Tag: CEGAS

Unutrašnji nadzor nije prioritet

Centar za građanske slobode (CEGAS) je prateći unutrašnji nadzor državnih tužilaštava uočio nepostojanje interne kontrole među tužilaštvima, iako ga Zakon eksplicitno nalaže. SDT niko nije kontrolisao za vrijeme GST Katnića, a izostao je značajan nadzor i u drugim tužilaštvima. Odgovornost za ovakav vid propusta je izostala. Nad SDT-om je prvi put vršen nadzor za 2016.godinu, pa je tek u 2021-oj započet – 29.januara 2021. Odlukom vd VDT-a. Odluka se zbog kadrovskih promjena mijenjala dva puta tokom iste godine, sa posebnim osvrtom na nadzor nad SDT-om.

Po Zakonu o državnom tužilaštvu Crne Gore Vrhovno državno tužilaštvo najmanje jedanput godišnje vrši analizu rada državnih tužilaštava, pa je jasno o kojem se zaostatku radi.

Prema podacima iz državnog tužilaštva nadzor nad višim državnim tužilaštvima u Podgorici i Bijelom Polju izvršen je u četvrtom kvartalu 2022.godine, dok je nadzor nad SDT-om i dalje u toku.

CEGAS ne čudi dužina trajanja nadzora, s obzirom na značajna kašnjenja i stalne kadrovske izmjene, ali čudi činjenica da Vrhovno državno tužilaštvo na pitanje CEGAS-a o postojanju dokumenta Plana nadzora za 2023. godinu daje odbijajuće Rješenje, u kojem se navodi da Vrhovno državno tužilaštvo ne posjeduje akt/dokument koji sadrži tražene podatke.

Kako u 2022-oj godini nije vršen nadzor od viših državnih tužilaštava ka osnovnim, čudi činjenica da Više državno tužilaštvo Podgorica još uvijek nema izrađen poseban Plan nadzora za 2023., već nas je informisalo da je ono u aktu Programa rada za 2023. predviđeno, ali nije jasno određeno nad kojim osnovnim tužilaštvima će biti sproveden nadzor.

Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju na isto pitanje CEGAS-a o Planu nadzora za 2023. godinu odgovara da je u toku proces ocjenjivanja državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, pa tek nakon što budu svi ocijenjeni će biti utvrđen i Plan nadzora za 2023.godinu.

Više državno tužilaštvo Podgorica smatra da ima vremena za donošenje posebnog plana nadzora za 2023., iako smo pri kraju prvog kvartala, što čini lošu praksu za davanje mogućnosti transparentnosti i praćenja od strane civilnog sektora.

Uzimajući u obzir značaj unutrašnje kontrole u tužilačkom sistemu, CEGAS je mišljenja da Planovi nadzora moraju biti definisani i jasni najdalje u prvom mjesecu tekuće godine, kako bi i ovaj vid kontrole bio dovoljno određen i transparentan.

Tim CEGAS-a

0

Šta je “dala” radna grupa za izradu smjernica za primjenu Sporazuma o priznanju krivice?

Centar za građanske slobode (CEGAS), je u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo (CIN CG) i Monitorom, analizirajući predmete usvojenih sporazuma o priznanju krivice, došao do brojnih nelogičnosti i mogućih zloupotreba ovog pravnog instituta.

Odmjeravajući sankcije za najteža krivična djela, tužioci su često išli ispod zakonskog minimuma, a nije bio rijedak slučaj da se za lakša krivična djela utvrđuju teže zakonske kazne od onih koje su utvrđene za organizovani kriminal i korupciju. Promjenom ZKP 2015. godine krenula je značajna upotreba ovog pravnog instituta, jer je u konačnome bila ukinuta nemogućnost zaključivanja ovog sporazuma kod krivičnih djela gdje sankcija premašuje zatvorsku kaznu od deset i više godina, kao i kod djela organizovanog kriminala i korupcije. Tada kreće skok u brojkama zaključenih sporazuma u Višem državnom tužilaštvu (2016. – 42 zaključena sporazuma; 2017. – 55 zaključena sporazuma; 2018. – 60 zaključenih sporazuma; 2019. – 113 zaključenih sporazuma; 2020. – 158 zaključenih sporazuma i 2021. godine sa padom na 82 zaključena sporazuma), a sama činjenica da je SDT prednjačio u zaključenju ovog instituta, može govoriti o brojnim zloupotrebama.

