SLUČAJEVI PADAJU PRED SUDOM, TUŽIOCI NE ODGOVARAJU: SAMO ČETVRTINA OPTUŽNICA SDT-A ZAVRŠENA OSUĐUJUĆOM PRESUDOM

Svega četvrtina optužnica Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), u posljednjih pet i po godina, rezultirala je pravosnažno osuđujućim presudama. To je Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) i Centru za građanske slobode (CEGAS) potvrđeno iz Višeg suda u Podgorici.

Prema odgovorima tog suda, od 258 podignutih optužnica SDT-a, od 2016. do polovine 2021. godine, njih 242 su potvrđene, ali čak 194 nije okončano pravosnažnom osuđujućom presudom.

Glavni specijalni tužilac (GST) Milivoje Katnić javno ne propušta priliku da se pohvali brojem podignutih optužnica tog tužilaštva. Ne govori, međutim, o pravosnažno okončanim postupcima pred sudom, gdje se SDT, imajući u vidu ove podatke, nije proslavio.

Nešto je bolja situacija sa optužnicama Višeg državnog tužilaštva (VDT), ali je i ovo tužilaštvo uspjelo da dokaže pred sudom tek nešto više od polovine svojih optužnica. Tako je od 982 optužnice koje je podiglo VDT, u posljednjih pet i po godina, njih 958 potvrđeno, ali pravosnažnom osuđujućom presudom nije okončan čak 391 optužni akt.

Nevolja je što je često u jako važnim postupcima problematičan kvalitet optužbi koje, iako formalno potvrđene, redom padaju u kontradiktornom postupku pred sudom.

Tako su pred sudom neslavno završeni neki od najkrupnijih slučajeva organizovanog kriminala – postupci protiv grupa Duška Šarića i Safeta Kalića, koji su oslobođeni optužbi za pranje novca od prodaje narkotika. Oslobađajuće presude dočekali su i optuženi za ratne zločine – deportacije izbjeglica, optuženi za zločine u Bukovici, ali i u Kaluđerskom lazu. Tužioci koji su postupali u predmetima nijesu odgovarali za propuste, a pojedini su i napredovali u službi.

Pa i u slučaju grupe Svetozara Marovića, koju SDT često navodi kao dobar primjer borbe protiv korupcije na najvišem nivou, glavni akteri nijesu izdržali kaznu. Optuženi za korupciju i stvaranje kriminalne organizacije, sklopili su sporazum sa SDT-om, ali Marović i njegov sin kaznu, čiji je dio već zastario, nijesu ni odležali.

Osim toga, i u jednom od najvećih slučajeva koji je vodio Milivoje Katnić – postupku za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016, ukinuta je prvostepena osuđujuća presuda i predmet vraćen na ponovno suđenje. Ovaj slučaj, koji još nije pravosnažno okončan, pobudio je veliku pažnju jer su među optuženima i lideri Demokratskog fronta (DF).

I dok se tužioci već godinama pozivaju na funkcionalni imunitet u radu, stručnjaci ocjenjuju da je krajnje vrijeme da se počne analizirati i kvalitet optužbi, te tražiti, osim eventualne krivične, lična i disciplinska odgovornost za nekvalitetan rad, koji na kraju dovodi do nezadovoljenja pravde, ogromnih posljedica po budžet, ali i stagniranja na putu ka Evropskoj uniji (EU).

Samo u slučaju Kalić, građani Crne Gore, nakon što je pala optužnica, platili su višemilionsku odštetu.

U prošlogodišnjem izvještaju Evropske komisije (EK) se ocjenjuje da nema napretka u oblasti pravosuđa, te da sprovođenje ključnih reformi stagnira.

Ističe se i da je neophodno preispitati disciplinsku i etičku odgovornost sudija i tužilaca. CIN-CG je ranije objavio da je samo jedan tužilac u posljednjih deset godina ocijenjen ocjenom dobar, dok su svi ostali dobijali najviše ocjene.

Advokat Branislav Lutovac za CIN-CG ističe da je najveći problem upravo to što je tužilaštvo doživjelo debakl u krupnim slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, te da su tužioci koji su postupali u tim predmetima, zbog nestručnosti i neutemeljenosti optužnica, umjesto da snose odgovornost, napredovali.

