Ispitati rad Agencije za investicije

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Centar za građanske slobode (CEGAS) pozvao je državno tužilaštvo, Finansijsko obavještajnu jedinicu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Agenciju za sprečavanje korupcije da ispitaju rad Agencije za investicije u dijelu datih mišljenja o aplikantima za dodjelu ekonomskog državljanstva.

Iz te nevladine organizacije su rekli da je potrebno ispitati rad Agencije, u svijetlu odluke MUP-a da neće donositi odluke o zahtjevima za prijem u crnogorsko državljanstvo osoba od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes države, sve dok im se ne dostave dodatna mišljenja agenata za ocjenu međunarodne podobnosti, kao i Sektora za finasijsko obavještajne potrebe Uprave policije.

“Suprotno principima Evropske unije i ugrožavanju procesa evropskih integracija, Vlada je nastavila da podržava ovakav način dodjeljivanja državljanstava, nastavljajući negativnu praksu prethodne Vlade”, navodi se u saopštenju CEGAS-a.

U toj NVO su rekli da dugogodišnja čekanja na ispunjavanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, a onda olako dodjeljivanje ekonomskih državljanstava, koja su kao takva u korpusu počasnih državljanstava, proizvodi nelagodu, pravnu nesugurnost kod crnogorskih građana, osjećaj nepravde i upućuje na činjenicu nemanja jasnih i izvedenih politika dobijanja crnogorskog državljansta.

“U počasna državljanstva, pored ekonomskog, ubrajaju se i ona koja su dodijeljena osobama zbog državnog, naučnog, kulturnog i sportskog interesa Crne Gore, gdje treba praviti bitnu razliku od ekonomskog, iako su i ova u nekim konkretnim slučajevima sporna, poput crnogorskog državljanstva datog bivšem tajlandskom premijeru Taksinu Šinavatri”, navodi se u saopštenju.

Iz mišljenja, koje daje resorno ministarsvo, u odnosu na to o kojem se dostignuću radi, bilo naučnom, kulturnom, sportskom, a onda i iniciranje od predsjednika Crne Gore, Vlade i Skupštine, Ministatsvo unutrašnjih poslova donosi rješenje, u čijem bi se obrazloženju moralo naći pojašnjenje, zbog kojih pravnih činjenica je neka osoba, zakonski preskočila ispunjavanje svih osam kumulativno ispunjenih uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva prijemom i zasluženo dobila crnogorsko državljanstvo.

“Nažalost, ni iz jednog akta se ne može utvrditi zašto su određene osobe privilegovane i zbog čega su baš one dobile neko iz kategorije počasnih državljanstava”, rekli su iz CEGAS-a.

Današnja Vlada, kako se dodaje, baš kao i prethodna, dodjeljuje počasna državljanstva, po principu davanja pukog mišljenja od nadležnog ministarstva.

“Iz Agencije za investicije odgovorili su praznim formularima za aplikante, iako mi iz Centra za građanske slobode nijesmo imali želju da apliciramo za ovaj vid državljanstva, kao i potvrde od nadležnog ministarstva matičnih država da određena osoba nije osuđivan (što je formalni uslov koji ne može apsolutno garantovati kredibilitet i bezbijednost), uz bančinu potvrdu o sredstvima, gdje nemamo ime osobe koja je vlasnik sredstava”, kazali su iz CEGAS-a.

Dobijanje odgovora od Agencije za investicije isključivo praznim formularima, budi sumnju CEGAS-a da, kako su rekli, postoji jasna indikacija da mišljenje Agencije nije garant nesporno čiste investicije, već se nedostatkom pravne procedure daje mišljenje sa određenom rezervom.

“Da li je u datim mišljenjima Agencije za investicije jasno precizirana, 100 odstotna izvijesnost da se radi o “čistom” porijeklu novca, kojim se na ovaj način želi unaprijediti ekonomski razvoj Crne Gore”, pitali su iz CEGAS-a.

Nadležne institucije, kako se zaključuje, moraju pokazati dovoljno ozbiljnosti kada je utvrđivanje pravila načina apliciranja kao i kontrola aplikanata u pitanju, dok u konačnome ne ispoštujemo težnju međunarodne zajednice, za ukidanjem dodjeljivanja ekonomskog državljanstva.

Izvor: mina.news

Sporna odluka Vlade za sticanje državljanstva

U trenutku kada nam ne funkcioniše Parlament, u trentuku kada se izglasava nepovjerenje Vladi, donositi izmjene jedne ovakve odluke je apsolutno sporno i ne može proizvoditi pravno dejstvo.

Centar za građanske slobode se inače zalagao za izmjenu Odluke o utvrđivanju kriterijuma za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom kako bi se skratilo vrijeme boravka neophodno za dobijanje crnogorskog državljanstva na ovaj način sa 15 na 10 godina.

Međutim, donošenje izmjena odluke na ovaj način nije u skladu sa pravnom procedurom i kao takvo ne smije proizvoditi pravno dejstvo.