U cilju sprječavanja zloupotrebe sporazumnog priznanja krivice, CEGAS je ispratio ideju ka formiranju radne grupe i na sajtu Vrhovnog suda Crne Gore (https://sudovi.me/vrhs/sadrzaj/50RP) smo se uspjeli uvjeriti u nastojanje najvećih pravosudnih institucija da u konačnome dođe do valjane pravne promjene, a u cilju vladavine prava u skladu sa Akcionim planom Savjeta za vladavinu prava i smjernicama EU, gdje je 17. novembra 2022. godine crnogorskoj javnosti predočeno da će članovi radne grupe biti iz Vrhovnog, Apelacionog, Višeg suda, kao i VDT, a onda i predstavnici SDT, Višeg državnog tužilaštva kao i jedan ekspert.

Interesovanje CEGAS-a, isključivo iz potreba ograničenja primjene ovog instituta, načina odmjeravanja visine sankcije i u cilju zadovoljenja pravde i pravičnosti, otišlo je ka koracima traženja postojanja smjernica za primjenu sporazuma o priznanju krivice, koji je trebao biti produkt pomenute radne grupe. 

Nažalost, odgovor Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore, koji je pristigao 02.03.2023. godine, na pitanje CEGAS-a i traženje pristupa “dokumentu utvrđenih smjernica za primjenu sporazuma o priznanju krivice” je bio odbijajući, sa obrazloženjem da Vrhovno državno tužilaštvo “ne posjeduje akt/dokument koji sadrži tražene podatke”.

CEGAS se pita – da li je moguće da traženi dokument ne postoji, ili je on u nadležnosti neke drugo institucije?

Smatramo da su se svi pravosudni organi, kao i zainteresovana javnost, morali upoznati sa zadatim smjernicama, ako uzmemo u obzir način zaključivanja sporazuma, a onda i njegovog potvrđivanja na sudu.

Insistiraćemo na dobijanju odgovora od Tužilačkog savjeta, a nakon toga ćemo obavijestiti javnost.

0

Spajić je “mogao” ali nije morao odjaviti prebivalište

Centar za građanske slobode (CEGAS), je tokom svog višegodišnjeg rada na analizi zakona koji se tiču izbornog zakonodavstva, između ostalog, apelovao na obaveznu izmjenu Zakona o registrima prebivališta i boravišta, na potpun i valjan način, gdje će građani i građanke imati obavezu odjavljivanja i prijavljivanja svog prebivališta onda, kada i za tim postoji faktička i pravna potreba. Insistirali smo i na tome da nadležni organ (tj.Ministarstvo unutrašnjih poslova), bude u obavezi ispitivanja prebivališta, i da u skladu sa tim, u konačnome dobijemo jasne podatke o broju lica sa prijavljenim prebivalištem, kako bi se u skladu sa istim, i stvarali drugi, izvedeni spiskovi, među kojima je i birački spisak. 

Prema važećem Zakonu o registrima prebivališta i boravišta, prebivalište je mjesto na teritoriji Crne Gore, u kojem se crnogorski državljanin nastanio sa namjerom da u njemu stalno živi, a koje je središte njegovih životnih aktivnosti, i sa kojim ima trajnu povezanost. Nažalost, ni nakon nove izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta (Član 12), u januaru 2023.godine, nemamo obavezu odjavljivanja crnogorskih državljana koji se iseljavaju iz Crne Gore, da bi se nastanili u drugoj državi sa namjerom da u njoj stalno žive, već je ona ostavljena kao mogućnost (“može odjaviti prebivalište”).

Ovdje je jasno da čitav teret dokazivanja leži na Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore.

