60 Minuta – Marija Popović Kalezić: Ministarstvo zdravlja da što prije dođe do izrade podzakonskih akata kada je Zakom o medicinski potpomognutoj oplodnji u pitanju

CEGAS apeluje na Ministarstvo zdravlja da što prije dođe do izrade podzakonskih akata kada je Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji u pitanju.

Opštine ne smiju delegirati do kraja svoju odgovornost nevladinim organizacijama,  po pitanju liječenja neplodnosti.

Pogledajte gostovanje izvršne direktorice Centra za građanske slobode u emisiji 60 Minuta na TV Prva.

Sporna odluka Vlade za sticanje državljanstva

U trenutku kada nam ne funkcioniše Parlament, u trentuku kada se izglasava nepovjerenje Vladi, donositi izmjene jedne ovakve odluke je apsolutno sporno i ne može proizvoditi pravno dejstvo.

Centar za građanske slobode se inače zalagao za izmjenu Odluke o utvrđivanju kriterijuma za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom kako bi se skratilo vrijeme boravka neophodno za dobijanje crnogorskog državljanstva na ovaj način sa 15 na 10 godina.

Međutim, donošenje izmjena odluke na ovaj način nije u skladu sa pravnom procedurom i kao takvo ne smije proizvoditi pravno dejstvo.

Izvor: RTCG – Zvanični kanal

“Odluka o državljanstvu pravno neutemeljena”

Nepoštovanje pravne procedure u donošenju podzakonskih akata, najviše ugrožava prava građana, kazali su iz NVO Centar za građanske slobode (CEGAS). Poručuju da jučerašnja izmjena odluke o kriterijuma za utvrđivanje osnova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom ne smije proizvoditi pravno dejstvo jer je, kako ističu, pravno neutemeljena.

“Kako su Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, vrlo klizav teren za upadanje u pravnu nesigurnost i nejasnoću, koji je nesumnjivo postojao i ranije i bio kritikovan ne samo od civilnog sektora već i od tadašnje opozicije i međunarodnih organizacija, smatramo da se u izmjene nije smjelo ulaziti bez podrobne analize stručnog kadra zaduženog za pitanje dodjele državljanstva a prevashodno mišljenja i odobrenja Ministarstva Unutrašnjih poslova Crne Gore”, kazali su iz NVO Centar za građanske slobode (CEGAS).

Dodaju da su ovakve odluke donešene od 2008 preko 2010, 2012, 2016, 2018, 2020 i kao takve, kako dodaju, budile mogućnost političkog uticaja na Zakon o državljanstvu Crne Gore, a sve zarad pojedinih interesa i trenutnih političkih planova od strane partija koje su na vlasti.

Poručuju da je način donošenja ovakvih odluka morao biti pripremljen uz detaljnu analizu nadležnog ministarstva i kao takav dat na razmatranje unutar Skupštinskog odbora.

“Ni jedna politička struktura kao ni partikularni interesi bilo koje političke partije ne smiju uticati na pravno valjano i pravno utemeljeno donošenje zakonskih normi i podzakonskih akata. Koja god da je juče odluka bila u pitanju, njena izmjena nije smjela uslijediti bez predstavnika nadležnog ministarstva i bez rasprave na Skupštinskom odboru”, kazali su iz CEGAS-a i poručili da jučerašnja izmjena odluke ne smije proizvoditi pravno dejstvo jer je, kako ističu, pravno neutemeljena.

Posjećamo, na telefonskoj sjednici Vlade Crne Gore uprkos tome što se u Skupštini istovremeno održavala sjednica na kojoj se raspravljalo o nepovjerenju Vladi, usvojena je odluka o kriterijuma za utvrđivanje osnova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. Odlukom koju je sinoć Vlada usvojila za sticanej državljanstav je dovoljno 5 godina privremenog i 5 stalnog boravka u Crnoj Gori dok je do sada bilo potrebno 10 godina stalnog boravka.

Izvor: http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/350825/odluka-o-drzavljanstvu-pravno-neutemeljena.html?fbclid=IwAR3gD1T5pXYTi8SGveNt2fHmgEzAYwjaEFKNP2gzDTBkr56RXP4AJVeeok8

BOJE JUTRA: Marija Popović Kalezić

Zašto nemamo institucije koje će osigurati i osnažiti građanstvo u zaštiti sopstvenog života u svakom smislu?

Zašto tokom odrastanja, a kasnije i suočavanja sa životnim problemina, nemamo adekvatnu psihološku, psihijatrijsku i stručnu pomoć u cjelini?

Zašto ni nakon 30 godina zarobljenog tužilačkog sistema, nije došlo do pomaka nakon promjene vlasti?

Zbog čega su partikularni interesi uvijek jači od opšteg dobra i interesa? Zašto nas predstavljaju ljudi koji prioritet daju upravo partikularnim interesima?

Pogledajte gostovanje naše Marije Popović Kalezić na čitanju štampe u emisiji Boje Jutra TV Vijesti.