”Tužilaštvo je jedna potpuno zatvorena organizacija i statistika na koju se pozivaju o potvrđenim optužnicama je nevažna”, ocijenio je Lutovac.

On očekuje od novog Tužilačkog savjeta (TS) da unese relevantne kriterijume i realno ocjenjuje rad tužilaštava. “Vjerujem da će novi TS raditi daleko bolje nego ovaj do sad”, naglasio je Lutovac.

Više tužilaštvo je odbilo da dostavi podatke o tome na koja krivična djela su se odnosile optužnice koje nijesu okončane pravosnažnim osuđujućim presudama, ali činjenica da se ova dva tužilaštva bave otkrivanjem najtežih krivičnih djela, govori dosta o njihovoj efikasnosti.

Iz Višeg suda, i pored višenedeljnog čekanja, nijesmo dobili pojašnjenje da li se podaci koje su nam dostavili, o broju optužnica SDT-a i podgoričkog VDT-a, koje nijesu završene osuđujućom presudom, odnose na završene ili i na postupke koji su još u toku.

SDT je formirano polovinom 2015. godine i bavi se organizovanim kriminalom, visokom korupcijom, pranjem novca, terorizmom, ratnim zločininima i krivičnim djelima protiv izbornih prava. SDT je preuzelo poslove Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina koje je funkcionisalo pri Vrhovnom državnom tužilaštvu.

VDT je nadležno za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora preko deset godina i to ubistvo na mah, silovanje, ugrožavanje bezbjednosti vazdušnog saobraćaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja, odavanje tajnih podataka, izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, povreda teritorijalnog suvereniteta, udruživanja radi protivustavne djelatnosti, pripremanja djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore i protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom.

Iz Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju nijesu odgovorili koliko su podnijeli optužnica od 2016. godine, ali jesu da 18 optužnica nije rezultiralo pravosnažnom osuđujućom presudom. Optužnice koje su pale pred sudom odnosile su se na pokušaj ubistva, silovanje, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, učestvovanje u tuči i zloupotrebu službenog položaja.

Najviše optužnica osnovnih tužilaštava “palo” u Kotoru

Kada je riječ o tužilaštvima na lokalnom nivou, Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru (ODTK), prema dostavljenim podacima, imalo je najveći broj optužnica koje su pale pred sudom. Od 2016. godine čak 107 optužnica nije rezultiralo pravosnažnim osuđujućim presudama. Međutim, kotorsko tužilaštvo, ali ni druga osnovna tužilaštva nijesu dostavili podatke o ukupnom broju optužnica koje su podigli u posljednjih pet godina.

Najviše optužnica koje je podiglo kotorsko Osnovno tužilaštvo, a koje nijesu prošle u sudskom postupku odnose se na krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, teške tjelesne povrede, nasilničko ponašanje, teške krađe i teška djela protiv opšte sigurnosti.

Osnovni sud u Podgorici je, u posljednjih pet godina, imao 439 osuđujućih pravosnažnih presuda, dok njih 67 nije okončano na taj način. U tom sudu je u radu još 118 optužnica iz ovog perioda. Oni nijesu dostavili informaciju o kojim krivičnim djelima je riječ kada su u pitanju optužnice koje nijesu okončane osuđujućim presudama.

I u većini ostalih opštinskih tužilaštava bilo je optužnica koje nijesu rezultirale pravosnažno osuđujućim presudama.

Za potrebe ovog istraživanja tražili smo podatke od svih tužilaštava u zemlji. Iako su rezultati različiti, nijedno tužilaštvo nam nije dostavilo odgovore na sva pitanja.

Tužilaštva ne daju podatke o zastari

Sva tužilaštva koja smo kontaktirali odbila su da dostave rješenja o odbačenim krivičnim prijavama zbog zastarjelosti krivičnog gonjenja u posljednjih pet godina, sa obrazloženjem da štite privatnost lica koja se u njima pominju, iako smo u telefonskim razgovorima pojasnili da treba da dostave anonimizovane podatke.

SDT i VDT su odbili i da dostave podatke o tome koliko ima odbačenih krivičnih prijava zbog zastare i na koja se krivična djela odnose, navodeći da je u pitanju sačinjavanje nove informacije, te da se podaci koji mogu biti objavljeni nalaze u izvještajima tužilaštava. Međutim, detaljnih podataka o ovome nema u izvještajima tužilaštava, koja su dostupna na sajtu. Jedino što se može zaključiti iz izvještaja je da se više od 90 odsto krivičnih prijava odbaci upravo zbog zastare. Zašto su ovi podaci već godinama pod velom tajne, te da li će se novi Tužilački savjet pozabaviti i ovom temom ostaje da se vidi.

