Policy Brief: Od obrazovanja do radnog angažovanja

Sažetak: Neiskorišćeni potencijal mladih u Crnoj Gori, kao i njihov konstantan odlazak iz Crne Gore u potrazi za boljim prilikama u organizovanijim sistemima, traže strukturnu i zakonodavnu reformu. Cilj ovog predloga je da predstavi moguće promjene, reforme i izmjene koje će omogućiti mladima da kroz obrazovanje i prakticnu primjenu znanja stečenog obrazovanjem ista usavrše kako bi bili konkurentni na tržištu rada. Neusaglašenost znanja i vještina koje mladi posjeduju, i onih koje tržište rada zahtijeva je uzrok nezaposlenosti mladih, koji je kompleksan i u osnovu predstavlja problem neusaglašene ponude i tražnje. U skladu sa tim, neophodno je reforme kreirati na taj način da mogu da adekvatno utiču na promjene kako ponude, tako i tražnje. Reforma obrazovnog sistema kroz izmjene plana i programa rada, uvođenje novih i besplatnih kurseva, kao i obavezne prakse, će imati za cilj rješavanje problema ponude znanja i vještina, kako bi se iste dovele na nivo koji tržište rada i zahtijeva. Sa druge strane, reforme koje imaju za cilj da podstaknu poslodavce da zapošljavaju više mladih ljudi će uticati na element tražnje na tržištu rada. Strukturna dugoročna reforma je potrebna kako bi se adekvatno odgovorilo na navedeni problem, te kratkoročne opcije i promjene nijesu niti potrebne niti poželjne.

Preporuke:

  • Pospješivanje neformalnog obrazovanja
  • Osnivanje tijela kao spone između privatnog sektora i obrazovnog sistema
  • Uvođenje obavezne prakse
  • Finansijske mjere koje bi podstakle poslodavce da zaposle više mladih ljudi:
    • subvencije zarada mladih
    • finansijske olakšice za poslodavce

Cijeli dokument preuzmite ovdje:

Policy Brief: Mentalna higijena za mlade u Crnoj Gori

Sažetak: Cilj ovog predloga javne politike je davanje preporuka za unaprijeđenje pristupa psihološkim savjetovanjima i psihoterapijskim uslugama mladim osobama u Crnoj Gori. S obzirom na socio-političke okolnosti u kojima se Crna Gora nalazi prije i nakon turbulentnog perioda smjene vlasti 2020. godine, krize izazvane pandemijom COVID-19, tradicionalno visoke stope nezaposlenosti (koja kod mladih ide i do 50%), nedostacima obrazovnog sistema i tržišta rada, kao i sa druge strane visokom stopom samoubistava i prisutne društvene stigmatizacije u vezi sa mentalnim zdravljem, smatramo da bi institucionalna intervencija u ovoj oblasti bila od krucijalnog značaja za dalji razvoj društva. U tom pravcu, trebalo bi povećati kapacitete osoblja u osnovnim i srednjim školama na pozicijama psihologa/škinje, unaprijediti edukaciju o mentalnom zdravlju, unaprijediti pristup psihološkim uslugama u visokoškolskim institucijama i lokalnim zajednicama.

Preporuke:

  • U osnovnim i srednjim školama je neophodno povećati kapacitete osoblja na pozicijama psihologa/škinja;
  • Povećati kvalitet edukacije i prevencije stigmatizacije u oblasti mentalnog zdravlja u srednjim školama, uz podizanje svijesti o mentalnoj higijeni;
  • Osnivanje psiholoških savjetovališta u sklopu visokoškolskih institucija;
  • Osnivanje psiholoških savjetovališta u sklopu institucija lokalne samouprave.