Izvor: Vijesti Online

Zakon o registrima prebivališta i boravišta

Naša Marija Popović Kalezić, ispred Centra za građanske slobode (CEGAS) za Vijesti, izražava pozitivan stav o organizovanju javne rasprave povodom Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta, u okviru kojeg je došlo do uvažavanja sugestija i komentara dostavljenih od strane CEGAS-a, tokom rasprave.

Nadamo se da će i Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu dati svoj komentar na pomenuti tekst zakona, koji su od nadležnog Ministarstva dobili još u junu ove godine i dati dalji pravni slijed ovog zakonskog teksta, a sve u cilju usklađivanja registra prebivališta naših građana sa registrom birača, i vraćanje povjerenja građana u cjelokupan izborni proces.

Preuzeto sa: Vijesti Online

Marija Popović Kalezić o vršenju nadzora rada nad tužilaštvom – pregled štampe | Boje jutra

Zbog čega u poslednjih 5 godina nije došlo do vršenja nadzora nad Specijalnim, Višim i Osnovnim tužilaštvima?

Ne možemo prihvatiti obrazloženje u kojem se ne vršenje nadzora opravdava virusom Covid-19 i odlaskom u penziju trojice tužilaca iz Vrhovnog državnog tužilaštva.

Marija Popović Kalezć, izvršna direktorica CEGAS-a, gostovala je jutros u emisiji TV Vijesti “Boje jutra” i imala priliku da prokomentariše rad prenesen pod nazivom “VDT VEĆ PETU GODINU NE OBAVLJA NADZOR NAD RADOM TUŽILAŠTVA” u okviru naslovnice Vijesti, koji je nastao kao rezultat projekta “Istraživanje istraga”, koji realizuju Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Centar za građanske slobode i nedeljnik Monitor, uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Holandije.

CEGAS: Što prije ažurirati registre državljana i prebivališta i boravišta

Iz Centra za građanske slobode su saopštili da su iz MUP-a dobili podatak koji se razlikuje od podatka 30.423 u razlici od 4.793 državljana koja su stekli državljanstvo prijemom.

Podaci Centra za građanske slobode (CEGAS) pokazuju značajnu diskrepancu između broja upisanih birača kojih je na kraju 2020. godine bilo 540.026, što je za 25 hiljada više odnosu na 2012. godinu, dok se ukupan broj stanovnika u Crnoj Gori nije značajno mijenjao.

To je saopšteno na okruglom stolu “Crnogorsko državljanstvo – izazov”, koji je organizovao Centar za građanske slobode (CEGAS).

Asistentkinja na projektu CEGAS Marija Popović Kalezić, kazala je da je ta organizacija na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama uputila Ministarstvu unutrašnjih poslova brojna pitanja kako bi došla do jasnih i tačnih podataka, navodeći da su tražili broj sticanja crnogorskog državljanstva od 3.juna 2006. do 24. maja 2021. godine.

“Dobili smo podatke gdje je taj broj sticanja državljanstva porijeklom iznosi 107.074, rođenjem nula, prijemom 30.423, po osnovu međunarodnog ugovora nula i utvrđivanjem crnogorskog državljanstva za isti ovaj period 805”, rekla je Popović Kalezić.

Pojasnila je da su iz MUP-a dobili podatak koji se razlikuje od podatka 30.423 u razlici od 4.793 državljana koja su stekli državljanstvo prijemom.

Popović Kalezić je rekla da su im se obraćali građani koji su imali pravne nedoumice i pitali ih zašto ne mogu steći pravo na crnogorsko državljanstvo a u državi zakonito borave deset godina.

“Zakon je predvidio boravak koji se dijeli na boravak do 90 dana, privremeni boravak i privremeni boravak radi rada. Morate biti u određenoj kategoriji u privremenom boravku pet godina zakonito i neprekidno da biste stekli uslov da uđete u onu proceduru i da se transformišete u trajni boravak, odnosno stalni, zakoniti i neprekidni boravak”, navela je Popović Kalezić.

Kazala je da po kategoriji spajanja porodice, u Crnoj Gori danas boravi 9.816 osoba, navodeći da su to potencijalni kandidati za ulazak u trajni boravak, a nakon proteka deset godina, stiču jedan od uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva.

“Danas imamo 110 lica koja borave na osnovu produženog boravka po osnovu spajanja, a 1.886 lica boravi po osnovu korišćenja i raspolagnja pravom na nepokretnosti koju posjeduje u Crnoj Gori”, navela je Popović Kalezić.

Istakla je da 15.579 lica kroz protok od pet godina privremenog boravka stiču pravo i zakon im dozvoljava da uđu u trajni boravak i da zakonito i neprekidno borave deset godina i tako steknu jedan od uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva prijemom.

“Tražili smo podatak od MUP-a da po godinama dobijemo koliko je osoba ima stalni boravak u Crnoj Gori. Dobili smo podatak da ukupan broj osoba koje imaju stalni boravak u Crnoj Gori od 2010 do maja 2021. godine 23.780”, rekla je Popović Kalezić.