Za predjednika Crne Gore, može biti biran crnogorski državljanin koji ima najmanje 10 godina prebivališta u kontinuitetu, u poslednjih 15 godina. Kako je proces dokazivanja prebivališta na Ministatsvu unutrašnjih poslova, a s obzirom na postojanje prebivališta gospodina Spajića i u Srbiji i u Crnoj Gori, postavlja se najvažnije od svih pitanja, a to je postojanje prebivališta unutar dvije različite države, u istom vremenskom razdoblju? Ovaj podatak mora biti dovoljan za Ministatsvo unutrašnjih poslova, kako bi ušlo u utvrđivanje činjeničnog stanja i postojeće dokumentacije. Sledeće što može biti sporno, jeste postojanje državljanstva države Srbije, ako uzmemo u obzir i samo postojanje prebivališta unutar iste. Ako je državljanstvo države Srbije, kod Spajića nastalo nakon 2006.godine, jasno je da crnogorsko može postojati samo uz zatijevanje otpusta od srpskog državljanstva. Čak i da se traži otpus srpskog državljanstva zarad zadržavanja crnogrskog, teško će biti dokazivo prebivalište u kontinuitetu, u obje susjedne države.

Loša zakonska rješenja unutar izbornog zakonodavstva, kao i njihove izmjene naprečac, ne donose valjane pravne ishode i rješenja.

0

Izigravanje i kreativno tumačenje pravnih normi u Tužilačkom savjetu

Centar za građanske slobode (CEGAS) i Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), upozoravaju na moguće posledice izigravanja i kreativnog tumačenja pravnih normi prilikom izbora više države tužiteljke i doskorašnje članice Tužilačkog savjeta, Tatjane Begović, na funkciju v.d. VDT-a. 

Ne ulazeći u nesporne reference tužitelje Begović, smatramo da ovakvi pravni presedani i izigravanje normi, koji su suprotni odredbama Zakona o državnom tužilaštvu, a koji zabranjuje da se članovi Tužilačkog savjeta biraju za rukovodioce tokom trajanja mandata, otvara prostor i stvara praksa, koja će dati istu mogućnost nekom novom sastavu Tužilačkog savjeta, da na isti način predlažu i biraju kandidate, koji ne ispunjavaju uslove propisane zakonom. 

Cijenimo da se izborom Begović, na način da je podnijela ostavku na članstvo u Savjetu svega pola sata prije izbora i na taj način direktno izigrala jasno propisanu normu Zakona o državnom tužilaštvu, nepotrebno bacilo negativno svjetlo na početak v.d. VDT mandata tužiteljke Begović. Takođe, osnovano se otvorilo pitanje njenog zakonitog postupanja i spremnosti da zakonito i principijelno primjenjuje važeće pravne propise, imajući u vidu da je i sama pristala na izigravanje precizne norme, kako bi bila birana na ovu funkciju. 

Da bi se ubuduće spriječile moguće zlopotrebe, kreativna tumačenja i zaustavilo ovakvo postupanje, pozivamo članove Tužilačkog savjeta da u što hitnijem roku, predlože izmjene i dopune Zakona o državnom tužilaštvu, kojim bi se uz brojne promjene, koje trebaju ovom zakonu,  dodatno precizirali rokovi i propisao precizan postupak za predlaganja i izbora članova za rukovodeće pozicije u tužilaštvu, tokom trajanja njihovog mandata u Tužilačkom savjetu.

Tim CEGAS-a i CIN CG

0

CEGAS pozdravlja odluku da TS raspravlja o “šljunku”

Centar za građanske slobode (CEGAS), pozdravlja inicijativu člana TS, Steva Muka, da se Tužilačkom savjetu , dostavi dokumentacija od strane nadležnih tužilaštava, kako specijalnog tako i viših tužilaštava, u dijelu predmeta koji se tiču problema eksploatacije šljunka, s obzirom na značaj ovog pitanja, kako u pravosuđu, tako i u javnosti.

Raduje činjenica da je predlog za usvajanje ovog pitanja, da bude dio današnje sjednice, jednoglasno prihvaćen , što može dati nadu da će u što boljoj mjeri doći do rasvjetljavanja ovakvih slučajeva.

Raspravljaući o inicijativi kolega iz Akcije za ljudska prava, o načinu primjene Strategije za istraživanje ratnih zločina Državnog tužilaštva Crne Gore od 2021-2022.godine, članovi će podrobno razmotriti na koji način će dati svoj doprinos u dijelu zakonskih ograničenja, zbog osjetljivosti samih postupaka.

TS je i danas  raspravljao da li je dužan ispitivati djelotvornost istrage, prilikom odlučivanja po pritužbama. Mišljenja članova su bijela podijeljena.