Izvor: RTCG – Zvanični kanal

“Odluka o državljanstvu pravno neutemeljena”

Nepoštovanje pravne procedure u donošenju podzakonskih akata, najviše ugrožava prava građana, kazali su iz NVO Centar za građanske slobode (CEGAS). Poručuju da jučerašnja izmjena odluke o kriterijuma za utvrđivanje osnova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom ne smije proizvoditi pravno dejstvo jer je, kako ističu, pravno neutemeljena.

“Kako su Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, vrlo klizav teren za upadanje u pravnu nesigurnost i nejasnoću, koji je nesumnjivo postojao i ranije i bio kritikovan ne samo od civilnog sektora već i od tadašnje opozicije i međunarodnih organizacija, smatramo da se u izmjene nije smjelo ulaziti bez podrobne analize stručnog kadra zaduženog za pitanje dodjele državljanstva a prevashodno mišljenja i odobrenja Ministarstva Unutrašnjih poslova Crne Gore”, kazali su iz NVO Centar za građanske slobode (CEGAS).

Dodaju da su ovakve odluke donešene od 2008 preko 2010, 2012, 2016, 2018, 2020 i kao takve, kako dodaju, budile mogućnost političkog uticaja na Zakon o državljanstvu Crne Gore, a sve zarad pojedinih interesa i trenutnih političkih planova od strane partija koje su na vlasti.

Poručuju da je način donošenja ovakvih odluka morao biti pripremljen uz detaljnu analizu nadležnog ministarstva i kao takav dat na razmatranje unutar Skupštinskog odbora.

“Ni jedna politička struktura kao ni partikularni interesi bilo koje političke partije ne smiju uticati na pravno valjano i pravno utemeljeno donošenje zakonskih normi i podzakonskih akata. Koja god da je juče odluka bila u pitanju, njena izmjena nije smjela uslijediti bez predstavnika nadležnog ministarstva i bez rasprave na Skupštinskom odboru”, kazali su iz CEGAS-a i poručili da jučerašnja izmjena odluke ne smije proizvoditi pravno dejstvo jer je, kako ističu, pravno neutemeljena.

Posjećamo, na telefonskoj sjednici Vlade Crne Gore uprkos tome što se u Skupštini istovremeno održavala sjednica na kojoj se raspravljalo o nepovjerenju Vladi, usvojena je odluka o kriterijuma za utvrđivanje osnova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. Odlukom koju je sinoć Vlada usvojila za sticanej državljanstav je dovoljno 5 godina privremenog i 5 stalnog boravka u Crnoj Gori dok je do sada bilo potrebno 10 godina stalnog boravka.

Izvor: http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/350825/odluka-o-drzavljanstvu-pravno-neutemeljena.html?fbclid=IwAR3gD1T5pXYTi8SGveNt2fHmgEzAYwjaEFKNP2gzDTBkr56RXP4AJVeeok8

“Ekonomsko državljanstvo” za 166 lica u 2021.

Foto: financeplus

Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva unutrašnjih poslova putem zahtjeva za Slobodan pristup informacijama, ove godine se za dobijanje ekonomskog državljanstva prijavilo ukupno 130 aplikanata i 308 članova njihovih porodica.

Ekonomsko državljanstvo dobilo je ukupno 166 lica, zaključno sa podacima od 11.10.2021. godine. Najveći broj lica su državljani Ruske federacije – 118.

Poseban program ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore, kako je zvaničan naziv programa “ekonomskog državljanstva”, uvela je Vlada premijera Duška Markovića 2019. godine, a isti će biti okončan 31. decembra 2021.

Vlada Crne Gore je u martu usvojila odluku prema kojoj se ovaj program neće nastavljati.

U obrazloženju odluke stoji da se ovaj program kosi sa načelima Evropske Unije i da bi njegov eventualni produžetak ugrozio proces evropskih integracija. Evropske institucije nisu naklonjene ovakvim programskim rješenjima dobijanja državljanstva i privlačenja investicija, zbog uticaja koji mogu imati na finansijski integritet u državama članicama i kandidatima za članstvo.  

EKONOMSKA DRŽAVLJANSTVA OD 01.01.2021. DO 11.10.2021.

