivnog materijala i ujedno mogućnost planiranja porodice, da se razmotri mogućnost surogat materinstva (nekomercijani surogat) u okviru porodice, u skladu sa drugim zakonima koji bi ga mogli urediti, te promjenu naziva postojećeg zakona koji je u svom samom početku diskriminatoran”, kazali su ranije iz te NVO.

Zakon o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama, koji je na snazi od 2009. godine, predviđa donaciju polnih ćelija, ali od usvajanja nikad nisu usvojena i podzakonska akta, pa donacija nikad nije zaživjela u praksi. Taj propis ne predviđa mogućnost uvoza, ni izvoza reproduktivnog materijala (jajne ćelije, spermatozoida, embriona…), ne poznaje ni obavezno postojanje banke u kojoj će se čuvati reproduktivni materijal, ni surogat.

Predlog zakona o MPO koji je utvrđen na sjednici u četvrtak preciznije uređuje pitanje donacije, ali zabranjuje uvoz i izvoz, osim kada osobe iz Crne Gore žele da polne ćelije i tkiva, odnosno embrione, čuvaju u inostranstvu i da ih kasnije, za svoje potrebe, uvezu nazad u Crnu Goru. Skladištenje u drugim državama moguće je na period od pet godina. Izvoz, te kasnije i uvoz polnih ćelija i tkiva, prema tom tekstu, bio bi omogućen i licima kod kojih, iz opravdanih razloga, postoji rizik od nastupanja kasnije neplodnosti.

Srbija ima banku polnih ćelija, a od 2017. dozvoljen je i uvoz, pa pacijenti mogu da biraju da li žele polne ćelije iz banke u toj državi ili žele da koriste uzorke iz neke banke iz EU. Upotreba doniranih ćelija u matičnoj ili nekoj od zemalja EU moguća je i u Sloveniji, Makedoniji. Iz Ministarstva zdravlja, kad je taj resor vodio Kenan Hrapović, kazali su da se Crna Gora u tom smislu ne može porediti sa drugim državama, te da domaće klinike nemaju kapaciteta da kontrolišu genetski materijal koji dolazi sa strane.

Nijedna verzija zakona ne omogućava surogat, čak ni, kako su to tokom javne rasprave sugerisali neki od stručnjaka za sterilitet, ako je to medicinski opravdano. Surogat je dozvoljen u Holandiji, Velikoj Britaniji, Makedoniji… Za razliku od Ukrajine, gdje je usluga komercijalizovana, u tim državama surogat je dozvoljen isključivo iz altruističkih pobuda.

MPO omogućava da se oni koji imaju problema sa plodnošću – žene bez partnera, te muškarac i žena u bračnoj ili vanbračnoj zajednici, ostvare kao roditelji.

Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, u Crnoj Gori se o trošku države odobravaju tri postupka MPO. Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović ranije je, odgovarajući na poslanička pitanja, kazala da će dati sve od sebe da svaka žena koja želi da se ostvari kao majka dobije besplatno tu priliku. Iz civilnog sektora više puta su sugerisali da je od neograničenog broja besplatnih pokušaja MPO važnija – dijagnostika.

Izvor: https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/566968/dvaput-ne-valja-ali-prolazi-ponovo

BOJE JUTRA – Nikola Mumin

Nikola Mumin, koordinator projekata u Centru za građanske slobode (CEGAS), bio je gost emisije “Boje jutra” na TV Vijesti. Tema razgovora su bile kovid potvrde, postupanje institucija tokom pandemije i perspektiva same borbe sa pandemijom.

Preuzeto sa: Vijesti Online

Podstaći natalitet kroz donaciju, uvoz, izvoz i surogat

Foto: Vijesti/Shutterstock

Iz CEGAS-a insistiraju na konkretnim izmjenama propisa za liječenje neplodnosti medicinski potpomognutom oplodnjom

Donacija ženskih i muških polnih ćelija, mogućnost uvoza i izvoza reproduktivnog materijala, osnivanje banke reproduktivnog materijala, nekomercijalni surogat… neki su od predloga na kojima u smislu izmjena zakona kojim se reguliše pitanje postupaka medicinski potpomognute oplodnje (MPO) insistiraju iz Centra za građanske slobode (CEGAS).