 U slučaju “Grujičić”, dva člana Komisije za odlučivanje po pritužbi, smatrala su da se TS, tj.Komisija za odlučivanje po pritužbi, ne mogu baviti ispitivanjem djelotvornosti istrage, dok je treći član TS i Komisije, smatrao da se o djelotvornošću istrage treba baviti, s obzirom na Zakon o Državnom tužilaštvu , gdje je jasno predviđeno da Državno tužilaštvo svoju funkciju vrši na osnovu Ustava, zakona i potvrđenih međunarodnih ugovora.

CEGAS smatra da sve ove dileme TS nastaju i iz razloga potrebe izmjene krovnog Zakona o Državnom tužilaštvu Crne Gore, koji će pratiti uslađenost podzakonskih akata.

Izvor: https://www.vijesti.me/data/images/2023/01/20/07/5463667_img-e8f75af7991b662d53898d54b6ec9f5a-v_ls.jpg

0

SAOPŠTENjE ZA MEDIJE: Pozdravljamo odluku Tužilačkog savjeta da raspiše poziv za v.d. VDT-a

Pozdravljamo današnju odluku TS, da se raspiše poziv za v.d. VDT, a ujedno i apelujemo da što prije dođe do izbora VDT-a u punom mandatu

To što je danas na sjednici Tužilački savjet (TS) većinom glasova (šest članova “za” i pet “protiv”) podržao predlog za objavu (javnog) poziva za kandidate zainteresovane za mjesto vršioca družnosti Vrhovnog državnog tužioca (VDT), zakonski ne obavezuje na izbor bilo kojeg od kandidata, baš kao što je to bio slučaj sa sadašnjom vršiteljkom dužnosti VDT-a. 

U cilju uspostavljanja dobre prakse i transparentnosti, a sve dok taj izbor zakonom precizno ne bude definisan, već dvije godine zaredom objavljuje se poziv za kandidate, koji se neće nazvati “javnim”, jer u biti ima konsultativni karakter.

Bez obzira na Inicijativu koju je Skupštini i Vladi uputila većina članova TS, u nadi da dođe do izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, u dijelu produženja mandata vd VDT-a, biće ponovo objavljen poziv za zainteresovane kandidate za tu poziciju. 

Neizborom VDT-a, TS je u značajno nepovoljnijem položaju po pitanju presjedavajuće/g, a onda im se i remeti kontinuirani rad novog sastava TS.

Do izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, ne može doći u ovako kratkom roku, tj. prije isteka mandata trenutne vršiteljke dužnosti VDT-a. Neprimjereno je to i sa stanovišta načina izmjene bilo kojeg zakona, sa akcentom na Zakon o državnom tužilaštvu, koji mora pretrpjeti brojne izmjene, ali samo i isključivo kroz javnu raspravu, konstruktivan dijalog, kao i učešće stručne i zainteresovane javnosti.

I danas na sjednici TS od rukovodilaca ODT Bar, Ulcinj i zamjenice rukovodioca/teljke Cetinje, moglo se čuti o brojnim problemima tužilaštava – u prostornom, tehničkom, bezbjedonosnom  smislu, ali i onom profesionalnom, da nema dovoljno tužilaca/teljki, savjetnika/ca i službenika/ca. 

Dodatno, to što do danas nije imenovan VDT, jedan je od ključnih problema za napredak ove institucije.

0

Nova Metodologija obećava napredak u izvještavanju od strane TS i Državnog tužilaštva

Navode da će nova Metodologija podrazumijevati podrobnije podatke u dijelu sporazuma o priznanju krivice, izvještavanju o izviđajima, vještacima, zastari, finansijskim istragama, orodnjavanju podataka u svim sferama Izvještaja i slično.

Centar za građanske slobode (CEGAS) poručio je da ih hrabri činjenica, da su se svi članovi/ice Tužilačkog savjeta usaglasili da od Metodologije za izradu godišnjeg Izvještaja o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva ne treba odustajati, koliko god ona bila ambiciozna i zahtjevna.

Poručili su da je članica CEGAS-a, prisustvovala razmatranju i utvrđivanju nove Metodologije, od strane TS, na danas održanoj sjednici.

U saopštenju CEGAS-a navodi se da raduje činjenica da su se članovi/ice TS složili u vezi sa novom Metodologijom koja, iz prezentovanog, obećava napredak u izvještavanju od strane Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva.