Jedan od težih disciplinskih prekršaja je kada tužilac bez opravdanog razloga ne postupa u predmetima u zakonom propisanim rokovima, a usljed toga nastupi zastarjelost krivičnog gonjenja. Ali zbog toga nijedan tužilac u Crnoj Gori za sada nije odgovarao.

Advokat Lutovac ističe da to što se podaci o razlozima koji su doveli do zastara, ali i ko su okrivljeni u tim postupcima, godinama skrivaju od javnosti, definitivno ukazuje na sumnju da je dolazilo do zloupotreba službene dužnosti.

Gazivoda: Novi TS bi trebalo da se bavi i kvalitetom rada tužilaca

Advokat Siniša Gazivoda, koji je izabran za člana novog Tužilačkog savjeta, ocjenjuje za CIN-CG da bi Savjet trebao da se pozabavi i pitanjima kvaliteta optužnica i rada tužilaca koji postupaju u problematičnim predmetima. “To jeste važna tema koju bi trebalo razmotriti i ima li mjera koje bi u tom pravcu trebalo preduzeti”, naveo je Gazivoda.

Novi TS, koji je konačno izabran krajem prošle godine, trebao bi 24. januara da održi prvu konstitutivnu sjednicu, na kojoj bi, po izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu, trebalo izabrati novog vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva (v.d. VDT). Na toj bi sjednici trebalo i da se iskristališe stav o eventualnom pokretanju procesa za smjenu Katnića.

Božović: Ključni problem za napredak ka EU

Državni sekretar u Ministarstvu pravde Bojan Božović je za CIN-CG ocijenio je da bi broj pravosnažno osuđujućih odluka trebalo da govori i o kvalitetu rada tužilaca.

”Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava će u domenu svojih nadležnosti, ali i kroz prisustvo svog člana u Tužilačkom savjetu, otvarati i pitanja kvaliteta optužbi, ali i zastarijevanja krivičnih prijava. To su, između ostalog, jedna od ključnih pitanja za budući napredak u poglavljima 23 i 24”, istakao je Božović.

Pored toga, dodaje, posebna pažnja biće posvećena unapređenju procedure utvrđivanja osnovanosti pritužbi na rad tužilaca, kao i poboljšanju sistema njihovog ocjenjivanja i napredovanja.

Preuzeto sa: http://www.cin-cg.me/slucajevi-padaju-pred-sudom-tuzioci-ne-odgovaraju-samo-cetvrtina-optuznica-sdt-a-zavrsena-osudjujucom-presudom/

Izvještaj sa fokus grupe: Percepcija položaja mladih u Crnoj Gori iz perspektive institucija

Centar za građanske slobode održao je fokus grupu sa 6 učesnika koji su predstavljali institucije relevantne za donošenje odluka koji se tiču položaja mladih u Crnoj Gori 14. decembra 2021. godine. Fokus grupa je održana u okviru projekta Centra za građanske slobode (CEGAS) “Diskriminisani zajedno bez obzira na pol, naciju i religiju” koji finansira Ambasada SAD-a u Crnoj Gori sa ciljem utvrđivanja i rada na sistemskim faktorima pasivne diskriminacije mlade populacije.

Učesnici su pokazali dobru volju i motivaciju da učestvuju u diskusiji. Tok je tekao veoma uspješno, u diskusiji su se nadograđivale ideje i argumenti u tonu saglasnosti i poštovanja. Učesnici su pokazali dobru intuiciju i poznavanje potreba mladih, što ukazuje da se potencijalni uzroci neobraćanja pažnje na perspektivu mladih nalaze u ustrojenju sistema i institucija. Kao glavni problemi mladih identifikovani su: nedostatak prilika za uklučivanje u društvo i nedostatak pomoći pri zaposlenju i usmjeravanju u karijeri, a uzroci tome nađeni su u netransparentnosti i neinkluzivnosti institucija i zastarjelosti obrazovnog sistema. Ovo sugeriše da se problemi položaja mladih koji se tiču institucija nalaze u dubokim sistemskim faktorima i komunikacionim kanalima koji bi trebalo da pružaju informacije i usluge svojoj ciljnoj grupi, odnosno građanima.

