Uslovi za dobijanje crnogorskog državljanstva se ne mijenjaju

U intervjuu za agenciju MINA, izvršni direktor Centra za građanske slobode, Boris Marić, govorio je o tome kako će izmjena Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom uticati na uslove za dobijanje crnogorskog državljanstva. Odgovore prenosimo integralno.

Da li, usvajanjem Odluke, postoji opasnost od izbornog inženjeringa koji bi za krajnji cilj imao promjenu strukture stanovništva, kako to tvrde u opoziciji?

Svjesno i namjero se mjenjaju teze, da bi se dizale političke tenzije i na taj način ostvarivao projektovani politički cilj. To je legitimna politička metoda do nivoa mirnih demonstracija političkih stavova. Slično ili identično stanje imali smo priliku da gledamo godinama unazad od dijela sadašnje vladajuće većine kada su oni bili opozicija.

Ono što zabrinjava je neodgovornost političkih subjekata, gdje se dramatično insistira na partijskim interesima, uz insistiranje na zapaljivoj populističkoj retorici, tipa patriote, izdajnici, uz cijele arsenale neprimjerenih epiteta.

Zatvara se svaki prostor koji podrazumjeva argumentovanu raspravu, životna pitanja, sređene državne evidencije, održive javne finansije. Imamo paradoksalnu situaciju, da DPS dominantno brani ogromne i grube propuste u državnim evidencijama, korišćenjem dramatične populističke retorike sa izmišljenim projekcijama.

Ovo sam morao da pojasnim da bi se shvatio nivo manipulacije, kod činjenice da „sporne“ intervencije na „spornoj“ odluci neće dovesti ni do kakvog izbornog inženjeringa, promjene strukture stanovništva, i da će na svim sledećim izborima glasati isti oni ljudi koji su na njima i do sada glasali, a da novoupisanih procentualno neće biti ništa više nego što je to bilo i do sada.

Da li predviđene izmjene uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva mogu uticati na veću promjenu biračkog spiska?

Nema izmjene uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva, ništa se ne mijenja. Odluka se kao podzakonski akt predviđen Zakonom o državljanstvu prilagođava normi toga zakona i definiše jedan od osam, naglašavam osam uslova, za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom.

Jedan od uslova oko koga se digla velika prašina je da, pod jedan zakonito, pod dva neprekidno i pod tri deset godina neko boravi u Crnoj Gori. Ako ima prekid samo jedan dan, sav predhodni period „propada“. Bitno je istaći da i kada stekne ovaj uslov da zakonito i neprekidno boravi deset godina u Crnoj Gori, neće dobiti državljanstvo, ako ne ispuni kumulativno i svih ostalih sedam uslova.

Do sada smo imali selektivnu primjenu pa je neko dobijao državljanstvo i posle pet godina boravka, a neko ga nije mogao dobiti ni nakon decenija boravka u Crnoj Gori i zakonito i neprekidno. Sada se stvaraju usovi da se zakon primjeni jednako na sve kada ispune vrlo stroge i sve kriterijume za dobijanje državljanstva.

Osim ove jasne zakonske norme imamo i činjenicu da se spornom odlukom, koja se na dramatičan i patetičan način brani, nezakonito utvrdio rok od 15 godina koji ne postoji u zakonu. To je sva priča o drami crnogorskog državljanstva.

Da li bi svi, koji na ovaj način dobiju državljanstvo, bili automatski upisani u birački spisak?

Naravno da ne. Morali bi nakon dobijanja državljanstva, da imaju neprekidno dvije godine prebivališta u Crnoj Gori, nakon čega bi stekli uslove za upisivanje u birački spisak.

Da li će građani koji na ovakav način dobiju državljanstvo Crne Gore morati da se odreknu matičnog državljanstva?

Način dobijanja crnogorskog državljanstva prijemom se ne mijenja, ništa se ne mijenja u Zakonu o državljanstvu, to mora da se zna. I dalje je uslov svih uslova da se svako ko želi crnogorsko državljanstvo prijemom mora odreći matičnog državljanstva, da bi dobio prijem u crnogorsko državljanstvo. I opet da naglasim da i odricanje od matičnog državljanstva je samo jedan od osam uslova, svih osam moraju biti ispunjeni da bi se dobilo crnogorsko državljanstvo.