PREDLOG  RJEŠENJE
25.11.2020. Duško Marković21.04.2021. – Alexander Nikolaev, Natalia Nikolaeva, Ksenija Nikolaeva, Stanislava Nikolaeva – Ruska Federacija
19.05.2021. Zdravko Krivokapić26.08.2021. – Yury Shorikov, Iulia Shorikova, Sofiia Shorikova, Aleksandr Shorikov – Ruska Federacija
19.05.2021. Zdravko Krivokapić30.08.2021. –  Evgenii Shorikov, Zhanna Shorikova, Eseniia Shorikova – Ruska Federacija
04.06.2021. Zdravko Krivokapić05.08.2021. – Vladimir Pravdivyy, Elena Pravdivaya, Aleksandra Pravdivaya, Miroslava Pravdivaya, Yaroslav Pravdivyy – Ruska Federacija
08.06.2021. Zdravko Krivokapić14.09.2021. – Rustem Khaliullin, Anzhelika Khaliullina, Askar Khaliullin – Ruska Federacija
08.06.2021. Zdravko Krivokapić25.08.2021. – Ivan Zykov, Anastasiia Zykova – Ruska Federacija
08.06.2021. Zdravko Krivokapić25.08.2021. – Dmitry Kasilov, Elena Kasilova, Alena Kasilova, Maria Kasilova – Ruska Federacija
08.06.2021. Zdravko Krivokapić01.09.2021. – Andrey Litvinov, Olga Litvinova, Alexander Litvinov, Mikhail Litvinov – Ruska Federacija
05.07.2021. Zdravko Krivokapić14.09.2021. – Andrey Gorodilov, Anastasiia Panchenko (ćerka) – Ruska Federacija
01.04.2021. Zdravko Krivokapić06.09.2021. – Maksim Skovorodnik, Oskana Skovorodnik, Daria Skovorodnik, Demid Skovorodnik – Ruska Federacija
19.03.2021. Zdravko Krivokapić15.09.2021. – Alexander Shiryaev, Liudmila Shiryaev – Ruska Federacija
19.03.2021. Zdravko Krivokapić27.07.2021. – Andrei Tsvetkov, Tatiana Tsvetkova, Aleksej Tsvetkov, Olga Tsvetkova – Ruska Federacija
19.03.2021. Zdravko Krivokapić03.08.2021. – Konstantin Aristarkhov, Valentina Aristarkhova, Marianna Aristarkhova, Oliviia Aristarkhova, Maksim Aristarkhov – Ruska Federacija
19.04.2021. Zdravko Krivokapić20.07.2021. – Dmitry Vinogradov, Ekaterina Epanchinova (supruga), Ivan Vinogradov, Kirill Vinogradov, Daria Vinogradov – Ruska Federacija
19.03.2021. Zdravko Krivokapić05.07.2021. – Konstantin Shapsharov, Nadežda Shapsharova – Ruska Federacija
04.05.2021. Zdravko Krivokapić06.07.2021. – Nikolay Misyura, Kseniia Misyura, Elizaveta Misyura, Timofei Misyura – Ruska Federacija
19.05.2021. Zdravko Krivokapić06.09.2021. – Oleksandr Pustovyi, Ivanna Pikush (supruga) – Ukrajina
19.05.2021. Zdravko Krivokapić16.09.2021. – Pavel Shmarov- Ruska Federacija, Natalia Levitskaya-Philippova (supruga) – Njemačka
19.05.2021. Zdravko Krivikapić10.08.2021. – Iuliia Blotskaya, Yana Blotskaya, Bogdan Blotskiy – Ruska Federacija
01.04.2021. Zdravko Krivokapić11.06.2021. – Nicolas Khoury, Sarah Sakr (supruga), Emma Khoury, Bassam Khoury – Sjedinjene Američke države
19.03.2021. Zdravko Krivokapić11.06.2021. – Evgeny Bobrenev, Alexandra Golubeva (supruga) – Ruska Federacija
19.03.2021. Zdravko Krivokapić11.06.2021. – Krstina Kuznetskova, Ivana Kuznetsova – Ruska Federacija
18.03.2021. Zdravko Krivokapić05.07.2021. – Sergej Balaganskiy, Irina Balaganskaia, Andrei Balaganskiy – Ruska Federacija
19.03.2021. Zdravko Krivokapić11.06.2021. – Dzmitry Khusainau, Maryna Yarmolich – Bjelorusija
19.03.2021. Zdravko Krivokapić05.07.2021. – Oleg Safonov, Elena Safonova, Ekaterina Safonova, Elizaveta Safonova – Ruska Federacija
19.03.2021. Zdravko Krivokapić28.06.2021. – Fadl Barbar, Doha Barbar, Karl Barbar, Malek Barbar, Judy Barbar – Liban
19.03.2021. Zdravko Krivokapić22.07.2021. – Ivan Mast, Maria Mast, Varvara Mast – Ruska Federacija
19.03.2021. Zdravko Krivokapić06.09.2021. – Sahin Atmaca, Secil Atmaca, Brzan Firan Atmaca – Turska
01.04.2021. Zdravko Krivokapić10.08.2021. – Andrey Piskunov, Semen Piskunov, Zakhar Piskunov, Mariia Piskunova – Ruska Federacija
25.11.2020. Duško Marković27.04.2021. – Nikita Orlov, Ekaterina Orlova, Ivan Orlov, Alexander Orlov – Ruska Federacija
03.12.2020. Duško Marković26.05.2021. – Aydar Fakhrutdinov, Alfiia Fakhrutdinova, Albert Fakhrutdinov, Asel Fakhrutdinova – Švajcarska
03.12.2020. Duško Marković21.04.2021. – Vladislav Bonashevskiy, Anna Bonashevskaia, Nika Bonashevskaia – Ruska Federacija
04.12.2020. Duško Marković05.05.2021. – Minih Tuan Hoang, Van Anh Phan, Tuan Minh Hoang, Minh Ann Hoang- Vijetnam
19.03.2021. Zdravko Krivokapić23.08.2021. – Alexander Roslavtsev, Olga Roslavtsev, Stepan Roslavtsev, Anastasiia Roslavtsev – Ruska Federacija
18.03.2021. Zdravko Krivokapić20.07.2021. – Vasily Kozlov, Ekaterina Kozlova, Nikolay Kozlov – Ruska Federacija
19.03.2021. Zdravko Krivokapić28.06.2021. – Elena Mishina – Ruska Federacija
01.04.2021. Zdravko Krivokapić26.05.2021. – Junfeng Zhang, Meiying Wang (supruga), Yueyan Wang, Mingqian Zhang – Kina
19.03.2021. Zdravko Krivokapić05.07.2021. – Mikhail Medvedev, Irina Medvedeva, Liudmila Medvedeva, Alisa Medvedeva – Ruska Federacija
12.10.2020. Duško Marković10.09.2021. – Yan Huang, Feng Wei (supruga), Ziye Wang, Ziming Huang, Yilin Wei – Kina
23.10.2020. Duško Marković04.05.2021. – Gregory Edmund Burns – Sjedinjenje Američke države
05.11.2020. Duško Marković28.01.2021. – Vitaly Evsegneev, Irina Evsegneeva, Eva Evsegneeva, German Evsegneev, Alisa Evsegneeva – Ruska Federacija
30.10.2020. Duško Marković26.04.2021. – Ashraf Nofal Ahmed, Gehan Mohamed Hassan, Yara Ashraf Nofal, Yousef Ashraf Nofal, Jana Ashraf Nofal – Egipat
12.11.2020. Duško Marković18.01.2021. – Viacheslav Sosinskiy, Jana Sosinskaia, Ilya Sosinskiy, Gleb Sosinskiy – Ruska Federacija
03.11.2020. Duško Marković07.06.2021. – Hitesh Tejraj Gowani, Aditi Hitesh Gowani, Krishavraj Hitesh Gowani, Prithviraj Gowani – Indija
17.11.2020. Duško Marković11.05.2021. – Irina Soboleva, Valerii Sobolev, Nika Soboleva – Sjedinjene američke države
18.11.2020. Duško MarkovićEvgeny Drozdov, Irina Strzhalkovskaia (supruga), Agata Drozdova, Tamara Drozdova – Ruska Federacija
20.11.2020. Duško Marković20.04.2021. – Mariia Belskaia, Maxim Tarasov, Georgii Tarasov, Arina Belskaia – Ruska Federacija
26.11.2020. Duško Marković05.05.2021. – Bing Xie, Jiabao Zhang, Zhiyu Zhang – Kina

