“Sumnje da su se zloupotrebljavali sporazumi o priznanju krivice”

Sa konferencije, Foto: Miloš Rudović

Sa konferencije, Foto: Miloš Rudović

Analizirajući oko 700 presuda Višeg suda, usvojenih po sporazumima o priznanju krivice Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i Višeg državnog tužilaštva (VDT) u Podgorici, uočene su brojne nelogičnosti, koje izazivaju sumnju u zakonitost upotrebe tog instituta u Crnoj Gori, poručeno je sa konferencije koju su organizovali Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Centar za građanske slobode (CEGAS) i nedjeljnik “Monitor”.

U uvodnom obraćanju, zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Valentina Pavličić kazala je da se institut sporazuma o priznanju krivice počeo “bojažljivo primjenjivati tokom 2015. i 2016. godine.”

“Međutim, ekspanziju ovog instituta imamo posljednjih tri, četiri godine”, kazala je Pavličić, dodajući da već ima dovoljan broj odluka na osnovu kojih se analizom može utvrditi da li se ovaj institut pravilno koristi u crnogorskom sistemu.

Ona je napomenula da je analiza Vrhovnog suda pokazala da je kaznena politika kada je u pitanju organizovani kriminal i korupcija blaga. “To nam svakako daje za pravo da nam se uključi alarm, i u tužilačkoj i u sudskoj organizaciji, da se sjedne i vidi šta smo dobili sa primjenom instituta o priznanju krivice,” kazala je ona.

Istakla je da sa jedne strane vjerovatno imamo veći broj završenih predmeta, ali sa druge strane, nemamo zadovoljenje pravde.

Pavličić je dodala da se u periodu od početka primjene sporazuma nisu donijele smjernice koje bi bile neophodne svima onima koji učestvuju u zaključivanju sporazuma.

Izvršna direktorica Centra za građanske slobode (CEGAS) Marija Popović Kalezić kazala je da su tužioci u gotovo svim tim slučajevima išli “daleko ispod zakonskog minimuma” predviđenog Krivičnim zakonikom, dok sudije usvajaju sporazume “ne ulazeći u njihovu suštinu i ne vodeći računa o zakonskim ograničenjima”.

“Ono što je takođe veoma sporno je što se ovaj institut u posljednjih šest godina koristio u gotovo svim slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, sa osudama kojima se nije uticalo na prevenciju, ali ni zadovoljenje pravde i pravičnosti,” poručila je na konferenciji za novinare Popović Kalezić.

Ona je kazala i da bi naležni trebalo da ispitaju eventualnu odgovornost tužilaca i sudija koji su zaključivali i usvajali ove sporazume, ali i da nađu način da ograniče upotrebu ovog instituta dok Vrhovno državno tužilaštvo i Ministarstvo pravde ne završi analizu zaključenih sporazuma i ne dođe do eventualnih zakonskih izmjena u ovom dijelu.

Novinarka CIN-CG Maja Boričić istakla je da se u velikom broju analiziranih presuda po sporazumu o priznanju krivice ne navode uopšte imena tužilaca.

“To je veoma zabrinjavajuće i trebalo bi vidjeti zašto se to nije radilo”, kazala je Boričić na zajedničkoj konferenciji za novinare.

Među tužiocima Specijalnog državnog tužilaštva, najviše sporazuma od 2016. godine do 2021. zaključila je Mira Samardžić (62), zatim Saša Čađenović (13) i Tatjana Žižić (13) a najmanje Stojanka Radović (3), Zorica Milanović (1) i Lidija Vukčević (1). U slučaju podgoričkog VDT-a, sporazum o priznanju krivice u istom vremenskom periodu najčešće su zaključivali Tatjana Begović (67), Maja Jovanović (59) i Zoran Vučinić (48).

Kada su u pitanju sudije Višeg suda u Podgorici koji su usvajali sporazume SDT-a, to je najčešće radio Boris Savić (43), a sporazume VDT-a Predrag Tabaš (140).

Od ukupno zaključenih 326 sporazuma o priznanju krivice SDT-a, odbijeno je samo 10, odnosno 3,1 odsto.

“Analizirajući izvještaje Tužilačkog savjeta i državnog tužilaštva, ali i izvještaje Specijalnog državnog tužilaštva i Višeg suda u Podgorici, primijetili smo da nigdje nema obrazloženja zašto su ovih nekoliko sporazuma SDT-a odbijeni”, kazala je Boričić.