Iz CEGAS-a su u martu, na poziv javnosti da uputi predloge za program rada za 2021. godinu, Vladi uputili predlog za izmjene važećeg propisa za liječenje neplodnosti medicinski potpomognutom oplodnjom, podsjećajući tada da je Zakon o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama usvojen još 2009, da je i dalje na snazi, uprkos više pokušaja za izmjenama.

U obrazloženju za predlog, tada su naveli i da su izmjene važećeg zakona neophodne jer “ne prepoznaje ključne savremene mogućnosti liječenja neplodnosti”. Predlog je potom i uvršten u program Vlade za ovu godinu.

”CEGAS insistira na postojanju podzakonskog akta koji definiše način i mogućnost donacije jajne ćelije, donaciju muške polne ćelije, na mogućnost uvoza i izvoza reproduktivnog materijala. Insistiramo i na zakonskoj obavezi postojanja banke koja omogućava čuvanje reproduktivnog materijala i ujedno mogućnost planiranja porodice, da se razmotri mogućnost surogat materinstva (nekomercijani surogat) u okviru porodice, u skladu sa drugim zakonima koji bi ga mogli urediti, te promjenu naziva postojećeg zakona koji je u svom samom početku diskriminatoran”, kazali su “Vijestima” iz te NVO, dodajući da očekuju da budu usvojene novine, na koje, kako navode, crnogorsko društvo prilično dugo čeka.

Važeći propis kojim se uređuje liječenje neplodnosti predviđa donaciju polnih ćelija, ali od usvajanja 2009. nikad nisu usvojena i podzakonska akta. Zakon iz 2009. ne predviđa mogućnost uvoza, ni izvoza reproduktivnog materijala (jajne ćelije, spermatozoida, embriona…), ne poznaje ni obavezno postojanje banke u kojoj će se čuvati reproduktivni materijal, ni surogat.

Prethodna Vlada utvrdila je dva puta Predlog zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, predlog nije dobio podršku većine u Skupštini u aprilu 2019, a skoro istovjetan tekst arhiviran je u novembru 2020, sa setom drugih zakona.

Tim predlogom preciznije je uređeno pitanje donacije, zabranjen je uvoz i izvoz – osim kada osobe iz Crne Gore žele da polne ćelije i tkiva, odnosno embrione, čuvaju u inostranstvu i da ih kasnije, za svoje potrebe, uvezu nazad u Crnu Goru. Skladištenje u drugim državama moguće je na period od pet godina. Skoro jedina novina tog teksta bila je da se izvoz, te kasnije i uvoz polnih ćelija i tkiva omogući i licima kod kojih, iz opravdanih razloga, postoji rizik od nastupanja kasnije neplodnosti. O pitanju uvoza, iz resora koji je tada vodio Kenan Hrapović, govorili su da domaće klinike nemaju kapaciteta da kontrolišu genetski materijal koji dolazi sa strane.

Nijedna verzija zakona ne omogućava surogat materinstvo, čak ni ako je to medicinski opravdano. Surogat je dozvoljen u Holandiji, Velikoj Britaniji, Makedoniji, u Srbiji se razmatra kroz Nacrt građanskog zakonika. Za razliku od Ukrajine, gdje je usluga komercijalizovana, u tim državama surogat je dozvoljen isključivo iz altruističkih pobuda, a surogat majke dobijaju novac samo u iznosu troškova povezanih sa trudnoćom.

Medicinski potpomognuta oplodnja omogućava da se oni koji imaju problema sa plodnošću – žene bez partnera, te muškarac i žena u bračnoj ili vanbračnoj zajednici, ostvare kao roditelji.

Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, u Crnoj Gori se o trošku države odobravaju tri postupka MPO. Sa problemom neplodnosti suočava se između 10 i 15 odsto stanovništva.

Izvor: https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/563108/podstaci-natalitet-kroz-donaciju-uvoz-izvoz-i-surogat

CEGAS: Brojne nepravilnosti u dodjeljivanju počasnih državljanstava od juna 2006. do maja 2021.

