“Sumnje da su se zloupotrebljavali sporazumi o priznanju krivice”

Sa konferencije, Foto: Miloš Rudović

Sa konferencije, Foto: Miloš Rudović

Analizirajući oko 700 presuda Višeg suda, usvojenih po sporazumima o priznanju krivice Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i Višeg državnog tužilaštva (VDT) u Podgorici, uočene su brojne nelogičnosti, koje izazivaju sumnju u zakonitost upotrebe tog instituta u Crnoj Gori, poručeno je sa konferencije koju su organizovali Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Centar za građanske slobode (CEGAS) i nedjeljnik “Monitor”.

U uvodnom obraćanju, zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Valentina Pavličić kazala je da se institut sporazuma o priznanju krivice počeo “bojažljivo primjenjivati tokom 2015. i 2016. godine.”

“Međutim, ekspanziju ovog instituta imamo posljednjih tri, četiri godine”, kazala je Pavličić, dodajući da već ima dovoljan broj odluka na osnovu kojih se analizom može utvrditi da li se ovaj institut pravilno koristi u crnogorskom sistemu.

Ona je napomenula da je analiza Vrhovnog suda pokazala da je kaznena politika kada je u pitanju organizovani kriminal i korupcija blaga. “To nam svakako daje za pravo da nam se uključi alarm, i u tužilačkoj i u sudskoj organizaciji, da se sjedne i vidi šta smo dobili sa primjenom instituta o priznanju krivice,” kazala je ona.

Istakla je da sa jedne strane vjerovatno imamo veći broj završenih predmeta, ali sa druge strane, nemamo zadovoljenje pravde.

Pavličić je dodala da se u periodu od početka primjene sporazuma nisu donijele smjernice koje bi bile neophodne svima onima koji učestvuju u zaključivanju sporazuma.

Izvršna direktorica Centra za građanske slobode (CEGAS) Marija Popović Kalezić kazala je da su tužioci u gotovo svim tim slučajevima išli “daleko ispod zakonskog minimuma” predviđenog Krivičnim zakonikom, dok sudije usvajaju sporazume “ne ulazeći u njihovu suštinu i ne vodeći računa o zakonskim ograničenjima”.

“Ono što je takođe veoma sporno je što se ovaj institut u posljednjih šest godina koristio u gotovo svim slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, sa osudama kojima se nije uticalo na prevenciju, ali ni zadovoljenje pravde i pravičnosti,” poručila je na konferenciji za novinare Popović Kalezić.

Ona je kazala i da bi naležni trebalo da ispitaju eventualnu odgovornost tužilaca i sudija koji su zaključivali i usvajali ove sporazume, ali i da nađu način da ograniče upotrebu ovog instituta dok Vrhovno državno tužilaštvo i Ministarstvo pravde ne završi analizu zaključenih sporazuma i ne dođe do eventualnih zakonskih izmjena u ovom dijelu.

Novinarka CIN-CG Maja Boričić istakla je da se u velikom broju analiziranih presuda po sporazumu o priznanju krivice ne navode uopšte imena tužilaca.

“To je veoma zabrinjavajuće i trebalo bi vidjeti zašto se to nije radilo”, kazala je Boričić na zajedničkoj konferenciji za novinare.

Među tužiocima Specijalnog državnog tužilaštva, najviše sporazuma od 2016. godine do 2021. zaključila je Mira Samardžić (62), zatim Saša Čađenović (13) i Tatjana Žižić (13) a najmanje Stojanka Radović (3), Zorica Milanović (1) i Lidija Vukčević (1). U slučaju podgoričkog VDT-a, sporazum o priznanju krivice u istom vremenskom periodu najčešće su zaključivali Tatjana Begović (67), Maja Jovanović (59) i Zoran Vučinić (48).

Kada su u pitanju sudije Višeg suda u Podgorici koji su usvajali sporazume SDT-a, to je najčešće radio Boris Savić (43), a sporazume VDT-a Predrag Tabaš (140).