Cijeli dokument preuzmite ovdje:

Policy Brief: Pomoć za mlade pri karijernom usmjeravanju

Sažetak: Poznato je već dugi niz godina da problem „odliva mozgova“ konstantna realnost u našoj zemlji. Razlozi zadržavanja ovog problema uprkos mnogim inicijativama, projektima, medijskim kampanjama i podizanjima svijesti ipak treba tražiti u dubljim strukturama koje bi trebalo mladima da šalju poruku o tome da mogu vidjeti perspektivu u svojoj državi. Na pitanje šta su najveći problemi mladih u Crnoj Gori; 46% uzorka koji čine ljudi od 18 do 29 godina je odgovorilo da su to problemi pri zapošljavanju, a kada su upitani o tome šta bi najviše voljeli da vide što se tiče poboljšanja položaja mladih 23% ispitanika navelo je da bi njihov izbor bio pomoć pri usmjeravanju u karijeri. U situaciji rastućeg trenda nezaposlenosti, kada su i izazovi veći, važnu ulogu može imati pružanje pomoći mladima u karijernom usmjeravanju. Karijerno savjetovanje bi podrazumijevalo pružanje podrške I pomoći u procesu donošenja odluka vezano za obrazovanje, obuke, zanimanja, upravljanja svojom karijerom. Cilj ovog predloga javne politike jeste predstavljanje opcija za kreiranje kvalitetnog sistema podrške mladima od strane formalnih državnih programa i institucija kroz process karijernog usmjeravanja.

Preporuke

Angažovanje konsultanta za definisanje strategije u cilju:

  • Proaktivnog pristupa ZZZCG i CIPS-a mladima;
  • Poboljšanje međusektorske saradnje u djelovanju protiv problema nezaposlenosti mladih
  • Sistematizovana podrška mladima i program karijernog usmjeravanja u vidu besplatnih online usluga, obuka i treninga sa ciljem prelaska na tržište rada

Cijeli dokument preuzmite ovdje:

“Sumnje da su se zloupotrebljavali sporazumi o priznanju krivice”

Sa konferencije, Foto: Miloš Rudović

Sa konferencije, Foto: Miloš Rudović

Analizirajući oko 700 presuda Višeg suda, usvojenih po sporazumima o priznanju krivice Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i Višeg državnog tužilaštva (VDT) u Podgorici, uočene su brojne nelogičnosti, koje izazivaju sumnju u zakonitost upotrebe tog instituta u Crnoj Gori, poručeno je sa konferencije koju su organizovali Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Centar za građanske slobode (CEGAS) i nedjeljnik “Monitor”.

U uvodnom obraćanju, zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Valentina Pavličić kazala je da se institut sporazuma o priznanju krivice počeo “bojažljivo primjenjivati tokom 2015. i 2016. godine.”

“Međutim, ekspanziju ovog instituta imamo posljednjih tri, četiri godine”, kazala je Pavličić, dodajući da već ima dovoljan broj odluka na osnovu kojih se analizom može utvrditi da li se ovaj institut pravilno koristi u crnogorskom sistemu.

Ona je napomenula da je analiza Vrhovnog suda pokazala da je kaznena politika kada je u pitanju organizovani kriminal i korupcija blaga. “To nam svakako daje za pravo da nam se uključi alarm, i u tužilačkoj i u sudskoj organizaciji, da se sjedne i vidi šta smo dobili sa primjenom instituta o priznanju krivice,” kazala je ona.

Istakla je da sa jedne strane vjerovatno imamo veći broj završenih predmeta, ali sa druge strane, nemamo zadovoljenje pravde.

Pavličić je dodala da se u periodu od početka primjene sporazuma nisu donijele smjernice koje bi bile neophodne svima onima koji učestvuju u zaključivanju sporazuma.

Izvršna direktorica Centra za građanske slobode (CEGAS) Marija Popović Kalezić kazala je da su tužioci u gotovo svim tim slučajevima išli “daleko ispod zakonskog minimuma” predviđenog Krivičnim zakonikom, dok sudije usvajaju sporazume “ne ulazeći u njihovu suštinu i ne vodeći računa o zakonskim ograničenjima”.

“Ono što je takođe veoma sporno je što se ovaj institut u posljednjih šest godina koristio u gotovo svim slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, sa osudama kojima se nije uticalo na prevenciju, ali ni zadovoljenje pravde i pravičnosti,” poručila je na konferenciji za novinare Popović Kalezić.

Ona je kazala i da bi naležni trebalo da ispitaju eventualnu odgovornost tužilaca i sudija koji su zaključivali i usvajali ove sporazume, ali i da nađu način da ograniče upotrebu ovog instituta dok Vrhovno državno tužilaštvo i Ministarstvo pravde ne završi analizu zaključenih sporazuma i ne dođe do eventualnih zakonskih izmjena u ovom dijelu.