Izvještaj možete preuzeti ovdje:

SVE JE PRIHVATLJIVO OSIM SUROGAT MAJČINSTVA

SVE JE PRIHVATLJIVO OSIM SUROGAT MAJČINSTVA

Amandmani na Predlog Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, dovešće do značajne izmjene starog zakonskog rješenja i mnogo više prava, ako kao takvi svi do jednog budu usvojeni. Očekujemo da će se i u Crnoj Gori moći ostvariti pravo na donaciju genetskog materijala, koja će garantovati anonimnost davalaca; mogućnost rada nad embrionima u naučno istaživačke svrhe, uvoz i izvoz genetskog materijala; postojanje banke u kojima će se genetski material čuvati kao i jasno preciziranje ko su titulari prava, kada je ovaj zakon u pitanju.

Za titulara prava, na osnovu amandmana podnijetih Skupštini Crne Gore 27.12.2021.godine “Svako lice ima pravo na liječenje neplodnosti primjenom postupka MPO pod jednakim uslovima i shodno izraženom voljom, u skladu sa ovim zakonom i savremenim standardima medicinske nauke i prakse” (Amadman 1). Čuvanje genetskog materijala, bi se na osnovu do sada određenih 5 godina čuvanja, značajno produžio na 10 godina, a Crna Gora bi konačno mogla dobiti i jedinstveni registar podataka o svim sprovedinim postupcima MPO. Amandmanom 22 se skraćuje vrijeme donošenja podzakonskih akata sa 12 mjeseci na pola godine, u nadi da će se u propisanom zakonskom roku, ovaj zakon što bolje i jasnije odrediti a onda i sprovoditi. Napominjemo da mogućnost donacije jajne ćelije unutar naše zemlje postoji, ali se podzakonskim aktom nikada nije suštinski predvidjela, tako da do danas nijesmo imali ni jednu donaciju.

Nismo sigurni, zbog čega se među amandmanima nije našao surogat u formi srodničkog (porodičnog) surogata, kada su članovi oba Odbora (Odbor za rodnu ravnopravnost i Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje) bili za takav vid pomoći prilikom ostvarivanja prava na roditeljstvo.

Tim CEGAS-a

Rujna zora/CEGAS: 92 odsto mladih napustilo bi Crnu Goru radi boljih poslovnih prilika

Nikola Mumin i Danilo Đukanović iz Centra za građanske slobode, bili su gosti jutarnjeg programa “Rujna zora”, koji se emituje na Gradskoj Televiziji.

Tema razgovora bilo je naše skorašnje istraživanje percepcije položaja mladih u Crnoj Gori, koje smo sproveli u okviru projekta “Diskriminisani zajedno”, koji finansira Ambasada SAD-a u Crnoj Gori.

Pogledajte cijelo gostovanje ovdje:

Preuzeto sa: Gradska RTV Podgorica YouTube kanal

Zakon o registrima prebivališta i boravišta

Naša Marija Popović Kalezić, ispred Centra za građanske slobode (CEGAS) za Vijesti, izražava pozitivan stav o organizovanju javne rasprave povodom Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta, u okviru kojeg je došlo do uvažavanja sugestija i komentara dostavljenih od strane CEGAS-a, tokom rasprave.

Nadamo se da će i Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu dati svoj komentar na pomenuti tekst zakona, koji su od nadležnog Ministarstva dobili još u junu ove godine i dati dalji pravni slijed ovog zakonskog teksta, a sve u cilju usklađivanja registra prebivališta naših građana sa registrom birača, i vraćanje povjerenja građana u cjelokupan izborni proces.

Preuzeto sa: Vijesti Online

SAMO SEDAM TUŽILAŠTAVA U CRNOJ GORI RADI U PUNOM SASTAVU, DOK DESET NEMA POTREBAN BROJ TUŽILACA/TELJKI

Od ukupno 17 tužilaštava u Crnoj Gori svega sedam radi u punom kapacitetu, dok čak deset tužilaštava radi u okrnjenom sastavu.

Da bi se popunila upražnjena mjesta i to od Vrhovnog državnog tužioca pa dalje, neophodno je da se izabere Tužilački sastav, koji već mjesecima ne funkcioniše.