CEGAS: Povećan broj odobrenih ekonomskih državljanstava

Od 130 predloga za dodjelu crnogorskog državljanstva osobama čiji bi prijem bio posebno značajan za privredni i ekonomski interes Crne Gore, Ministarstvo unutrašnjih poslova je riješilo 166, što je znatno više nego u prethodnom periodu, iako su ranije donošena rješenja i mišljenja po toj odluci bila sporna, ističu u Centru za građanske slobode.

Iz te NVO kažu da se Odluka o dodjeli ekonomskog državljanstva ukida do kraja ove godine, i ona ne mora biti maksimalno iskoršćena, ali rješenja i mišljenja moraju biti pravno valjana.

“Za devet mjeseci ove godine, predsjednik Vlade je, u skladu sa Zakonom o crnogorskom državljanstvu, dostavio MUP-u 130 predloga za prijem aplikanata i članova njihovih porodica u crnogorsko državljanstvo (130 aplikanata i 308 članova njihovih porodica), a od MUP-a pozitivno je riješeno 166 rješenja, od čega su 48 rješenja za aplikante i 118 pozitivnih rješenja za članove njihovih porodica”, navodi se u saopštenju.

Iz CEGAS-a napominju da, u odnosu na ranije godine ovaj broj čini veću cifru, a podsjećaju da su ranije donošena rješenja i mišljenja po navedenoj Odluci bila sporna, kako za stručnu, tako i za cjelokupnu javnost.

“Ranije donošena rješenja i mišljenja u svom obrazloženju nijesu imala jasno navedene kriterijume na osnovu kojih bi se moglo utvrditi zašto određena lica imaju pravo na apliciranje, a na kraju i dobijanje crnogorskog državljanstva”, kaže se u saopštenju.

CEGAS se MUP-u obratio sa Zahtjevom za slobodan pristup informaciji, kako bi imali na uvid predlog, mišljenja i rješenja, pa će nakon dobijenog odgovora o tome obavijestiti javnost.

“U cilju transparentnosti rada Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance, bilo bi krajnje dobro da se sva rješenja i mišljenja nalaze na sajtu MUP-a, vodeći se računa o zaštiti podataka o ličnosti”, poručuju iz te NVO.