Od ukupno zaključenih 326 sporazuma o priznanju krivice SDT-a, odbijeno je samo 10, odnosno 3,1 odsto.

“Analizirajući izvještaje Tužilačkog savjeta i državnog tužilaštva, ali i izvještaje Specijalnog državnog tužilaštva i Višeg suda u Podgorici, primijetili smo da nigdje nema obrazloženja zašto su ovih nekoliko sporazuma SDT-a odbijeni”, kazala je Boričić.

Ona je dodala da je još manji broj odbijenih sporazuma VDT u Podgorici u ovom šestogodišnjem periodu, od 490 zaključenih sporazuma odbijeno je samo sedam, odnosno 1,4 odsto.

“Međutim, za razliku od SDT, u izvještaju VDT-a imamo obrazloženje zašto su ovi sporazumi odbijeni. Tako je od njih sedam, pet odbijeno zbog odustanka optuženog od sporazuma, dok je jedan odbijen po žalbi oštećenog, a drugi zato što kazna nije bila srazmjerna počinjenom krivičnom djelu,” pojasnila je Boričić.

Na konferenciji je istaknuto i da je SDT od 2016. do 2021. godine sa povratnicima zaključilo 40,6 odsto analiziranih sporazuma, a Više državno tužilaštvo 44 odsto. U istraživanju su uočili i da je veliki broj sporazuma potpisan sa višestrukim povratnicima u vršenju krivičnih djela, te da se čak dešavalo da veću kaznu dobiju neosuđivana lica, nego ranije osuđivani pripadnici kriminalnih grupa.

“Kada imamo u vidu ove podatke, ali i ono što smo iznijeli u tekstovima da su gotovo svi sporazumi vezani za finansijski kriminal završeni uslovnim osudama ili nanogicama, a da su pripadnici kriminalnih organizacija redom dobijali po tri mjeseca zatvora za najteža krivična djela trgovine narkoticima, oružjem i ljudima, možemo zaključiti da postoje ozbiljni propusti u primjeni, ali i realne sumnje da je došlo do zloupotrebe ovog instituta u našoj zemlji,” kazala je Boričić.

Izvor: www.vijesti.me

Zabrinjavajući rast zaključenih sporazuma o priznanju krivice

Institut sporazuma o priznanju krivice i njegova primjena, drastično rastu u periodu od 2016. do 2020. kako u Višim i Specijalnom državnom tužilaštvu, tako i u osnovnim državnim tužilaštvima, navode iz Centra za građanske slobode (CEGAS).

Foto: CEGAS Foto: CEGAS

Oni navode da u Višim državnim tužilaštvima u odnosu na 2016. godinu, u 2020. imamo tri puta veći broj zaključenih sporazuma o priznanju krivice.

Foto: CEGAS Foto: CEGAS

Prema podacima CEGAS-a dodaju da u Specijalnom državnom tužilaštvu u odnosu na 2016. godinu, u 2020. imamo čak četiri puta veću brojku kada su zaključeni sporazumi o priznanju krivice u pitanju.

Foto: CEGAS Foto: CEGAS

U osnovnim državnim tužilaštvima, kako su dodali, brojka o sporazumnom priznanju krivice je u odnosu na 2016. godinu, 2020. skočila čak na skoro tri puta veću.

Izvor: http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/351239/zabrinjavajuci-rast-zakljucenih-sporazuma-o-priznanju-krivice.html?fbclid=IwAR3hkxqc4j8rpXMSgu_RO2v6V3y9v-4KThrY9MPGbdVKFvcHxyc_7bVIkgU

Sjednica Tužilačkog savjeta otvorena samo za odabrane, nailazimo na zatvorenost i nesaradnju

Centar za građanske slobode (CEGAS) saopštio je danas da je sjednica Tužilačkog savjeta otvorena samo za odabrane.