CEGAS je, kako navode, više puta upozoravao na konkretne činjenice i podatke, koji se trebaju naći u okviru samog Izvještaja, pa je u tom cilju danas sa pažnjom saslušao smjernice nove Metodologije, kao i onog što će sve morati da sačeka, kako bi sistem unaprijed bio spreman, za sve što Metodologija predviđa.

“Od 17 tužilaštava, svega njih 4 imala su prigovor na određene djelove iz Metodologije, što može ukazati na to da vlada opšta želja za napretkom u Izvještavanju, kada je Tužilački savjet i Državno tužilaštvo u pitanju. Uz napore Savjeta Evrope i davanje jasnih smjernica u dijelu usklađivanja sa međunarodnom statistikom, od Izvještaja za 2022.godinu, možemo očekivati napredniju verziju, koja će tek najaviti posebne pomake u 2023-oj godini, kada se budu stekli svi uslovi za implementaciju Metodologije”, poručuju iz CEGAS-a.

Navode da će to podrazumijevati podrobnije podatke u dijelu sporazuma o priznanju krivice, izvještavanju o izviđajima, vještacima, zastari, finansijskim istragama, orodnjavanju podataka u svim sferama Izvještaja i sl.

Nekima od ovih promjena se, kako dodaju, možemo nadati već od naredne godine za prethodnu, a nekima u Izvještaju za 2023.godinu.

Kako ističu, prikupljanje statistike predstvalja najveći problem, kada je izvještavanje u pitanju.

Članovi/ice TS složili su se, kako kažu, da informacioni sistem ne funkcioniše, jer kada uporedite podatke koji su sakupljeni ručno sa onima dobijenih preko informacionog sistema, shvatite da isti nema svoju svrhu.

“Uz izmjenu Pravilnika o unutrašnjem poslovanju Državnog tužilaštva kao i izmjenom načina vođenja upisnika koji nijesu u skladu sa Metodologijom, uz promjenu loših praksi i izmjenom pravnih procedura, u konačnome očekujemo značajno bolji Izvještaj od svih predhodnih”, navodi se u saopštenju.

Ističu da CEGAS hrabri činjenica, da su se danas svi članovi/ice TS usaglasili da od Metodologije ne treba odustajati, koliko god ona bila ambiciozna i zahtjevna.

Preuzeto sa: https://www.vijesti.me/vijesti/crna-hronika/636974/cegas-nova-metodologija-obecava-napredak-u-izvjestavanju-od-strane-ts-i-drzavnog-tuzilastva?fbclid=IwAR0xo52v13f1l2Cts2OC2RdE6M89sfbtbxIzia3gBZEE6bQRbQIdA0_UvXk

0

Policy Brief: Od obrazovanja do radnog angažovanja

Sažetak: Neiskorišćeni potencijal mladih u Crnoj Gori, kao i njihov konstantan odlazak iz Crne Gore u potrazi za boljim prilikama u organizovanijim sistemima, traže strukturnu i zakonodavnu reformu. Cilj ovog predloga je da predstavi moguće promjene, reforme i izmjene koje će omogućiti mladima da kroz obrazovanje i prakticnu primjenu znanja stečenog obrazovanjem ista usavrše kako bi bili konkurentni na tržištu rada. Neusaglašenost znanja i vještina koje mladi posjeduju, i onih koje tržište rada zahtijeva je uzrok nezaposlenosti mladih, koji je kompleksan i u osnovu predstavlja problem neusaglašene ponude i tražnje. U skladu sa tim, neophodno je reforme kreirati na taj način da mogu da adekvatno utiču na promjene kako ponude, tako i tražnje. Reforma obrazovnog sistema kroz izmjene plana i programa rada, uvođenje novih i besplatnih kurseva, kao i obavezne prakse, će imati za cilj rješavanje problema ponude znanja i vještina, kako bi se iste dovele na nivo koji tržište rada i zahtijeva. Sa druge strane, reforme koje imaju za cilj da podstaknu poslodavce da zapošljavaju više mladih ljudi će uticati na element tražnje na tržištu rada. Strukturna dugoročna reforma je potrebna kako bi se adekvatno odgovorilo na navedeni problem, te kratkoročne opcije i promjene nijesu niti potrebne niti poželjne.