Izvori:

https://gradski.me/cegas-povecan-broj-odobrenih-ekonomskih-drzavljanstava/

http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/336769/povecan-broj-odobrenih-ekonomskih-drzavljanstva.html

CEGAS: Brojne nepravilnosti u dodjeljivanju počasnih državljanstava od juna 2006. do maja 2021.

Pasoš Crne Gore (Ilustracija), Foto: Vijesti

Nevladino udruženje Centar za građanske slobode (CEGAS) je na osnovu analize o zakonskim načinima sticanja crnogorskog državljanstva utvrdio brojne nepravilnosti u načinu dodjeljivanja počasnih državljanstava, kada je u pitanju period od 3. juna 2006. do 24. maja 2021. godine.

CEGAS je dostavio tabelu o broju dodijeljenih počasnih državljanstava u tom periodu.

CEGAS
foto: CEGAS

Iz CEGAS su poručili da kao što se vidi iz tabele, broj počasnih državljanstava dodijeljenih 2020. godine je šest puta veći nego 2019, a čak 13 puta veći nego 2018. godine.

“Zakonska mogućnost dobijanja počasnih državljanstava se temelji na Zakonu o crnogorskom državljanstvu kao i na podzakonskim aktima koje donosi Vlada Crne Gore u formi Odluka o dobijanju crnogorskog državljanstva prijemom. U Članu 12 Zakona o Crnogorskom državljanstvu stoji da: “Lice čiji prijem u crnogorsko državljanstvo je od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore može, izuzetno, steći crnogorsko državljanstvo prijemom i ako ne ispunjava uslove iz člana 8 ovog zakona.” O prijemu u crnogorsko državljanstvo za državni i drugi interes Crne Gore odlučuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove, isključivo na osnovu predloga Predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine Crne Gore ili predsjednika Vlade Crne Gore. O prijemu u crnogorsko državljanstvo iz stava 1 ovog člana odlučuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove uz mišljenje organa uprave nadležnog za oblast iz stava 1 ovog člana.””, navodi se u saopštenju CEGAS.

Oni su kazali da su sporna rješenja donošena pozivanjem na član 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu, a iz obrazloženja se ne vidi da su ista donešena na osnovu predloga ovlašćenih predlagača i da li su pribavljana mišljenja nadležnih organa uprave.

“To znači da se donosilac rješenja samo formalno pozivao na član 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu i pored očigledne činjenice da nijesu ispunjena dva bitna uslova: podnošenje predloga i pribavljanje odgovarajućeg mišljenja. Uz to, iz rješenja se ne vidi da li se radi o državnom, kulturnom, sportskom i drugom interesu Crne Gore, kao ni ona najbitnija činjenica – u čemu se sastoji doprinos određenog lica interesima Crne Gore, što predstavlja sami smisao i cilj donošenja rješenja. Takođe, rješenja nijesu bila donijeta ni u skladu sa članom 8 Zakona o Crnogorskom državljanstvu, jer se ne vidi koje su odlučujuće činjenice utvrđene. Znači, rješenja ne sadrže odlučujuće činjenice i razloge i ako je obrazloženje rješenja u skladu sa zakonom utvrđenom obavezom, najdjelotvornija borba protiv korupcije i zloupotrebe službenog položaja”, rekli su iz CEGAS.

Poručili su i da su skoro sva donesena Rješenja bila u suprotnosti sa Zakonom o upravnom postupku, kojim je propisano da se ništavim oglašava Rješenje koje bi svojim izvršenjem moglo prouzrokovati neko djelo kažnjivo po krivičnom zakoniku, kao i da se predmetno riješenje mora oglasiti ništavim ako sadrži nepravilnost koja je po nekoj izričitoj zakonskoj odredbi predviđena kao razlog ništavosti.

“Na kraju se postavlja pitanje, šta je sa licem koje je donijelo na desetine Rješenja o državljanstvu protivno Zakonu o upravnom postupku, protivno Zakonu o Crnogorskom državljanstvu i u suprotnosti sa Krivičnim zakonom Crne Gore? Jasno je da se Zakon o Crnogorskom državljanstvu mora mijenjati, ali svakao je jednako važno na koji način će se primjenjivati i postojeće i nove norme Zakona”, zaključuje se u saopštenju CEGAS.

Izvori: https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/554087/cegas-brojne-nepravilnosti-u-dodjeljivanju-pocasnih-drzavljanstava-od-juna-2006-do-maja-2021

http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/327146/u-dodjeljivanju-pocasnih-drzavljanstava-brojne-nepravilnosti.html

CEGAS: Što prije ažurirati registre državljana i prebivališta i boravišta

Iz Centra za građanske slobode su saopštili da su iz MUP-a dobili podatak koji se razlikuje od podatka 30.423 u razlici od 4.793 državljana koja su stekli državljanstvo prijemom.

Podaci Centra za građanske slobode (CEGAS) pokazuju značajnu diskrepancu između broja upisanih birača kojih je na kraju 2020. godine bilo 540.026, što je za 25 hiljada više odnosu na 2012. godinu, dok se ukupan broj stanovnika u Crnoj Gori nije značajno mijenjao.