Novinarka CIN-CG Maja Boričić istakla je da se u velikom broju analiziranih presuda po sporazumu o priznanju krivice ne navode uopšte imena tužilaca.

“To je veoma zabrinjavajuće i trebalo bi vidjeti zašto se to nije radilo”, kazala je Boričić na zajedničkoj konferenciji za novinare.

Među tužiocima Specijalnog državnog tužilaštva, najviše sporazuma od 2016. godine do 2021. zaključila je Mira Samardžić (62), zatim Saša Čađenović (13) i Tatjana Žižić (13) a najmanje Stojanka Radović (3), Zorica Milanović (1) i Lidija Vukčević (1). U slučaju podgoričkog VDT-a, sporazum o priznanju krivice u istom vremenskom periodu najčešće su zaključivali Tatjana Begović (67), Maja Jovanović (59) i Zoran Vučinić (48).

Kada su u pitanju sudije Višeg suda u Podgorici koji su usvajali sporazume SDT-a, to je najčešće radio Boris Savić (43), a sporazume VDT-a Predrag Tabaš (140).

Od ukupno zaključenih 326 sporazuma o priznanju krivice SDT-a, odbijeno je samo 10, odnosno 3,1 odsto.

“Analizirajući izvještaje Tužilačkog savjeta i državnog tužilaštva, ali i izvještaje Specijalnog državnog tužilaštva i Višeg suda u Podgorici, primijetili smo da nigdje nema obrazloženja zašto su ovih nekoliko sporazuma SDT-a odbijeni”, kazala je Boričić.

Ona je dodala da je još manji broj odbijenih sporazuma VDT u Podgorici u ovom šestogodišnjem periodu, od 490 zaključenih sporazuma odbijeno je samo sedam, odnosno 1,4 odsto.

“Međutim, za razliku od SDT, u izvještaju VDT-a imamo obrazloženje zašto su ovi sporazumi odbijeni. Tako je od njih sedam, pet odbijeno zbog odustanka optuženog od sporazuma, dok je jedan odbijen po žalbi oštećenog, a drugi zato što kazna nije bila srazmjerna počinjenom krivičnom djelu,” pojasnila je Boričić.

Na konferenciji je istaknuto i da je SDT od 2016. do 2021. godine sa povratnicima zaključilo 40,6 odsto analiziranih sporazuma, a Više državno tužilaštvo 44 odsto. U istraživanju su uočili i da je veliki broj sporazuma potpisan sa višestrukim povratnicima u vršenju krivičnih djela, te da se čak dešavalo da veću kaznu dobiju neosuđivana lica, nego ranije osuđivani pripadnici kriminalnih grupa.

“Kada imamo u vidu ove podatke, ali i ono što smo iznijeli u tekstovima da su gotovo svi sporazumi vezani za finansijski kriminal završeni uslovnim osudama ili nanogicama, a da su pripadnici kriminalnih organizacija redom dobijali po tri mjeseca zatvora za najteža krivična djela trgovine narkoticima, oružjem i ljudima, možemo zaključiti da postoje ozbiljni propusti u primjeni, ali i realne sumnje da je došlo do zloupotrebe ovog instituta u našoj zemlji,” kazala je Boričić.

Izvor: www.vijesti.me

Indikatori zarobljene ekonomije

Autor: Nikola Mumin

Fenomen koji se često javlja u javnom narativu kada se govori o crnogorskoj ekonomiji jeste konstantno koincidiranje perioda ekonomskog prosperiteta i ekonomske krize. Od ekonomskog tigra, do okovanog kineskog zmaja, pa do zavidne u komšiluku skoro 500 eura minimalne plate, fluktuacije i stagnacije crnogorske ekonomije srasle su u istu ravan. Sankcije, obnova nezavisnosti, investicije, kolaps berze, duge zime, autoput, korona, 30. avgust, THE Nova Vlada, javni dug preko 100%, zaduženje 750 miliona eura, Evropa Sad i konačno Crna Gora Odmah (što i zvuči kao u mahu izmišljena sintagma), simplifikovana su hronologija privredno-političkog toka stvari u Crnoj Gori.

Kakva je crnogorska ekonomija sad i odmah?