U prilogu je tabela u kojoj je predstavljen trenutni sastav svih tužilaštava u zemlji.

Preuzeto sa: http://www.cin-cg.me/samo-sedam-tuzilastava-u-crnoj-gori-radi-u-punom-sastavu-dok-deset-nema-potreban-broj-tuzilaca-teljki/

Uskoro promjena Zakona o liječenju neplodnosti?

Naša Marija Popović Kalezić prisustvovala je juče sjednicama Odbora za rodnu ravnopravnost kao i Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje u vezi Predloga Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji.

Iskazujemo pozitivan stav, što oko ovakvog osjetljivog pitanja, nijesmo naišli na političke nesuglasice i oponiranja između predstavnika različiti političkih opcija, već su svi, u oba Odbora bili jednoglasni da se Predlog Zakona u velikoj mjeri mora mijenjati. Amandmani i izmjene koje je CEGAS predložio su naišli na apsolutnu podršku i obećanje da će biti uvršteni unutar zakonskog teksta. U Odborima očekuju da u konačnom zakon bude liberalniji, što znači:

  • uvoz doniranog reproduktivnog materijala;preciziranje ko su titulari prava kada je mogućnost medicinski potpomognute oplodnje u pitanju (sa akcentom na ženu bez partnera);
  • ukidanje članova koji su u koliziji kod anonimnosti davaoca reproduktivnog materijala i prava djeteta nakon 15-te godine da sazna identitet davaoca;
  • mogućnost naučnoistraživačkog rada nad genetskim materijalom (uz dozvolu vlasnika);
  • povećan broj oplodnji o trošku države (više od 3);
  • povećanje godina starosti kod žena kada je medicinski potpomognuta oplodnja u pitanju (sa 43 na 52 godine starosti) sa posebnim akcentom prihvatanja surogata (nekomercijalnog) unutar porodice.

Sjednice Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje i Odbora za rodnu ravnopravnost pogledajte ovdje:

Preuzeto sa: Skupština Crne Gore YouTube
Preuzeto sa: Skupština Crne Gore YouTube

Liječenje neplodnosti: U odborima očekuju liberalniji zakon, prihvatljiv i surogat u porodici

Tekst budućeg propisa mogao bi da omogući, uvoz ne samo sopstvenog, već i doniranog reproduktivnog materijala (spermatozoida, jajnih ćelija…), poveća starosnu granicu za žene koje ulaze u postupke, ali i omogući surogat u okviru porodice i kada je to medicinski opravdano

Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje podržao je na današnjoj sjednici Predlog zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji (MPO), uz saglasnost članova da tekst mora da pretrpi izmjene i da se na njega mora amandmanski djelovati. “Zeleno” svjetlo, uz jednake sugestije da su izmjene teksta neophodne, Predlog zakona prethodno je istog dana dobio na Odboru za rodnu ravnopravnost.

Tako bi tekst budućeg propisa mogao da omogući, uvoz ne samo sopstvenog, već i doniranog reproduktivnog materijala (spermatozoida, jajnih ćelija…), poveća starosnu granicu za žene koje ulaze u postupke, ali i omogući surogat u okviru porodice i kada je to medicinski opravdano.

Tamara Vujović, članica oba odbora na kojima je diskutovano o predlogu propisa koji se bavi liječenjem steriliteta, i članica Kolegijuma Ženskog kluba Skupštine Crne Gore, podsjetila je da je važeći, Zakon o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama, usvojen još 2009, da je skoro istovjetan tekst predložen i u vrijeme prethodne Vlade i da je u međuvremenu arhiviran. Kazala je i da je tokom proteklih godina medicina napredovala, da su desile brojne promjene, a da ih je, zbog toga što nisu dio predloženog teksta, neophodno implementirati u buduće zakonsko rješenje.

Prema riječima Vujović, Predlog zakona neophodno je i dodatno usaglasiti sa direktivama Evropske unije.

Pojasnila je i zbog čega, iako je predlog teksta, kako je rekla, neophodno mijenjati u velikoj mjeri, nisu pristupili pisanju novog zakona.