Ova lica, kako je pojasnila, u zavisnosti kad su ušla u fazu trajnog boravka, od godine do deset godina, mogu steći jedan od uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva prijemom.

“Kada ovom broju lica dodamo lica iz boravka, privremenog boravka i privremenog boravka radi rada, iz kategorija koje mogu ući u kategoriju trajnog boravka, ukupno dobijamo 39.359 lica koja mogu steći pravo da konkurišu, jedan od uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva u vremenskom protoku od 15 godina, u zavisnosti od toga kada su ušli u fazu trajnog odnosno stalnog boravka”, pojasnila je Popović Kalezić.

Istakla je da mora proteći pet godina privremenog boravka da bi se ušlo u trajni boravak, pa deset godina trajnog boravka, što daje jedan od uslova za mogućnost sticanja crnogorskog državljanstva prijemom.

Koordinator projekta Centar za građanske slobode CEGAS, Nikola Mumin, kazao je da je osnova za početak projekta koji se bavi evidencijama je odluka MUP-a koja bi skratila broj godina potrebnih za sticanje jednog od uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom sa 15 na deset godina.

“Sama ta odluka je otvorila vrata brojnih problemima. Mislim da je pristup rješavanja problema evidencija od krucijalnog značaja za razvoj suštinski demokratskih institucija koje su važan uslov kod zatvranja poglavlja 23 i 24 i pregovora sa EU“, rekao je Mumin.

Smatra da nije bitno što će u narednih deset godina oko 40 hiljada ljudi steći jedan od uslova za sticanje crnogorskog državljanstva i nije bitno da li će svi dobiti državljanstvo, „već je bitno da se stvori održivi sistem koji će moći da primi taj broj državljana sa prebivalištem koji trenutno je na labavim nogama“.

V.d. Generalnog direktora direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance Miroslav Zeković, rekao je da je najčešći razlog za odbijanje zahtjeva za dobijanje crnogorskog državljanstva neispunjavanje uslova u pogledu zakonitog i neprekidnog boravka.

“Skoro je 90 odsto odbijenih zahtjeva za prijem za crnogorsko državljanstvo je bilo po tom osnovu”, rekao je Zeković.

Istakao je da su sva rješenja o prijemu za crnogorsko držaljanstvo donijeta u skladu sa zakonskim postupkom, navodeći da sva rješenja moraju da posjeduju dokaze koji su predviđeni u Zakonu o crnogorskom državljanstvu.

“Kad je u pitanju statistika, imamo 780.174 crnogorska državljanina. Od toga je broj maloljetnih crnogorskih državljana 143.391 lice, dok je broj punoljetnih crnogorskih državljana 636.783 lica. Ukupan broj crnogorskih državljana koji imaju prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori jeste 676.923 lica. 102.251 lice nema prebivalište u Crnoj Gori. Broj birača koji su upisani u birački spisak je 540.366 lica“, naveo je Zeković.

Načelnik Direkcije za strance, migracije i readmisije, Dragan Dašić, kazao je da su svjesni da registri nisu ažurirani zadnjih desetak godina.

“Centralni registar stanovništva uspostavljen je 2010. godine. U okviru tog registra Registar stranaca. Od aprila se ušlo u ažuriranje ovog registra“, naveo je Dašić.

Prema njegovim riječima, nakon dva ipo mjeseca je 1,5 hiljada ljudi izbrisano iz registra.

“Tako da je teško govoriti koji broj stranaca može da bude budući kandidat za crnogorsko državljanstvo dok se registri ne srede. U ovom registru imamo 31 hiljadu ljudi, sad 1,5 hiljada manje. Po meni ne postoji realna opasnost da se poveća značajno broj lica koja bi pristupila crnogorskom državljanstvu“, smatra Dašić.

Predstavnik Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica smatra da rješavanje pitanja državljanstva zahtjeva pravne zahvate i na terenu.

“Ako bi se ova problem riješio za dvije, tri ili četiri godine ja bih bio vrlo srećan. U javnoj diskusiji nedostaje objektivnost i da konačno prestanemo da zloupotrebljavamo problem koji imamo, nego da krenemo da ga rješavamo“, istakao je Koprivica.

CEGAS je uz pomoć Balkan Civil Society Development Network (BCSDN), ušao u detaljnu analizu postojećih zakonskih okvira za dobijanje crnogorskog državljanstva, utvrđivanje prebivališta, kao i tumačenja pojma zakonitog boravišta i uslova za sticanje trajnog boravišta.

Izvori: http://www.prcentar.me/clanak/to-prije-aurirati-registre-dravljana-i-prebivalita-i-boravita/1684

https://www.vijesti.me/vijesti/politika/552769/cegas-sto-prije-azurirati-registre-drzavljana-i-prebivalista-i-boravista

https://www.portalanalitika.me/clanak/cegas-za-osam-godina-broj-biraca-porastao-za-25-hiljada

Powered by WordPress.com.

Up ↑