U izvještaju Heritage fondacije[1] objavljenom u februaru 2022. godine se navodi da je prema indeksu ekonomskih sloboda, Crna Gora rangirana na 41. mjestu u Evropi, od 45 posmatranih zemalja. Crna Gora je takoreći prva u petoj polu-desetici ispred Turske, Rusije, Ukrajine i Bjelorusije. Kao jedni od glavnih faktora koji utiču na ovako lošu poziciju Crne Gore navode se stanje vladavine prava i fiskalno zdravlje, odnosno stabilnost sistema javnih finansija.

Podaci UN-a iz 2020. godine govore da je 40% stanovništva u Crnoj Gori na ivici siromaštva[2]. UNICEF procjenjuje da najmanje trećina djece u Crnoj Gori živi u siromaštvu, dok ta stopa u sjevernom regionu dostiže i 45%[3]. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, u martu 2022. godine stopa nezaposlenosti bila je 23%[4].

Izvoz robe u 2020. godini imao je vrijednost od 366 miliona eura, a uvoz 2,1 milijardu eura. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 17,4%[5]. Prije krize izazvane kovidom, 2019. godine izvoz je bio 415 miliona eura a uvoz 2,6 milijardi[6]. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 16%. Takođe 2019. godine, procijenjeno je da je „BDP“ neformalne, „sive,“ ekonomije bio oko 1,5 milijardi eura; što je oko trećina „stvarnog“ BDP-a[7]. Nevezano za Crnu Goru, ali te godine je klimaks Marvelove franšize filmova Avengers: Endgame za 11 dana zaradio preko 2 milijarde dolara[8].

Komparaciji spoljnotrgovinske razmjene jedne države sa takozvanim „box-office“ rezultatom holivudskog blokbaster filma vjerovatno nije mjesto u ekonomskoj analizi, ali ovo i nije ekonomska analiza. Crnogorska ekonomija ne egzistira u zatvorenom mjehuru, izolovana od svijeta i svjetskih prilika, pa se ni ne može tako posmatrati. S druge strane, globalna ekonomija bi mogla egistirati u zatvorenom mjehuru bez Crne Gore, budući da je njen udio u ukupnom svjetskom BDP-u 0,000055%.

Spor razvoj crnogorske ekonomije prouzrokovan je brojnim istorijskim, kulturološkim, geografskim, političkim, religijskim, tehnološkim, socijalnim i drugim faktorima. Oni se i prepliću kroz prostor i vrijeme i kreiraju jednu konzistentnu cjelinu procesa i postojanja. Oni su i sami uzroci i posljedice.

Na primjer, 40% populacije na ivici siromaštva je jednako istorijski faktor koliko i ekonomski. To je istorijski faktor; ili podloga na kojoj će se graditi budućnost našeg društva. To je naša kultura – akumulirano kolektivno znanje. Kao geografski faktor: pozicija Crne Gore na planeti uslovila je razvoj siromašne moderne države – njen razvoj je bio ograničen brojnim faktorima: ratovima, nedostatkom tehnološkog i insfrastrukturnog razvoja, nedostatak privrede i obrazovanja, i tako dalje. Kao posljedica geografije problem se javlja i unutar same države. Sjeverni region ima stopu siromaštva djece od 45% i stopu nezaposlenosti od 35%[9]. Siromaštvo je politički faktor, vjerovatno je i samoobjašnjivo. Religijski faktor: kao posljedica brojnih društvenih procesa kroz istoriju, dominantno katoličke i protestantske zemlje zapadne i centralne Evrope, kao i SAD, ekonomski i politički su mnogo stabilnije i prosperitetnije od pravoslavnih zemalja regiona Balkana i istočne Evrope. Siromaštvo je tehnološki faktor; cjelokupna infrastruktura sjevernog regiona je veoma slabo razvijena, industrijski pogoni su većinom stavljeni van upotrebe, a poljoprivreda je u kolapsu. Siromaštvo kao socijalni faktor nosi sa sobom svoje pune socio-psihološke implikacije na samu strukturu i organizaciju društva.

Tako da, teško je naći granice siromaštva kao striktno ekonomskog problema ili striktno političkog. Siromaštvo je uzrok određenih procesa u Crnoj Gori, a samo je i posljedica prethodnih.