“Ako se po jutru dan poznaje, plašimo se da su prvi nagovještaji loši. Danas, kada očekujemo veću transparentnost, otvorenost i svrsishodnost rada tužilaštva, nailazimo na zatvorenost i nesaradnju. Tužilački savjet je, pri svom prvom zaduženju, isključio jedan dio javnosti, braneći se da su prvi prijavljeni, dobili pravo da prisustvuju sjednici. Da li je to pravo osigurano samo privilegovanim ili zaista prvim u slanju email/ova tužilaštvu, nijesmo obaviješteni, ali je i u prvom i u drugom slučaju jednako loše”, ističe se u saopštenju CEGAS.

Iz te nevladine organizacije su pitali “kako Tužilački savjet, sebi daje za pravo da vrši klasifikaciju i kvalifikaciju onih koji mogu prisustvovati i onih kojima to nije dozvoljeno?”

“CEGAS je izrazio zainteresovanost da, zajedno sa kolegama iz civilnog sektora i medija, prisustvuje konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta. Čekajući dugo na konačno formiranje ovog tijela, postojala je velika potreba da čujemo koje novine i planove unosi novi Tužilački savjet. Nažalost, prvo što će ga obilježiti jeste uskraćivanje prava na prisustvo i mogućnost praćenja sjednice”, piše u saopštenju.

Iz CEGAS su rekli da su zainteresovanoj javnosti, jutros počela telefonska obavještenja da im nije dozvoljeno prisustvo zbog prostorne ograničenosti u kojoj će se odvijati sjednica, kao i epidemioloških mjera koje su na snazi.

“Posljednja sjednica Tužilačkog savjeta, koja je održana 30. jula 2021. godine, je bila otvorena za javnost, i tada su kolege koje su se prijavile za praćenje, imale pravo prisustva, što jeste dobra praksa transparentnosti i otvorenosti ka društvu. Napominjemo da su mjere zbog kovida 19 i tada bile na snazi. Kako se iz Sekretarijata Tužilačkog savjeta pozivaju na Poslovnik Tužilačkog savjeta (Sl.list Crne Gore, 67/2015 i 57/2018), po Članu 19, zaista se prisustvo javnosti može ograničiti “u slučaju nedostatka prostornih uslova za održavanje sjednice”. Da li je zaista Tužilački savjet, samoinicijativno izabrao salu u kojoj nema mjesta za zainteresovane ili je silom prilika bio prinuđen na prostorno ograničenje?”, poručili su iz CEGAS.

Iz te NVO su napomenuli da su epidemiološke mjere postojale i 30. jula 2021.godine, kada je kako su rekli kolegama bilo dozvoljeno prisustvo, a tvrde i da je prostora bilo i više nego dovoljno.

“Po sadašnjim epidemioločkim mjerama, prisustvo 50 osoba u prostoru, koji omogućava propisanu distancu, je dozvoljeno”, zaključuje se u saopštenju CEGAS.

Preuzeto sa: https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/586749/cegas-sjednica-tuzilackog-savjeta-otvorena-samo-za-odabrane-nailazimo-na-zatvorenost-i-nesaradnju

SLUČAJEVI PADAJU PRED SUDOM, TUŽIOCI NE ODGOVARAJU: SAMO ČETVRTINA OPTUŽNICA SDT-A ZAVRŠENA OSUĐUJUĆOM PRESUDOM

Svega četvrtina optužnica Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), u posljednjih pet i po godina, rezultirala je pravosnažno osuđujućim presudama. To je Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) i Centru za građanske slobode (CEGAS) potvrđeno iz Višeg suda u Podgorici.

Prema odgovorima tog suda, od 258 podignutih optužnica SDT-a, od 2016. do polovine 2021. godine, njih 242 su potvrđene, ali čak 194 nije okončano pravosnažnom osuđujućom presudom.

Glavni specijalni tužilac (GST) Milivoje Katnić javno ne propušta priliku da se pohvali brojem podignutih optužnica tog tužilaštva. Ne govori, međutim, o pravosnažno okončanim postupcima pred sudom, gdje se SDT, imajući u vidu ove podatke, nije proslavio.