Kakav je Vaš stav o najavljenim izmjenama Zakona o državljanstvu, kojim se oduzima pravo glasa crnogorskim iseljenicima koji godinama ili decenijama žive u drugoj državi?

Nema izmjena Zakona o državljanstvu, i ne vidim da će ih biti, najavljene su izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta. Registar prebivališta je evidencija iz koje se izvodi birački spisak. Već decenijama se priča o neažurnoj evidenciji. Prvi put se stvaraju uslovi da se ona sredi. Samo sređivanje registra prebivališta je neophodno za ažuran birački spisak. Manipulacija i politički interes dominiraju, pa od potrebe da sredimo državne evidencije, na taj način uradimo značajan korak u reformi državne uprave i dobijemo fer izbore, a samim tim ubrzamo put ka EU, insistira se na dizanju tenzija i pored činjenice da će svi koji su glasali na predhodnim izborima glasati i na sledećim, i da će to biti isto biračko tijelo građana i građanki Crne Gore.

Prebivalište se ne briše g-dinu Jovetiću, jer je na privremenom radu u inostranstvu, i desetinama hiljada naših ljudi koji zbog nedostatka posla u Crnoj Gori rade privremeno vani, ili studiraju vani da bi sjutra Crnu Goru učinili boljom, ali oni koji su svoju sudbinu trajno vezali za neku drugu zemlju, imaju državljanstvo te zemlje i u Crnu Goru nijesu došli decenijama, stiču uslove da im se prebivalište zamrzne. Njihov mogući povratak aktivira sva prava koja su do tog trenutka bila „na čekanju“. Ako hoćemo jaku i na zakonu uređenu državu Crnu Goru, moramo kao njeni građani i građanke imati više uvažavanja i tolerancije jedni za druge, ona je samo tako građanska i održiva.

CEGAS pripremio model zakona o lokalnim izborima

Podgorica, (MINA) – Centar za građanske slobode proslijediće Odboru za reformu izbornog zakonodavstva, poslaničkim klubovima i Vladi inicijativu za donošenje zakona o lokalnim izborima, koji predviđa otvaranje izbornih lista i individualne kandidature, najavio je izvršni direktor te nevladine organizacije Boris Marić.

On je kazao da je model zakona o lokalnim izborima, koji je pripremio istraživački tim CEGAS-a, inicijativa čiji je cilj da ukaže na potrebu otvaranja društvene debate o položaju i karakteru lokalnih samouprava.

„Proces decentralizacije i deregulacije u Crnoj Gori ide stranputicom već dugo, i što dodatno zabrinjava politički subjekti, bez izuzetka, ovu značajnu temu tretiraju samo deklarativno“, rekao je Marić agenciji MINA.

Prema njegovim riječima, u prilog tvrdnji ide aktuelni karakter lokalnih izbora u Nikšiću.

Oni su, kako je ocijenio Marić, od početka do kraja osnova za dizanje tenzija, forsiranje „državnih tema“, širenje ksenofobije, a daleko od problema lokalne zajednice, kvaliteta života građana i građanki.

„Inicijativu za donošenje zakona o lokalnim izborima proslijedićemo Odboru za reformu izbornog zakonodavstva, poslaničkim klubovima i Vladi, a u afirmaciji ove ideje pripremljeno je pokretanje e – peticije“, naveo je Marić.

Kako je kazao, model zakona o lokalnim izborima ustvari je neka vrsta kodifikacije potreba crnogorskog izbornog sistema, koje su se nebrojano puta mogle čuti u javnosti iz raznih izvora, prilagođen lokalnom nivou.

„Ovaj model je i neki vid pozitivne provokacije, indukcije na društveni dijalog, na zaživljavanje inicijative da se lokalni izbori autonomno normiraju“, rekao je Marić.

Model zakona, kako je objasnio, predviđa otvorene liste, individualne kandidature i mogućnost neposrednog izbora gradonačelnika u lokalnim samoupravama koje bi dobile status grada.

„Ovo su sve otvorena pitanja, gdje je naša ideja da se realne potrebe lokalnih zajednica na kraju definišu kroz široki društveni dijalog“, kazao je Marić.

Odgovarajući na pitanje da li očekuje da zakon o lokalnim izborima dobije podršku i bude usvojen, on je naveo da neće biti lako suštinski nametnuti tu temu.