Ako bi siromaštvo, na primjer, kao problem, moralo da ima etiketu, onda bi to bila etiketa državnog problema ili bolje reći društvenog problema. Rješavanje tog problema znači adresiranje svih uzroka i posljedica siromaštva. Takav pristup se odnosi i na probleme nezaposlenosti, vladavine prava, političke nestabilnosti, odliva mozgova i tako dalje. Dogmatičan pristup, crtanje blokova i kvadrata i konstantno ograđivanje nije način pristupa društvenim problemima koji prelaze usko definisane granice. S toga, iz ovog prema „brojevi naspram broja riječi u blogu“ skali izuzetno intenzivnog bloga, ne želim izvlačiti etikete i crtati mete, već ukazati na potrebu brisanja istih zarad društvene dobiti i napretka naše zajednice.


Bilješke:

[1] Izvještaj dostupan na: https://www.heritage.org/index/country/montenegro

[2] Vidjeti: https://rtcg.me/vijesti/drustvo/340057/oko-40-odsto-cg-u-riziku-od-siromastva.html

[3] Procjena UNICEF-a: https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/591308/unicef-najmanje-jedna-trecina-djece-u-crnoj-gori-zivi-u-siromastvu

[4] Mjesečni statistički izvještaj ZZZCG za mart, 2022. godine: https://www.zzzcg.me/wp-content/uploads/2022/04/Mjese%C4%8Dni-statisti%C4%8Dki-izvje%C5%A1taj-31.3.2022..pdf

[5] Podaci Monstat-a: https://www.monstat.org/cg/page.php?id=171&pageid=171

[6] Vidjeti: https://cegasme.files.wordpress.com/2021/04/zatvorena-ekonomija.pdf

[7] Vidjeti: https://investitor.me/2019/02/19/crna-gora-i-siva-ekonomija-15-milijardi-eura-van-zvanicnih-tokova/

[8] Članak Variety-a: https://variety.com/2019/film/news/avengers-endgame-2-billion-record-time-1203205293/

[9] Podaci za 2020. godinu preuzeti od Monstat-a, dostupni takođe na: https://cegasme.files.wordpress.com/2021/04/zatvorena-ekonomija.pdf


***

Ovaj projekat finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta i Vlade SAD.

Ispitati rad Agencije za investicije

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Centar za građanske slobode (CEGAS) pozvao je državno tužilaštvo, Finansijsko obavještajnu jedinicu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Agenciju za sprečavanje korupcije da ispitaju rad Agencije za investicije u dijelu datih mišljenja o aplikantima za dodjelu ekonomskog državljanstva.

Iz te nevladine organizacije su rekli da je potrebno ispitati rad Agencije, u svijetlu odluke MUP-a da neće donositi odluke o zahtjevima za prijem u crnogorsko državljanstvo osoba od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes države, sve dok im se ne dostave dodatna mišljenja agenata za ocjenu međunarodne podobnosti, kao i Sektora za finasijsko obavještajne potrebe Uprave policije.

“Suprotno principima Evropske unije i ugrožavanju procesa evropskih integracija, Vlada je nastavila da podržava ovakav način dodjeljivanja državljanstava, nastavljajući negativnu praksu prethodne Vlade”, navodi se u saopštenju CEGAS-a.

U toj NVO su rekli da dugogodišnja čekanja na ispunjavanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, a onda olako dodjeljivanje ekonomskih državljanstava, koja su kao takva u korpusu počasnih državljanstava, proizvodi nelagodu, pravnu nesugurnost kod crnogorskih građana, osjećaj nepravde i upućuje na činjenicu nemanja jasnih i izvedenih politika dobijanja crnogorskog državljansta.

“U počasna državljanstva, pored ekonomskog, ubrajaju se i ona koja su dodijeljena osobama zbog državnog, naučnog, kulturnog i sportskog interesa Crne Gore, gdje treba praviti bitnu razliku od ekonomskog, iako su i ova u nekim konkretnim slučajevima sporna, poput crnogorskog državljanstva datog bivšem tajlandskom premijeru Taksinu Šinavatri”, navodi se u saopštenju.