Nešto je bolja situacija sa optužnicama Višeg državnog tužilaštva (VDT), ali je i ovo tužilaštvo uspjelo da dokaže pred sudom tek nešto više od polovine svojih optužnica. Tako je od 982 optužnice koje je podiglo VDT, u posljednjih pet i po godina, njih 958 potvrđeno, ali pravosnažnom osuđujućom presudom nije okončan čak 391 optužni akt.

Nevolja je što je često u jako važnim postupcima problematičan kvalitet optužbi koje, iako formalno potvrđene, redom padaju u kontradiktornom postupku pred sudom.

Tako su pred sudom neslavno završeni neki od najkrupnijih slučajeva organizovanog kriminala – postupci protiv grupa Duška Šarića i Safeta Kalića, koji su oslobođeni optužbi za pranje novca od prodaje narkotika. Oslobađajuće presude dočekali su i optuženi za ratne zločine – deportacije izbjeglica, optuženi za zločine u Bukovici, ali i u Kaluđerskom lazu. Tužioci koji su postupali u predmetima nijesu odgovarali za propuste, a pojedini su i napredovali u službi.

Pa i u slučaju grupe Svetozara Marovića, koju SDT često navodi kao dobar primjer borbe protiv korupcije na najvišem nivou, glavni akteri nijesu izdržali kaznu. Optuženi za korupciju i stvaranje kriminalne organizacije, sklopili su sporazum sa SDT-om, ali Marović i njegov sin kaznu, čiji je dio već zastario, nijesu ni odležali.

Osim toga, i u jednom od najvećih slučajeva koji je vodio Milivoje Katnić – postupku za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016, ukinuta je prvostepena osuđujuća presuda i predmet vraćen na ponovno suđenje. Ovaj slučaj, koji još nije pravosnažno okončan, pobudio je veliku pažnju jer su među optuženima i lideri Demokratskog fronta (DF).

I dok se tužioci već godinama pozivaju na funkcionalni imunitet u radu, stručnjaci ocjenjuju da je krajnje vrijeme da se počne analizirati i kvalitet optužbi, te tražiti, osim eventualne krivične, lična i disciplinska odgovornost za nekvalitetan rad, koji na kraju dovodi do nezadovoljenja pravde, ogromnih posljedica po budžet, ali i stagniranja na putu ka Evropskoj uniji (EU).

Samo u slučaju Kalić, građani Crne Gore, nakon što je pala optužnica, platili su višemilionsku odštetu.

U prošlogodišnjem izvještaju Evropske komisije (EK) se ocjenjuje da nema napretka u oblasti pravosuđa, te da sprovođenje ključnih reformi stagnira.

Ističe se i da je neophodno preispitati disciplinsku i etičku odgovornost sudija i tužilaca. CIN-CG je ranije objavio da je samo jedan tužilac u posljednjih deset godina ocijenjen ocjenom dobar, dok su svi ostali dobijali najviše ocjene.

Advokat Branislav Lutovac za CIN-CG ističe da je najveći problem upravo to što je tužilaštvo doživjelo debakl u krupnim slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, te da su tužioci koji su postupali u tim predmetima, zbog nestručnosti i neutemeljenosti optužnica, umjesto da snose odgovornost, napredovali.

”Tužilaštvo je jedna potpuno zatvorena organizacija i statistika na koju se pozivaju o potvrđenim optužnicama je nevažna”, ocijenio je Lutovac.

On očekuje od novog Tužilačkog savjeta (TS) da unese relevantne kriterijume i realno ocjenjuje rad tužilaštava. “Vjerujem da će novi TS raditi daleko bolje nego ovaj do sad”, naglasio je Lutovac.

Više tužilaštvo je odbilo da dostavi podatke o tome na koja krivična djela su se odnosile optužnice koje nijesu okončane pravosnažnim osuđujućim presudama, ali činjenica da se ova dva tužilaštva bave otkrivanjem najtežih krivičnih djela, govori dosta o njihovoj efikasnosti.