„Praktično, konsenzusom političkih subjekata izbrisan je dio norme koji je upućivao na mogućnost donošenja posebnog zakona o lokalnim izborima iz teksta Zakona o izboru odbornika i poslanika“, rekao je Marić.

Prema njegovim riječima, partije na centralnom nivou imaju prirodnu tendenciju da centralizuju partijski, pa i državni sistem.

Čest argument je, kako je naveo Marić, veličina države Crne Gore i nedostatak kapaciteta lokalnih zajednica, što je neodrživo.

On je istakao da nema adekvatne kontrole i uspostavljanja odgovornosti u sistemu javne uprave bez decentralizacije.

„Centralizacija ruši demokratske principe, najviše kod činjenice da niko nikada nije sam sebe kontrolisao, vršio nadzor. To je jednostavno neprirodno. Moramo početi od izbornog procesa i izbornog sistema na lokalnom nivou“, kazao je Marić.

Zakon o lokalnim izborima predvidio bi otvaranje izbornih lista i individualne kandidature, a time bi, kako je rekao, bila postignuta najmanje dva cilja.

„Jedan je edukacija građana i građanki o novom načinu glasanja, na neki način i modifikovanom izbornom sistemu. Drugi cilj je postavljanje neophodne osnove za decentralizaciju u suštinskom smislu“, naveo je Marić.

Kako je kazao, paralelno sa tim procesom neophodno je uvođenje politipskog sistema organizovanja lokalne samouprave.

„To znači da bi različit karakter funkcionisanja, organizacije vršenja lokalne vlasti, uprave bio u Nikšiću i Šavniku na primjer. Nikšić bi, primjera radi, mogao da ima gradske opštine, a Šavnik bi mogao da funkcioniše i sa mjesnim povjereništvom“, rekao je Marić.

Decentralizacija bi, kako je naveo, podrazumjevala i veće nadležnosti lokalnih samouprava, što znači i drugačiji način finansiranja.

„Građani i građanke bi direktno odlučivali o svojim i interesima lokalne zajednice, što je osnova bez koje nema istinske lokalne samouprave i demokratije“, dodao je Marić.

Prema njegovim riječima, rješenja i programi lokalnih zajednica su ili direktno nametnuti sa centralnog nivoa, ili u najboljem slučaju jako ograničeni pretjeranom koncentracijom nadležnosti na centralnom nivou.

Upitan kakva je praksa u regionu, Marić je naveo da su različita rješenja organizacije lokalne samouprave u regionu.

„Primjera radi, Srbija i Hrvatska imaju Zakone o lokalnim izborima, imaju i mnogo složeniji sistem organizacije lokalnih samouprava“, dodao je Marić.

On je naglasio da samo postojanje Zakona o lokalnim izborima ne podrazumjeva i dobro organizovanu i demokratizovanu lokalnu samoupravu i društvo.

„Sa jedne strane treba raditi na istinskoj decentralizaciji i punoj afirmaciji učešća građana i građanki u donošenju odluka, a sa druge strane mora se voditi računa da broj lokalnih samouprava bude optimalan i funkcionalan“, poručio je Marić.

Izvor: https://mina.news/crnagora/cegas-pripremio-model-zakona-o-lokalnim-izborima/

Zakonodavna i izvršna vlast da uvaže sugestije evropskih partnera

Foto: PR Centar

Podgorica, (MINA) – Evropska unija (EU) pažljivo će pratiti reforme pravosuđa i zakonodavna i izvršna vlast ne smiju da se ogluše o sugestije evropskih partnera, već treba da uvaže određene nalaze, kazao je izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić.

Komentarišući inicijativu parlamentarne većine za izmjenu tužilačkih zakona, Marić je agenciji MINA rekao da vjeruje da će preovladati odgovoran pristup, biti stvorene potrebne pretpostavke za profesionalan i nezavistan rad tužilaca i da će, ako to preovlada, pregovori sa EU biti bolji.

On smatra da se u tranziciji vlasti izgubilo dosta vremena, zbog čestog nejedinstva cilja subjekata parlamentarne većine, pa nije postojala potrebna društvena debata o neophodnosti izmjena zakona o tužilačkoj organizaciji.

„Predlog normativnih rješenja jeste u granicama poštovanja ustavnih rješenja“, kazao je Marić.