Iz mišljenja, koje daje resorno ministarsvo, u odnosu na to o kojem se dostignuću radi, bilo naučnom, kulturnom, sportskom, a onda i iniciranje od predsjednika Crne Gore, Vlade i Skupštine, Ministatsvo unutrašnjih poslova donosi rješenje, u čijem bi se obrazloženju moralo naći pojašnjenje, zbog kojih pravnih činjenica je neka osoba, zakonski preskočila ispunjavanje svih osam kumulativno ispunjenih uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva prijemom i zasluženo dobila crnogorsko državljanstvo.

“Nažalost, ni iz jednog akta se ne može utvrditi zašto su određene osobe privilegovane i zbog čega su baš one dobile neko iz kategorije počasnih državljanstava”, rekli su iz CEGAS-a.

Današnja Vlada, kako se dodaje, baš kao i prethodna, dodjeljuje počasna državljanstva, po principu davanja pukog mišljenja od nadležnog ministarstva.

“Iz Agencije za investicije odgovorili su praznim formularima za aplikante, iako mi iz Centra za građanske slobode nijesmo imali želju da apliciramo za ovaj vid državljanstva, kao i potvrde od nadležnog ministarstva matičnih država da određena osoba nije osuđivan (što je formalni uslov koji ne može apsolutno garantovati kredibilitet i bezbijednost), uz bančinu potvrdu o sredstvima, gdje nemamo ime osobe koja je vlasnik sredstava”, kazali su iz CEGAS-a.

Dobijanje odgovora od Agencije za investicije isključivo praznim formularima, budi sumnju CEGAS-a da, kako su rekli, postoji jasna indikacija da mišljenje Agencije nije garant nesporno čiste investicije, već se nedostatkom pravne procedure daje mišljenje sa određenom rezervom.

“Da li je u datim mišljenjima Agencije za investicije jasno precizirana, 100 odstotna izvijesnost da se radi o “čistom” porijeklu novca, kojim se na ovaj način želi unaprijediti ekonomski razvoj Crne Gore”, pitali su iz CEGAS-a.

Nadležne institucije, kako se zaključuje, moraju pokazati dovoljno ozbiljnosti kada je utvrđivanje pravila načina apliciranja kao i kontrola aplikanata u pitanju, dok u konačnome ne ispoštujemo težnju međunarodne zajednice, za ukidanjem dodjeljivanja ekonomskog državljanstva.

Izvor: mina.news

60 Minuta – Marija Popović Kalezić: Ministarstvo zdravlja da što prije dođe do izrade podzakonskih akata kada je Zakom o medicinski potpomognutoj oplodnji u pitanju

CEGAS apeluje na Ministarstvo zdravlja da što prije dođe do izrade podzakonskih akata kada je Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji u pitanju.

Opštine ne smiju delegirati do kraja svoju odgovornost nevladinim organizacijama,  po pitanju liječenja neplodnosti.

Pogledajte gostovanje izvršne direktorice Centra za građanske slobode u emisiji 60 Minuta na TV Prva.

Zabrinjavajući rast zaključenih sporazuma o priznanju krivice

Institut sporazuma o priznanju krivice i njegova primjena, drastično rastu u periodu od 2016. do 2020. kako u Višim i Specijalnom državnom tužilaštvu, tako i u osnovnim državnim tužilaštvima, navode iz Centra za građanske slobode (CEGAS).

Foto: CEGAS Foto: CEGAS

Oni navode da u Višim državnim tužilaštvima u odnosu na 2016. godinu, u 2020. imamo tri puta veći broj zaključenih sporazuma o priznanju krivice.

Foto: CEGAS Foto: CEGAS

Prema podacima CEGAS-a dodaju da u Specijalnom državnom tužilaštvu u odnosu na 2016. godinu, u 2020. imamo čak četiri puta veću brojku kada su zaključeni sporazumi o priznanju krivice u pitanju.

Foto: CEGAS Foto: CEGAS

U osnovnim državnim tužilaštvima, kako su dodali, brojka o sporazumnom priznanju krivice je u odnosu na 2016. godinu, 2020. skočila čak na skoro tri puta veću.

Izvor: http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/351239/zabrinjavajuci-rast-zakljucenih-sporazuma-o-priznanju-krivice.html?fbclid=IwAR3hkxqc4j8rpXMSgu_RO2v6V3y9v-4KThrY9MPGbdVKFvcHxyc_7bVIkgU

Powered by WordPress.com.

Up ↑