To je saopšteno na okruglom stolu “Crnogorsko državljanstvo – izazov”, koji je organizovao Centar za građanske slobode (CEGAS).

Asistentkinja na projektu CEGAS Marija Popović Kalezić, kazala je da je ta organizacija na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama uputila Ministarstvu unutrašnjih poslova brojna pitanja kako bi došla do jasnih i tačnih podataka, navodeći da su tražili broj sticanja crnogorskog državljanstva od 3.juna 2006. do 24. maja 2021. godine.

“Dobili smo podatke gdje je taj broj sticanja državljanstva porijeklom iznosi 107.074, rođenjem nula, prijemom 30.423, po osnovu međunarodnog ugovora nula i utvrđivanjem crnogorskog državljanstva za isti ovaj period 805”, rekla je Popović Kalezić.

Pojasnila je da su iz MUP-a dobili podatak koji se razlikuje od podatka 30.423 u razlici od 4.793 državljana koja su stekli državljanstvo prijemom.

Popović Kalezić je rekla da su im se obraćali građani koji su imali pravne nedoumice i pitali ih zašto ne mogu steći pravo na crnogorsko državljanstvo a u državi zakonito borave deset godina.

“Zakon je predvidio boravak koji se dijeli na boravak do 90 dana, privremeni boravak i privremeni boravak radi rada. Morate biti u određenoj kategoriji u privremenom boravku pet godina zakonito i neprekidno da biste stekli uslov da uđete u onu proceduru i da se transformišete u trajni boravak, odnosno stalni, zakoniti i neprekidni boravak”, navela je Popović Kalezić.

Kazala je da po kategoriji spajanja porodice, u Crnoj Gori danas boravi 9.816 osoba, navodeći da su to potencijalni kandidati za ulazak u trajni boravak, a nakon proteka deset godina, stiču jedan od uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva.

“Danas imamo 110 lica koja borave na osnovu produženog boravka po osnovu spajanja, a 1.886 lica boravi po osnovu korišćenja i raspolagnja pravom na nepokretnosti koju posjeduje u Crnoj Gori”, navela je Popović Kalezić.

Istakla je da 15.579 lica kroz protok od pet godina privremenog boravka stiču pravo i zakon im dozvoljava da uđu u trajni boravak i da zakonito i neprekidno borave deset godina i tako steknu jedan od uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva prijemom.

“Tražili smo podatak od MUP-a da po godinama dobijemo koliko je osoba ima stalni boravak u Crnoj Gori. Dobili smo podatak da ukupan broj osoba koje imaju stalni boravak u Crnoj Gori od 2010 do maja 2021. godine 23.780”, rekla je Popović Kalezić.

Ova lica, kako je pojasnila, u zavisnosti kad su ušla u fazu trajnog boravka, od godine do deset godina, mogu steći jedan od uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva prijemom.

“Kada ovom broju lica dodamo lica iz boravka, privremenog boravka i privremenog boravka radi rada, iz kategorija koje mogu ući u kategoriju trajnog boravka, ukupno dobijamo 39.359 lica koja mogu steći pravo da konkurišu, jedan od uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva u vremenskom protoku od 15 godina, u zavisnosti od toga kada su ušli u fazu trajnog odnosno stalnog boravka”, pojasnila je Popović Kalezić.

Istakla je da mora proteći pet godina privremenog boravka da bi se ušlo u trajni boravak, pa deset godina trajnog boravka, što daje jedan od uslova za mogućnost sticanja crnogorskog državljanstva prijemom.

Koordinator projekta Centar za građanske slobode CEGAS, Nikola Mumin, kazao je da je osnova za početak projekta koji se bavi evidencijama je odluka MUP-a koja bi skratila broj godina potrebnih za sticanje jednog od uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom sa 15 na deset godina.

“Sama ta odluka je otvorila vrata brojnih problemima. Mislim da je pristup rješavanja problema evidencija od krucijalnog značaja za razvoj suštinski demokratskih institucija koje su važan uslov kod zatvranja poglavlja 23 i 24 i pregovora sa EU“, rekao je Mumin.

Smatra da nije bitno što će u narednih deset godina oko 40 hiljada ljudi steći jedan od uslova za sticanje crnogorskog državljanstva i nije bitno da li će svi dobiti državljanstvo, „već je bitno da se stvori održivi sistem koji će moći da primi taj broj državljana sa prebivalištem koji trenutno je na labavim nogama“.

V.d. Generalnog direktora direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance Miroslav Zeković, rekao je da je najčešći razlog za odbijanje zahtjeva za dobijanje crnogorskog državljanstva neispunjavanje uslova u pogledu zakonitog i neprekidnog boravka.

“Skoro je 90 odsto odbijenih zahtjeva za prijem za crnogorsko državljanstvo je bilo po tom osnovu”, rekao je Zeković.

