Jednom unuku je djed crnogorski iseljenik, nakon godina suđenja, dok se za drugog unuka
čeka treća, meritorna presuda Upravnog suda, za istu stvar.
Da se norme Zakona o crnogorskom državljanstvu različito tumače od strane Ministarstva
unutrašnjih poslova i Upravnog suda, uvjerili smo se na primjeru građanina koji nam se obratio
za pomoć.
Dva brata čekaju godinama na dobijanje crnogorskog državljanstva na osnovu člana 10 Zakona
o crnogorskom državljanstvu, tj. crnogorski iseljenik i član njegove porodice do trećeg stepena
srodstva u pravoj liniji može steći crnogorsko državljanstvo prijemom ako zakonito i neprekidno
boravi u Crnoj Gori najmanje dvije godine i ujedno ispunjava sve uslove iz člana 8 stav 1 tačke
1,4,5,7 i 8 Zakona o crnogorskom državljanstvu.
Ministastvo unutrašnjih poslova, dva puta donosi odbijajuće Rješenje za jednog od braće,
smatrajući da ne postoje relevantni dokazi koji upućuju na to da je njegov djed crnogorski
iseljenik, dok Upravni sud, svojim presudama, potvrđuje suprotno.
Treći put, po sili zakonske procedure, kada Upravni sud donosi treću presudu po redu,
Ministarstvo unutrašnjih poslova izdaje Rješenje kojim se stiče pravo na crnogorsko
državljanstvo prijemom.
Drugog brata očekuje isti, prilično iscrpljujući i mukotrpan, postupak pred sudom.
Ministarstvo unutrašnjih poslova se ne oglašava.
Centar za građanske slobode (CEGAS), je na osnovu Zahtjeva za slobodan pristup informaciji
upućenom Direktoratu za upravne poslove, državljanstvo i strance MUP-a, kojim je tražio broj
donesenih Rješenja o dodjeljivanju crnogorskog državljanstva prijemom, na osnovu sudskih
odluka, za period od 2016. do 19.04.2022.godine, dobio odgovor da se isključivo radi o samo
jednom dodijeljenom državljanstvu, na ovaj način.
Bez obzira na jedinstven slučaj, u smislu neujednačenosti u tumačenju pravne norma, od strane
Ministarstva unutrašnjih poslova i Upravnog suda Crne Gore, budi pravnu nesigurnost kod jasno
postavljene norme u Članu 10 Zakona o crnogorskom državljanstvu.
Kako smo, kao organizacija, zainteresovani za ovaj slučaj, baveći se zakonskim načinima sticanja
crnogorskog državljanstva, nejasna je situacija u kojoj Ministarstvo unutrašnjih poslova, ostaje
pri svom stavu tumačenja ove norme u konkretnom slučaju, sve do treće presude Upravnog
suda, kada sud ulazi u meritum, pa nadležno Ministarstvo u konačnome dodjeljuje Rješenje
kojim se odobrava crnogorsko državljanstvo.
S’obzirom da pomenuti slučaj nije jedini, pa se na apsolutno isti način očekuje pravo na
dobijanje crnogorskog državljanstva drugog člana porodice, iz pomenutog slučaja, ne smije se
očekivati drugačije pravno Rješenje, kao ni čekanje epiloga tri sudska postupka pred
drugostepenim organom, ako je jasno postavljeno u Zakonu o upravnom postupku Crne Gore,
u Članu 5. da :”javno pravni organ vodi računa o ranijim odlukama koje je donio o bitno
istovjetnim upravnim stvarima”.
Vodeći računa o pravnoj tačnosti a onda i ekonomičnosti postupaka, državni službenici i
donosioci Rješenja, moraju biti svjesni troškova samih postupaka pred drugostepenim
organima.
Za građane i građanke je najpreče uspostavljati pravnu izvijesnost jasnom primjenom zakona.
Brine situacija, da se na brojna obraćanja Centra za građanske slobode (CEGAS), upućena
kabinetu Ministarstva unutrašnjih poslova kao i Direktoratu za upravne poslove,
državljanstvo i strance, niko ne oglašava.
Tim CEGAS-a
CEGAS 
Leave a Reply