“Jer smo čuli da je već prošao evropsku proceduru, to je jedno od prelaznih mjerila za poglavlje 28 – Zaštita zdravlja i potrošača. Zato smo se zajednički usaglasili da to budu brojna amandmanska djelovanja, zbog toga što je potrebno donijeti jedan novi zakon u skladu sa savremenim kontekstom, direktivama EU, koji će na najbolji način služiti građanima koji žele da se ostvare kao roditelji”, rekla je ona.

Na sjednicama oba odbora od više učesnika čulo se kako bi budući zakon trebalo da bude liberalniji u odnosu na važeći, ali i u odnosu na predloženo rješenje, pa su najavljeni brojni amandmani.

Kako je saopšteno, Ženski klub i Odbor za rodnu ravnopravnost, od Ministarstva zdravlja, kroz predloge, traže da se, pored ostalog, u zakonu jasno definiše ko ima pravo na postupke medicinski potpomognute oplodnje, posebno u dijelu koji to pravo garantuje ženi bez partnera; da se precizno formuliše norma kojom se propisuje ko sve ima pravo na liječenje neplodnosti primjenom postupaka MPO i obezbijedi adekvatna sudska zaštita osobama o čijem pravu na liječenje odlučuje komisija.

“Kao još jednu novinu, definisali smo određivanje starosne granice za osobe koje su u procesu MPO i predlog je da se ona sa 43, poveća na 52 godine”, pojasnila je Vujović.

Predloženo je i da se jasno propišu mogućnosti uvoza i izvoza – ne samo sopstvenog, već i doniranog reproduktivnog materijala, te da se razmotri i surogat među srodnicima.

Vujović je kazala da je svjesna da pitanje surogata treba uvesti oprezno, ali i dodala da o toj temi treba da počne da se govori “u skladu sa tendencijama koje kažu da treba omogućiti sve postojeće i moguće načine osobama koje žele da se ostvare kao roditelji”.

Evropski parlament usvojio je krajem juna rezoluciju o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima žena, čiji je predlagač bio hrvatski zastupnik Predrag Fred Matić.

Rezolucijom se, u dijelu koji se odnosi na liječenje neplodnosti, države članice pozivaju da osiguraju da sve osobe reproduktivne dobi imaju pristup liječenju neplodnosti bez obzira na njihov socioekonomski status ili bračno stanje, identitet ili seksualnu orijentaciju… Ujedno, članice se pozivaju da “u pogledu plodnosti primjene holistički, uključiv i nediskriminirajući pristup koji se temelji na pravima, uključujući mjere za sprečavanje neplodnosti, i osiguraju jednak pristup uslugama za sve osobe reproduktivne dobi te dostupnost i pristupačnost medicinski potpomognute oplodnje u Evropi”.

Sjednicama i Odbora za zdravstvo i Odbora za rodnu ravnopravnost prisustvovale su Anka Vukićević, državna sekretarka u resoru zdravlja i, kao gošća, Marija Popović Kalezić, izvršna direktorica Centra za građanske slobode (CEGAS).

Preuzeto sa: https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/579547/lijecenje-neplodnosti-u-odborima-ocekuju-liberalniji-zakon-prihvatljiv-i-surogat-u-porodici

Vapaj mladih za zdravim razumom

Dok medijskim i političkim prostorom vladaju populistički narativi, kako kod iskusnijih, pa tako i kod novih mladih političara, postavlja se pitanje da li su ti ljudi reprezenti za mlade u ovoj državi koji su, sudeći po izloženim podacima, možda jedna od prvih generacija u crnogorskoj istoriji kojoj je zapravo prilika za rad i napredak u karijeri bitnija tema od raznih “državnih istina”, “sprečavanja 1918-ih”, “bratstva i jedinstva”, “čuvanja svetinja” itd.

Sa ciljem afirmacije kontstruktivnog pristupa rješavanju društvenih problema i suočavanja sa realnim izazovima u našoj zajednici, predstavljamo vam neke od rezultata naše pilot studije istraživanja percepcije položaja mladih u Crnoj Gori.  

Jedan od ciljeva ovog istraživanja, ali i cjelokupnog projekta koji realizujemo, jeste identifikovanje sistemskih problema koji izazivaju nezadovoljstvo kod mlade populacije u našoj zemlji.

Mladi kao glavne probleme nisu navodili (ne)povjerenje Vladi, nacionalne i etničke tenzije ili ugrožavanje antifašističkih tekovina Crne Gore, već konkretne probleme pri zapošljavanju i napredovanju u karijeri.