Istakao je da su sva rješenja o prijemu za crnogorsko držaljanstvo donijeta u skladu sa zakonskim postupkom, navodeći da sva rješenja moraju da posjeduju dokaze koji su predviđeni u Zakonu o crnogorskom državljanstvu.

“Kad je u pitanju statistika, imamo 780.174 crnogorska državljanina. Od toga je broj maloljetnih crnogorskih državljana 143.391 lice, dok je broj punoljetnih crnogorskih državljana 636.783 lica. Ukupan broj crnogorskih državljana koji imaju prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori jeste 676.923 lica. 102.251 lice nema prebivalište u Crnoj Gori. Broj birača koji su upisani u birački spisak je 540.366 lica“, naveo je Zeković.

Načelnik Direkcije za strance, migracije i readmisije, Dragan Dašić, kazao je da su svjesni da registri nisu ažurirani zadnjih desetak godina.

“Centralni registar stanovništva uspostavljen je 2010. godine. U okviru tog registra Registar stranaca. Od aprila se ušlo u ažuriranje ovog registra“, naveo je Dašić.

Prema njegovim riječima, nakon dva ipo mjeseca je 1,5 hiljada ljudi izbrisano iz registra.

“Tako da je teško govoriti koji broj stranaca može da bude budući kandidat za crnogorsko državljanstvo dok se registri ne srede. U ovom registru imamo 31 hiljadu ljudi, sad 1,5 hiljada manje. Po meni ne postoji realna opasnost da se poveća značajno broj lica koja bi pristupila crnogorskom državljanstvu“, smatra Dašić.

Predstavnik Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica smatra da rješavanje pitanja državljanstva zahtjeva pravne zahvate i na terenu.

“Ako bi se ova problem riješio za dvije, tri ili četiri godine ja bih bio vrlo srećan. U javnoj diskusiji nedostaje objektivnost i da konačno prestanemo da zloupotrebljavamo problem koji imamo, nego da krenemo da ga rješavamo“, istakao je Koprivica.

CEGAS je uz pomoć Balkan Civil Society Development Network (BCSDN), ušao u detaljnu analizu postojećih zakonskih okvira za dobijanje crnogorskog državljanstva, utvrđivanje prebivališta, kao i tumačenja pojma zakonitog boravišta i uslova za sticanje trajnog boravišta.

Izvori: http://www.prcentar.me/clanak/to-prije-aurirati-registre-dravljana-i-prebivalita-i-boravita/1684

https://www.vijesti.me/vijesti/politika/552769/cegas-sto-prije-azurirati-registre-drzavljana-i-prebivalista-i-boravista

https://www.portalanalitika.me/clanak/cegas-za-osam-godina-broj-biraca-porastao-za-25-hiljada

PCNEN – CEGAS: Crna Gora ima više od 760 000 državljana

Izvor: PCNEN

NVO Centar za građanske slobode (CEGAS) je, pozivajući se na podatke dobijene od Ministarstva unutrašnjih poslova, objavio da Crna Gora ima više od 760 000 državljana, a da prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori ima oko 640 000 ljudi.

Na osnovu našeg dosadašnjeg istraživanja CEGA-a, u Crnoj Gori sada ima 15 578 osoba koje su “u okviru instituta privremenog boravka i privremenog boravka radi rada, a koja se mogu transformisati u trajno boravište”.

U ovoj grupi je 9816 osoba “po osnovu spajanja porodice”, 110 “po osnovu autonomnog boravka”, 1866 “po osnovu korišćenja i raspolagnja pravom na nepokretnosti koju posjeduje u Crnoj Gori”, 3786 po osnovu “dozvola za privremeni boravak i rad izvršnom direktoru privrednog društva i preduzetniku koji su registrovani u Crnoj Gori u skladu sa zakonom kojim se uređuju oblici obavljanja privrednih djelatnosti i njihova registracija”.

Izvor: https://www.pcnen.com/portal/2021/06/16/cegas-crna-gora-ima-vise-od-760-000-drzavljana/

Uslovi za dobijanje crnogorskog državljanstva se ne mijenjaju

U intervjuu za agenciju MINA, izvršni direktor Centra za građanske slobode, Boris Marić, govorio je o tome kako će izmjena Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom uticati na uslove za dobijanje crnogorskog državljanstva. Odgovore prenosimo integralno.

Da li, usvajanjem Odluke, postoji opasnost od izbornog inženjeringa koji bi za krajnji cilj imao promjenu strukture stanovništva, kako to tvrde u opoziciji?

Svjesno i namjero se mjenjaju teze, da bi se dizale političke tenzije i na taj način ostvarivao projektovani politički cilj. To je legitimna politička metoda do nivoa mirnih demonstracija političkih stavova. Slično ili identično stanje imali smo priliku da gledamo godinama unazad od dijela sadašnje vladajuće većine kada su oni bili opozicija.

Ono što zabrinjava je neodgovornost političkih subjekata, gdje se dramatično insistira na partijskim interesima, uz insistiranje na zapaljivoj populističkoj retorici, tipa patriote, izdajnici, uz cijele arsenale neprimjerenih epiteta.