Preporuke:

  • Pospješivanje neformalnog obrazovanja
  • Osnivanje tijela kao spone između privatnog sektora i obrazovnog sistema
  • Uvođenje obavezne prakse
  • Finansijske mjere koje bi podstakle poslodavce da zaposle više mladih ljudi:
    • subvencije zarada mladih
    • finansijske olakšice za poslodavce

Cijeli dokument preuzmite ovdje:

Policy Brief: Od obrazovanja do radnog angažovanjaPreuzmi
0

Policy Brief: Mentalna higijena za mlade u Crnoj Gori

Sažetak: Cilj ovog predloga javne politike je davanje preporuka za unaprijeđenje pristupa psihološkim savjetovanjima i psihoterapijskim uslugama mladim osobama u Crnoj Gori. S obzirom na socio-političke okolnosti u kojima se Crna Gora nalazi prije i nakon turbulentnog perioda smjene vlasti 2020. godine, krize izazvane pandemijom COVID-19, tradicionalno visoke stope nezaposlenosti (koja kod mladih ide i do 50%), nedostacima obrazovnog sistema i tržišta rada, kao i sa druge strane visokom stopom samoubistava i prisutne društvene stigmatizacije u vezi sa mentalnim zdravljem, smatramo da bi institucionalna intervencija u ovoj oblasti bila od krucijalnog značaja za dalji razvoj društva. U tom pravcu, trebalo bi povećati kapacitete osoblja u osnovnim i srednjim školama na pozicijama psihologa/škinje, unaprijediti edukaciju o mentalnom zdravlju, unaprijediti pristup psihološkim uslugama u visokoškolskim institucijama i lokalnim zajednicama.

Preporuke:

  • U osnovnim i srednjim školama je neophodno povećati kapacitete osoblja na pozicijama psihologa/škinja;
  • Povećati kvalitet edukacije i prevencije stigmatizacije u oblasti mentalnog zdravlja u srednjim školama, uz podizanje svijesti o mentalnoj higijeni;
  • Osnivanje psiholoških savjetovališta u sklopu visokoškolskih institucija;
  • Osnivanje psiholoških savjetovališta u sklopu institucija lokalne samouprave.

Cijeli dokument preuzmite ovdje:

Policy Brief: Mentalna higijena za mlade u Crnoj GoriPreuzmi
0

Policy Brief: Pomoć za mlade pri karijernom usmjeravanju

Sažetak: Poznato je već dugi niz godina da problem „odliva mozgova“ konstantna realnost u našoj zemlji. Razlozi zadržavanja ovog problema uprkos mnogim inicijativama, projektima, medijskim kampanjama i podizanjima svijesti ipak treba tražiti u dubljim strukturama koje bi trebalo mladima da šalju poruku o tome da mogu vidjeti perspektivu u svojoj državi. Na pitanje šta su najveći problemi mladih u Crnoj Gori; 46% uzorka koji čine ljudi od 18 do 29 godina je odgovorilo da su to problemi pri zapošljavanju, a kada su upitani o tome šta bi najviše voljeli da vide što se tiče poboljšanja položaja mladih 23% ispitanika navelo je da bi njihov izbor bio pomoć pri usmjeravanju u karijeri. U situaciji rastućeg trenda nezaposlenosti, kada su i izazovi veći, važnu ulogu može imati pružanje pomoći mladima u karijernom usmjeravanju. Karijerno savjetovanje bi podrazumijevalo pružanje podrške I pomoći u procesu donošenja odluka vezano za obrazovanje, obuke, zanimanja, upravljanja svojom karijerom. Cilj ovog predloga javne politike jeste predstavljanje opcija za kreiranje kvalitetnog sistema podrške mladima od strane formalnih državnih programa i institucija kroz process karijernog usmjeravanja.

Preporuke

Angažovanje konsultanta za definisanje strategije u cilju:

  • Proaktivnog pristupa ZZZCG i CIPS-a mladima;
  • Poboljšanje međusektorske saradnje u djelovanju protiv problema nezaposlenosti mladih
  • Sistematizovana podrška mladima i program karijernog usmjeravanja u vidu besplatnih online usluga, obuka i treninga sa ciljem prelaska na tržište rada

Cijeli dokument preuzmite ovdje:

Policy Brief: Pomoć za mlade pri karijernom usmjeravanjuPreuzmi
0

Powered by WordPress.com.

Up ↑