Kako je naveo, potreba da se proces reformi u tužilaštvu pokrene je prioritet, ali mora se voditi računa o stavovima predstavnika EU.

„Kriterijumi da neko postane tužilac ostali su prilično visoko postavljeni, tako da uz još neke intervencije, koje bi doprinijele smanjivanju eventualnog političkog uticaja, predložena normativna riješenja mogu dobiti prelaznu ocjenu“, rekao je Marić.

On je dodao da od pitanja normative nije manje važno kakva će biti kadrovska rješenja u tužilaštvu.

Komentarišući inicijativu parlamentarne većine, Marić je naveo da su reforme pravosudnog sistema neminovnost i neophodnost crnogorskog društva.

„Politička volja za suštinske reforme izostaje godinama. Dio vezan za učinke pravosudnog sistema u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala, godinama unazad su, u izvještajima EU, ocjenjivani kao nedostatni“, kazao je Marić.

Kako je naveo, činjenica je da se noseće funkcije u pravuđu nalaze u vd stanju.

Činjenica je, kako je dodao, da je Sudski savjet nekompletan, da nije bilo prijavljenih kandidata na konkursu za predsjednika Vrhovnog suda, da je funkcija vrhovnog državnog tužioca u vd stanju, i da je jasno da većina u Tužilačkom savjetu ne bi trebalo da dolazi iz redova tužilaštva.

Marić je ukazao i na nefunkcionalnost dvotrećinske i tropetinske većine neophodne za izbor vrhovnog državnog tužioca i dijela članova Sudskog savjeta, što, kako je naveo, zbog naglašenih političkih interesa još predstavlja nepremostiv problem.

„Jasno je da će EU pažljivo pratiti proces oživljavanja reformi u sistemu pravosuđa sa akcentom na tužilačku organizaciju. Zakonodavna i izvršna vlast ne smiju se oglušiti o sugestije evropskih partnera, već treba uvažiti određene nalaze, ali i objasniti cilj zakonskih intervencija, da su u smjeru jačanja kapaciteta i integriteta tužilačke organizacije“, rekao je Marić.

Na pitanje kako ocjenjuje najavu ukidanja Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i prestanak mandata tužilaca, on je naveo da treba upozoriti da postoje rizici gdje vladajuća većina može posegnuti za većim uticajem političkih interesa nego što je to dozvoljeno i potrebno.

„Ali vjerujem da crnogorsko društvo uz pomoć evropskih partnera ima jake korektivne mehanizme, da će pretegnuti odgovornost i svijest o potrebi pune saradnje sa Evropskom komisijom“, rekao je Marić.

Kako je kazao, prvo se mora biti oprezan sa metodologijom i dinamikom kadrovskih reformi u SDT-u.

Upitan kako komentariše to što je prilikom izrade tih predloga zakona izostalo konsultovanje Udruženja tužilaca, Tužilačkog savjeta, stručne i građanske javnosti i evropskih partnera, Marić je naveo da je jasno da su konsultacije bile potrebne, ali da i sada nije kasno da se svi društveni akteri oglase.

„Moraju se jasno propisati kriterijumi koji bi razjasnili široko postavljen i nedefinisan pojam “ugledni pravnik”. Promjena odnosa snaga u Tužilačkom savjetu onda bi bila mnogo utemeljenija“, dodao je Marić.

Na pitanje da li se to može odraziti na evropsku agendu, odnosno pregovore, imajući u vidu da je obaveza države da sve zakonske tekstove iz poglavlja 23 i 24 šalje na usaglašavanje EK, on je odgovorio da smatra da će doći do usaglašavanja teksta zakona sa EK, ali da se ne smije zaboraviti da vlast može suvereno donositi određena zakoska rješenja.

„Tačno je da će ovako postavljene normativne intervencije vlast moći da opravda jedino ozbiljnim rezultatima na polju borbe protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala. Naime, primarni su rezultati, kada se zakoni usvoje i prođe vrijeme postaje manje bitno da li smo se sporili ili ne oko normativnih rješenja“, zaključio je Marić.

Izvor: https://mina.news/crnagora/zakonodavna-i-izvrsna-vlast-da-uvaze-sugestije-evropskih-partnera/

Powered by WordPress.com.

Up ↑