Zatvara se svaki prostor koji podrazumjeva argumentovanu raspravu, životna pitanja, sređene državne evidencije, održive javne finansije. Imamo paradoksalnu situaciju, da DPS dominantno brani ogromne i grube propuste u državnim evidencijama, korišćenjem dramatične populističke retorike sa izmišljenim projekcijama.

Ovo sam morao da pojasnim da bi se shvatio nivo manipulacije, kod činjenice da „sporne“ intervencije na „spornoj“ odluci neće dovesti ni do kakvog izbornog inženjeringa, promjene strukture stanovništva, i da će na svim sledećim izborima glasati isti oni ljudi koji su na njima i do sada glasali, a da novoupisanih procentualno neće biti ništa više nego što je to bilo i do sada.

Da li predviđene izmjene uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva mogu uticati na veću promjenu biračkog spiska?

Nema izmjene uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva, ništa se ne mijenja. Odluka se kao podzakonski akt predviđen Zakonom o državljanstvu prilagođava normi toga zakona i definiše jedan od osam, naglašavam osam uslova, za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom.

Jedan od uslova oko koga se digla velika prašina je da, pod jedan zakonito, pod dva neprekidno i pod tri deset godina neko boravi u Crnoj Gori. Ako ima prekid samo jedan dan, sav predhodni period „propada“. Bitno je istaći da i kada stekne ovaj uslov da zakonito i neprekidno boravi deset godina u Crnoj Gori, neće dobiti državljanstvo, ako ne ispuni kumulativno i svih ostalih sedam uslova.

Do sada smo imali selektivnu primjenu pa je neko dobijao državljanstvo i posle pet godina boravka, a neko ga nije mogao dobiti ni nakon decenija boravka u Crnoj Gori i zakonito i neprekidno. Sada se stvaraju usovi da se zakon primjeni jednako na sve kada ispune vrlo stroge i sve kriterijume za dobijanje državljanstva.

Osim ove jasne zakonske norme imamo i činjenicu da se spornom odlukom, koja se na dramatičan i patetičan način brani, nezakonito utvrdio rok od 15 godina koji ne postoji u zakonu. To je sva priča o drami crnogorskog državljanstva.

Da li bi svi, koji na ovaj način dobiju državljanstvo, bili automatski upisani u birački spisak?

Naravno da ne. Morali bi nakon dobijanja državljanstva, da imaju neprekidno dvije godine prebivališta u Crnoj Gori, nakon čega bi stekli uslove za upisivanje u birački spisak.

Da li će građani koji na ovakav način dobiju državljanstvo Crne Gore morati da se odreknu matičnog državljanstva?

Način dobijanja crnogorskog državljanstva prijemom se ne mijenja, ništa se ne mijenja u Zakonu o državljanstvu, to mora da se zna. I dalje je uslov svih uslova da se svako ko želi crnogorsko državljanstvo prijemom mora odreći matičnog državljanstva, da bi dobio prijem u crnogorsko državljanstvo. I opet da naglasim da i odricanje od matičnog državljanstva je samo jedan od osam uslova, svih osam moraju biti ispunjeni da bi se dobilo crnogorsko državljanstvo.

Kakav je Vaš stav o najavljenim izmjenama Zakona o državljanstvu, kojim se oduzima pravo glasa crnogorskim iseljenicima koji godinama ili decenijama žive u drugoj državi?

Nema izmjena Zakona o državljanstvu, i ne vidim da će ih biti, najavljene su izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta. Registar prebivališta je evidencija iz koje se izvodi birački spisak. Već decenijama se priča o neažurnoj evidenciji. Prvi put se stvaraju uslovi da se ona sredi. Samo sređivanje registra prebivališta je neophodno za ažuran birački spisak. Manipulacija i politički interes dominiraju, pa od potrebe da sredimo državne evidencije, na taj način uradimo značajan korak u reformi državne uprave i dobijemo fer izbore, a samim tim ubrzamo put ka EU, insistira se na dizanju tenzija i pored činjenice da će svi koji su glasali na predhodnim izborima glasati i na sledećim, i da će to biti isto biračko tijelo građana i građanki Crne Gore.

Prebivalište se ne briše g-dinu Jovetiću, jer je na privremenom radu u inostranstvu, i desetinama hiljada naših ljudi koji zbog nedostatka posla u Crnoj Gori rade privremeno vani, ili studiraju vani da bi sjutra Crnu Goru učinili boljom, ali oni koji su svoju sudbinu trajno vezali za neku drugu zemlju, imaju državljanstvo te zemlje i u Crnu Goru nijesu došli decenijama, stiču uslove da im se prebivalište zamrzne. Njihov mogući povratak aktivira sva prava koja su do tog trenutka bila „na čekanju“. Ako hoćemo jaku i na zakonu uređenu državu Crnu Goru, moramo kao njeni građani i građanke imati više uvažavanja i tolerancije jedni za druge, ona je samo tako građanska i održiva.

Powered by WordPress.com.

Up ↑