Pasoš Crne Gore (Ilustracija), Foto: Vijesti

Nevladino udruženje Centar za građanske slobode (CEGAS) je na osnovu analize o zakonskim načinima sticanja crnogorskog državljanstva utvrdio brojne nepravilnosti u načinu dodjeljivanja počasnih državljanstava, kada je u pitanju period od 3. juna 2006. do 24. maja 2021. godine.

CEGAS je dostavio tabelu o broju dodijeljenih počasnih državljanstava u tom periodu.

CEGAS
foto: CEGAS

Iz CEGAS su poručili da kao što se vidi iz tabele, broj počasnih državljanstava dodijeljenih 2020. godine je šest puta veći nego 2019, a čak 13 puta veći nego 2018. godine.

“Zakonska mogućnost dobijanja počasnih državljanstava se temelji na Zakonu o crnogorskom državljanstvu kao i na podzakonskim aktima koje donosi Vlada Crne Gore u formi Odluka o dobijanju crnogorskog državljanstva prijemom. U Članu 12 Zakona o Crnogorskom državljanstvu stoji da: “Lice čiji prijem u crnogorsko državljanstvo je od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore može, izuzetno, steći crnogorsko državljanstvo prijemom i ako ne ispunjava uslove iz člana 8 ovog zakona.” O prijemu u crnogorsko državljanstvo za državni i drugi interes Crne Gore odlučuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove, isključivo na osnovu predloga Predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine Crne Gore ili predsjednika Vlade Crne Gore. O prijemu u crnogorsko državljanstvo iz stava 1 ovog člana odlučuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove uz mišljenje organa uprave nadležnog za oblast iz stava 1 ovog člana.””, navodi se u saopštenju CEGAS.

Oni su kazali da su sporna rješenja donošena pozivanjem na član 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu, a iz obrazloženja se ne vidi da su ista donešena na osnovu predloga ovlašćenih predlagača i da li su pribavljana mišljenja nadležnih organa uprave.

“To znači da se donosilac rješenja samo formalno pozivao na član 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu i pored očigledne činjenice da nijesu ispunjena dva bitna uslova: podnošenje predloga i pribavljanje odgovarajućeg mišljenja. Uz to, iz rješenja se ne vidi da li se radi o državnom, kulturnom, sportskom i drugom interesu Crne Gore, kao ni ona najbitnija činjenica – u čemu se sastoji doprinos određenog lica interesima Crne Gore, što predstavlja sami smisao i cilj donošenja rješenja. Takođe, rješenja nijesu bila donijeta ni u skladu sa članom 8 Zakona o Crnogorskom državljanstvu, jer se ne vidi koje su odlučujuće činjenice utvrđene. Znači, rješenja ne sadrže odlučujuće činjenice i razloge i ako je obrazloženje rješenja u skladu sa zakonom utvrđenom obavezom, najdjelotvornija borba protiv korupcije i zloupotrebe službenog položaja”, rekli su iz CEGAS.

Poručili su i da su skoro sva donesena Rješenja bila u suprotnosti sa Zakonom o upravnom postupku, kojim je propisano da se ništavim oglašava Rješenje koje bi svojim izvršenjem moglo prouzrokovati neko djelo kažnjivo po krivičnom zakoniku, kao i da se predmetno riješenje mora oglasiti ništavim ako sadrži nepravilnost koja je po nekoj izričitoj zakonskoj odredbi predviđena kao razlog ništavosti.

“Na kraju se postavlja pitanje, šta je sa licem koje je donijelo na desetine Rješenja o državljanstvu protivno Zakonu o upravnom postupku, protivno Zakonu o Crnogorskom državljanstvu i u suprotnosti sa Krivičnim zakonom Crne Gore? Jasno je da se Zakon o Crnogorskom državljanstvu mora mijenjati, ali svakao je jednako važno na koji način će se primjenjivati i postojeće i nove norme Zakona”, zaključuje se u saopštenju CEGAS.

Izvori: https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/554087/cegas-brojne-nepravilnosti-u-dodjeljivanju-pocasnih-drzavljanstava-od-juna-2006-do-maja-2021

http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/327146/u-dodjeljivanju-pocasnih-drzavljanstava-brojne-nepravilnosti.html

Powered by WordPress.com.

Up ↑