Iz Višeg suda, i pored višenedeljnog čekanja, nijesmo dobili pojašnjenje da li se podaci koje su nam dostavili, o broju optužnica SDT-a i podgoričkog VDT-a, koje nijesu završene osuđujućom presudom, odnose na završene ili i na postupke koji su još u toku.

SDT je formirano polovinom 2015. godine i bavi se organizovanim kriminalom, visokom korupcijom, pranjem novca, terorizmom, ratnim zločininima i krivičnim djelima protiv izbornih prava. SDT je preuzelo poslove Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina koje je funkcionisalo pri Vrhovnom državnom tužilaštvu.

VDT je nadležno za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora preko deset godina i to ubistvo na mah, silovanje, ugrožavanje bezbjednosti vazdušnog saobraćaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja, odavanje tajnih podataka, izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, povreda teritorijalnog suvereniteta, udruživanja radi protivustavne djelatnosti, pripremanja djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore i protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom.

Iz Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju nijesu odgovorili koliko su podnijeli optužnica od 2016. godine, ali jesu da 18 optužnica nije rezultiralo pravosnažnom osuđujućom presudom. Optužnice koje su pale pred sudom odnosile su se na pokušaj ubistva, silovanje, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, učestvovanje u tuči i zloupotrebu službenog položaja.

Najviše optužnica osnovnih tužilaštava “palo” u Kotoru

Kada je riječ o tužilaštvima na lokalnom nivou, Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru (ODTK), prema dostavljenim podacima, imalo je najveći broj optužnica koje su pale pred sudom. Od 2016. godine čak 107 optužnica nije rezultiralo pravosnažnim osuđujućim presudama. Međutim, kotorsko tužilaštvo, ali ni druga osnovna tužilaštva nijesu dostavili podatke o ukupnom broju optužnica koje su podigli u posljednjih pet godina.

Najviše optužnica koje je podiglo kotorsko Osnovno tužilaštvo, a koje nijesu prošle u sudskom postupku odnose se na krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, teške tjelesne povrede, nasilničko ponašanje, teške krađe i teška djela protiv opšte sigurnosti.

Osnovni sud u Podgorici je, u posljednjih pet godina, imao 439 osuđujućih pravosnažnih presuda, dok njih 67 nije okončano na taj način. U tom sudu je u radu još 118 optužnica iz ovog perioda. Oni nijesu dostavili informaciju o kojim krivičnim djelima je riječ kada su u pitanju optužnice koje nijesu okončane osuđujućim presudama.

I u većini ostalih opštinskih tužilaštava bilo je optužnica koje nijesu rezultirale pravosnažno osuđujućim presudama.

Za potrebe ovog istraživanja tražili smo podatke od svih tužilaštava u zemlji. Iako su rezultati različiti, nijedno tužilaštvo nam nije dostavilo odgovore na sva pitanja.

Tužilaštva ne daju podatke o zastari

Sva tužilaštva koja smo kontaktirali odbila su da dostave rješenja o odbačenim krivičnim prijavama zbog zastarjelosti krivičnog gonjenja u posljednjih pet godina, sa obrazloženjem da štite privatnost lica koja se u njima pominju, iako smo u telefonskim razgovorima pojasnili da treba da dostave anonimizovane podatke.

SDT i VDT su odbili i da dostave podatke o tome koliko ima odbačenih krivičnih prijava zbog zastare i na koja se krivična djela odnose, navodeći da je u pitanju sačinjavanje nove informacije, te da se podaci koji mogu biti objavljeni nalaze u izvještajima tužilaštava. Međutim, detaljnih podataka o ovome nema u izvještajima tužilaštava, koja su dostupna na sajtu. Jedino što se može zaključiti iz izvještaja je da se više od 90 odsto krivičnih prijava odbaci upravo zbog zastare. Zašto su ovi podaci već godinama pod velom tajne, te da li će se novi Tužilački savjet pozabaviti i ovom temom ostaje da se vidi.