Ono što su naveli da bi voljeli da vide kao promjenu u svom položaju, u skladu sa njihovom percepcijom društvenih problema, bili su najčešće nova radna mjesta, pomoć pri usmjeravanju u karijeri i prilike za uključivanje u zajednicu.

Upravo zbog manjka ovakvih konkretnih akcija, nije čudo što je na pitanje li bi trajno ili privremeno napustili Crnu Goru radi boljih poslovnih prilika čak 92% ispitanika odgovorilo da bi. 

Naravno, ne možemo govoriti o tome da bi 92% populacije mladih napustilo Crnu Goru, zbog prirode ovog istraživanja, ali svakako je ovaj podatak dobar indikator realnog stanja. Prethodna istraživanja sprovođena na ovu temu govore da bi Crnu Goru napustilo otprilike 70% populacije mladih, međutim uglavnom su vršena prije pandemije. Postoji opravdan razlog da mislimo da se broj mladih koji bi napustili našu zemlju povećao zbog raznih socio-ekonomskih potresa u Crnoj Gori u prethodne dvije godine. Ukoliko ovoliki broj ljudi koji bi trebalo da budu sljedeća noseća generacija ovog društva ne vidi perspektivu u njemu i traži izlaz iz njega, ne bi li to trebalo predstavljati konačan signal da su ovoj zemlji potrebne promjene?

Postoji veliki raskorak između onoga kako mladi u Crnoj Gori percipiraju ovo društvo, šta očekuju od njega i onoga kako glavni donosioci odluka vode ovu zemlju i oblikuju budućnost njenih građanki i građana. Utisak da su diskriminisani iz procesa donošenja odluka i disonanca sadržaja političkog i medijskog prostora u odnosu na njihovu percepciju problema i potreba upravo može dovesti do odliva mozgova koji nam prijeti. Dok medijskim i političkim prostorom vladaju populistički narativi, kako kod iskusnijih, pa tako i kod novih mladih političara, postavlja se pitanje da li su ti ljudi reprezenti za mlade u ovoj državi koji su, sudeći po izloženim podacima, možda jedna od prvih generacija u crnogorskoj istoriji kojoj je zapravo prilika za rad i napredak u karijeri bitnija tema od raznih “državnih istina”, “sprečavanja 1918-ih”, “bratstva i jedinstva”, “čuvanja svetinja” itd.

Pozitivan indikator je to što, iako žele da napuste zemlju, mladi ispitanici iz našeg uzorka nisu nezainteresovani za društvene probleme. Ako žele biti aktivni, zašto postoji ovaj problem? Postojeće strukture pasivno i aktivno sasvim prirodno stvaraju kontekst u kojem se najlakše priključuju oni koji se u njega najbolje uklapaju. Čak i mladi političari koji se aktiviraju kao članovi partija su bolji reprezenti stanja koje su prethodne generacije stvorile, nego li reprezenti mladih ljudi u ovoj državi. Stvarajući sisteme i platforme koje omogućavaju da se glas mladih bolje čuje, kao i efikasne odgovore na njihove probleme i potrebe, možemo učiniti korak ka tome da nove vrhovne vrijednosti naše kulture budu prosperitet, održivi razvoj i optimalna alokacija resursa i kadrova.

Preuzeto sa: https://portalkombinat.me/vapaj-mladih-za-zdravim-razumom/

Pilot studija: Mladi o društvu – Istraživanje percepcije položaja mladih u Crnoj Gori

Ovo istraživanje predstavlja pilot studiju koja treba da posluži kao osnova i smjernica za buduća istraživanja o potrebama, položaju, stavovima mladih o obrazovanju, društvenim problemima, zaposlenju i društvenoj inkluziji u Crnoj Gori, kao i osnov za preporuke na podacima zasnovanih javnih politika. Cilj je i utvrditi i predložiti adekvatnu metodologiju za dalje izučavanje, sa krajnjim ciljem boljeg poznavanja ove problematike zarad unaprijeđenja odnosa i komunikacije potreba i problema mladih sa institucijama i donosiocima odluka u Crnoj Gori.

Predmet ovog istraživanja su potrebe, položaj i stavovi mladih o obrazovanju, društvenim problemima, zaposlenju i društvenoj inkluziji u Crnoj Gori.

Powered by WordPress.com.

Up ↑