Jedan od težih disciplinskih prekršaja je kada tužilac bez opravdanog razloga ne postupa u predmetima u zakonom propisanim rokovima, a usljed toga nastupi zastarjelost krivičnog gonjenja. Ali zbog toga nijedan tužilac u Crnoj Gori za sada nije odgovarao.

Advokat Lutovac ističe da to što se podaci o razlozima koji su doveli do zastara, ali i ko su okrivljeni u tim postupcima, godinama skrivaju od javnosti, definitivno ukazuje na sumnju da je dolazilo do zloupotreba službene dužnosti.

Gazivoda: Novi TS bi trebalo da se bavi i kvalitetom rada tužilaca

Advokat Siniša Gazivoda, koji je izabran za člana novog Tužilačkog savjeta, ocjenjuje za CIN-CG da bi Savjet trebao da se pozabavi i pitanjima kvaliteta optužnica i rada tužilaca koji postupaju u problematičnim predmetima. “To jeste važna tema koju bi trebalo razmotriti i ima li mjera koje bi u tom pravcu trebalo preduzeti”, naveo je Gazivoda.

Novi TS, koji je konačno izabran krajem prošle godine, trebao bi 24. januara da održi prvu konstitutivnu sjednicu, na kojoj bi, po izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu, trebalo izabrati novog vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva (v.d. VDT). Na toj bi sjednici trebalo i da se iskristališe stav o eventualnom pokretanju procesa za smjenu Katnića.

Božović: Ključni problem za napredak ka EU

Državni sekretar u Ministarstvu pravde Bojan Božović je za CIN-CG ocijenio je da bi broj pravosnažno osuđujućih odluka trebalo da govori i o kvalitetu rada tužilaca.

”Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava će u domenu svojih nadležnosti, ali i kroz prisustvo svog člana u Tužilačkom savjetu, otvarati i pitanja kvaliteta optužbi, ali i zastarijevanja krivičnih prijava. To su, između ostalog, jedna od ključnih pitanja za budući napredak u poglavljima 23 i 24”, istakao je Božović.

Pored toga, dodaje, posebna pažnja biće posvećena unapređenju procedure utvrđivanja osnovanosti pritužbi na rad tužilaca, kao i poboljšanju sistema njihovog ocjenjivanja i napredovanja.

Preuzeto sa: http://www.cin-cg.me/slucajevi-padaju-pred-sudom-tuzioci-ne-odgovaraju-samo-cetvrtina-optuznica-sdt-a-zavrsena-osudjujucom-presudom/

SAMO SEDAM TUŽILAŠTAVA U CRNOJ GORI RADI U PUNOM SASTAVU, DOK DESET NEMA POTREBAN BROJ TUŽILACA/TELJKI

Od ukupno 17 tužilaštava u Crnoj Gori svega sedam radi u punom kapacitetu, dok čak deset tužilaštava radi u okrnjenom sastavu.

Da bi se popunila upražnjena mjesta i to od Vrhovnog državnog tužioca pa dalje, neophodno je da se izabere Tužilački sastav, koji već mjesecima ne funkcioniše.

U prilogu je tabela u kojoj je predstavljen trenutni sastav svih tužilaštava u zemlji.

Preuzeto sa: http://www.cin-cg.me/samo-sedam-tuzilastava-u-crnoj-gori-radi-u-punom-sastavu-dok-deset-nema-potreban-broj-tuzilaca-teljki/

Katnića niko ne kontroliše

Kontrola tužilaštava od krucijalne je važnosti jer bi trebalo, između ostalog, da utvrdi kako se rješavaju predmeti, da li tužioci postupaju u rokovima koji su predviđeni zakonom, zašto zastarijevaju krivične prijave, da li se po proceduri sklapaju sporazumi o priznanju krivice, kako tužilaštva sprovode finansijske istrage, kao i da li rukovodioci rade posao kako predviđa zakon.

Već petu godinu Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i većinu ostalih tužilaštava u Crnoj Gori niko ne kontroliše, iako je to predviđeno zakonom.

Zašto to nije rađeno u vrijeme dok je na čelu VDT-a bio Ivica Stanković, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) nije uspio da dobije odgovor. Služba za odnose sa javnošću aktuelnog vršioca dužnosti VDT-a Dražena Burića izostanak kontrole pravda različitim razlozima – od epidemioloških do nedostatka kadra.

Početkom ove godine VDT je doduše donio odluku o vršenju nadzora nad tužilaštvima za 2017, 2018, 2019. i 2020. Posao je trebalo da završe 2021. godine, ali kako do početka novembra do toga nije došlo, produženi su rokovi. Tako će i 2021. proći bez nadzora najznačajnijih tužilaštava.

Kontrola tužilaštava od krucijalne je važnosti jer bi trebalo, između ostalog, da utvrdi kako se rješavaju predmeti, da li tužioci postupaju u rokovima koji su predviđeni zakonom, zašto zastarijevaju krivične prijave, da li se po proceduri sklapaju sporazumi o priznanju krivice, kako tužilaštva sprovode finansijske istrage, kao i da li rukovodioci rade posao kako predviđa zakon.

Ništa od toga u ovih pet godina u većini tužilaštava nije rađeno.

U Zakonu o državnom tužilaštvu piše da VDT vrši nadzor nad radom SDT-a, viših i osnovnih tužilaštava neposrednim uvidom u njihov rad i drugim mjerama radi efikasnosti i zakonitosti. Taj nadzor vrši se u skladu sa planom koji donosi vrhovni državni tužilac.

Zakonom je kao teži disciplinski postupak propisano onemogućavanje vršenja nadzora, ali i ako se u postupku nadzora utvrde nepravilnosti i nezakonitosti u radu.

Pravilnikom o unutrašnjem poslovanju Državnog tužilaštva propisano je da Vrhovno državno tužilaštvo vrši analizu svih tužilaštava jednom godišnje.

U dokumentima, koje smo za potrebe ovog teksta dobili slobodnim pristupom informacijama, piše da je nakon više izmjena planova, predviđeno da nadzor nad radom SDT-a i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici započne u novembru ove godine, a da se takva kontrola u Višem tužilaštvu u Bijelom Polju i osnovnim državnim tužilaštvima obavi u decembru.

Međutim, ta kontrola neće biti obavljena ni ove godine, makar ne u najznačajnijim tužilaštvima, uprkos brojnim upozorenjima koja na rad tužilaštava dolaze od strane Evropske unije (EU), ali i dijela domaće stručne javnosti.

Iz VDT-a su za CIN-CG potvrdili da je kontrola nad radom SDT-a rađena samo jednom i to 2017. godine, kada su provjeravali 2016, početnu godinu rada Specijalnog tužilaštva. Od tada je rad glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegove organizacije potpuno bez kontrole, iako je upravo SDT ključna institucija u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na najvišem nivou.

Iz VDT-a, međutim, nijesu odgovorili na pitanje šta je utvrđeno provjerom 2017, ali ni zašto već petu godinu ne kontrolišu rad najznačajnijeg tužilaštva u zemlji.

Nadzor je za 2017. i 2018. godinu vršen nad Višim tužilaštvom u Bijelom Polju i osnovnim tužilaštavima u Bijelom Polju, Pljevljima, Kolašinu i Ulcinju, ali ni u tim institucijama nije bilo kontrole u posljednje tri godine.

Međutim iz VDT-a nijesu bili voljni da saopšte ni šta je utvrđeno tim malobrojnim kontrolama, ali ni zašto tek sada najavljuju da će u svim tužilaštvima izvršiti zakonske obaveze za prethodne četiri godine.

Nadležni su nedostatak nadzora u izjavi za CIN-CG pokušali da opravdaju time što su četiri državna tužioca koji su trebali da vrše kontrolu otišla u penziju, te da su dva državna tužioca koja su izabrana u aprilu ove godine upućena na ispomoć u Specijalno drzavno tužilaštvo na period od tri do šest mjeseci. Međutim, svi ti tužioci bili su na pozicijama u ranijem periodu, a kontrola ipak nije vršena.

”Takođe, jedan od razloga nevršenja nadzora jeste i situacija nastala povodom pandemije virusa kovid-19”, navode iz VDT-a.

Pandemija je počela u martu 2020. i nikako nije mogla biti opravdanje za nevršenje zakonskih obaveza u prethodne tri godine.

Marić: Grub propust u radu

Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Boris Marić, za CIN-CG istakao je da je neshvatljivo da tako dugo nije vršen nadzor nad radom tužilaštava, ocjenjujući da se radi o grubom propustu u radu i obavezama.

On je dodao da Ministarstvo nije nadležno da inicira postupak odgovornosti za eventualne propuste u dijelu internog nadzora nad radom tužilaštava.

Marić podsjeća da je stanje u pravosudnom sistemu zabrinjavajuće, s obzirom da nije konstituisan Tužilački savjet, a da je stanje u Sudskom savjetu, Vrhovnom i Ustavnom sudu ili v.d. ili na ivici kvoruma za rad.

”U tom kontekstu svaki interni propust u radu dodatno dobija na težini”, naveo je Marić, dodajući da bi se što prije moralo krenuti u parlamentarni dijalog, ali i onaj između zakonodavne, sudske i izvršne vlasti.

Preuzeto sa: https://www.vijesti.me/vijesti/crna-hronika/577316/katnica-niko-ne-kontrolise

VDT već petu godinu ne vrši nadzor nad radom većine tužilaštava: Katnića niko ne kontroliše

Marija Popović Kalezić o vršenju nadzora rada nad tužilaštvom – pregled štampe | Boje jutra

Zbog čega u poslednjih 5 godina nije došlo do vršenja nadzora nad Specijalnim, Višim i Osnovnim tužilaštvima?

Ne možemo prihvatiti obrazloženje u kojem se ne vršenje nadzora opravdava virusom Covid-19 i odlaskom u penziju trojice tužilaca iz Vrhovnog državnog tužilaštva.

Marija Popović Kalezć, izvršna direktorica CEGAS-a, gostovala je jutros u emisiji TV Vijesti “Boje jutra” i imala priliku da prokomentariše rad prenesen pod nazivom “VDT VEĆ PETU GODINU NE OBAVLJA NADZOR NAD RADOM TUŽILAŠTVA” u okviru naslovnice Vijesti, koji je nastao kao rezultat projekta “Istraživanje istraga”, koji realizuju Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Centar za građanske slobode i nedeljnik Monitor, uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Holandije.

VIDEO: Kako do reforme tužilaštva?

Nedovoljan učinak u sistemu disciplinkse odgovornosti, transparentnosti rada, objavljivanju potpuno obrazloženih odluka o unaprijeđenju, kao i imenovanju državnih tužilaca je konstantna opomena u izvještajima Evropske Komisije. Koliko dugo ćemo čekati na reforme?

Ovaj video je kreiran u sklopu projekta “Istraživanje istraga” koji realizuju Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Centar za građanske slobode i Nedeljnik Monitor. Projekat finansira Ambasada Holandije.

Povrede Etičkog kodeksa u državnom tužilaštvu

Načela i pravila Etičkog kodeksa obavezuju tužioce da moraju biti moralno odgovorni za postupke koji su u suprotnosti sa Kodeksom. Državni tužioci u svom radu moraju poštovati etička načela savremenog društva. Prilikom obavljanja svog posla, državni tužioci moraju učvršćivati ugled kako na ličnom tako i na tužilačkom nivou.

U poslednjih pet godina, utvrđene su samo četiri povrede načela i pravila Etičkog kodeksa, od strane državnih tužilaca i rukovodilaca tržavnog tužilaštva.

Powered by WordPress.com.

Up ↑