Ona je dodala da je još manji broj odbijenih sporazuma VDT u Podgorici u ovom šestogodišnjem periodu, od 490 zaključenih sporazuma odbijeno je samo sedam, odnosno 1,4 odsto.

“Međutim, za razliku od SDT, u izvještaju VDT-a imamo obrazloženje zašto su ovi sporazumi odbijeni. Tako je od njih sedam, pet odbijeno zbog odustanka optuženog od sporazuma, dok je jedan odbijen po žalbi oštećenog, a drugi zato što kazna nije bila srazmjerna počinjenom krivičnom djelu,” pojasnila je Boričić.

Na konferenciji je istaknuto i da je SDT od 2016. do 2021. godine sa povratnicima zaključilo 40,6 odsto analiziranih sporazuma, a Više državno tužilaštvo 44 odsto. U istraživanju su uočili i da je veliki broj sporazuma potpisan sa višestrukim povratnicima u vršenju krivičnih djela, te da se čak dešavalo da veću kaznu dobiju neosuđivana lica, nego ranije osuđivani pripadnici kriminalnih grupa.

“Kada imamo u vidu ove podatke, ali i ono što smo iznijeli u tekstovima da su gotovo svi sporazumi vezani za finansijski kriminal završeni uslovnim osudama ili nanogicama, a da su pripadnici kriminalnih organizacija redom dobijali po tri mjeseca zatvora za najteža krivična djela trgovine narkoticima, oružjem i ljudima, možemo zaključiti da postoje ozbiljni propusti u primjeni, ali i realne sumnje da je došlo do zloupotrebe ovog instituta u našoj zemlji,” kazala je Boričić.

Izvor: www.vijesti.me

Zabrinjavajući rast zaključenih sporazuma o priznanju krivice

Institut sporazuma o priznanju krivice i njegova primjena, drastično rastu u periodu od 2016. do 2020. kako u Višim i Specijalnom državnom tužilaštvu, tako i u osnovnim državnim tužilaštvima, navode iz Centra za građanske slobode (CEGAS).

Foto: CEGAS Foto: CEGAS

Oni navode da u Višim državnim tužilaštvima u odnosu na 2016. godinu, u 2020. imamo tri puta veći broj zaključenih sporazuma o priznanju krivice.

Foto: CEGAS Foto: CEGAS

Prema podacima CEGAS-a dodaju da u Specijalnom državnom tužilaštvu u odnosu na 2016. godinu, u 2020. imamo čak četiri puta veću brojku kada su zaključeni sporazumi o priznanju krivice u pitanju.

Foto: CEGAS Foto: CEGAS

U osnovnim državnim tužilaštvima, kako su dodali, brojka o sporazumnom priznanju krivice je u odnosu na 2016. godinu, 2020. skočila čak na skoro tri puta veću.

Izvor: http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/351239/zabrinjavajuci-rast-zakljucenih-sporazuma-o-priznanju-krivice.html?fbclid=IwAR3hkxqc4j8rpXMSgu_RO2v6V3y9v-4KThrY9MPGbdVKFvcHxyc_7bVIkgU

“Odluka o državljanstvu pravno neutemeljena”

Nepoštovanje pravne procedure u donošenju podzakonskih akata, najviše ugrožava prava građana, kazali su iz NVO Centar za građanske slobode (CEGAS). Poručuju da jučerašnja izmjena odluke o kriterijuma za utvrđivanje osnova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom ne smije proizvoditi pravno dejstvo jer je, kako ističu, pravno neutemeljena.

“Kako su Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, vrlo klizav teren za upadanje u pravnu nesigurnost i nejasnoću, koji je nesumnjivo postojao i ranije i bio kritikovan ne samo od civilnog sektora već i od tadašnje opozicije i međunarodnih organizacija, smatramo da se u izmjene nije smjelo ulaziti bez podrobne analize stručnog kadra zaduženog za pitanje dodjele državljanstva a prevashodno mišljenja i odobrenja Ministarstva Unutrašnjih poslova Crne Gore”, kazali su iz NVO Centar za građanske slobode (CEGAS).

Dodaju da su ovakve odluke donešene od 2008 preko 2010, 2012, 2016, 2018, 2020 i kao takve, kako dodaju, budile mogućnost političkog uticaja na Zakon o državljanstvu Crne Gore, a sve zarad pojedinih interesa i trenutnih političkih planova od strane partija koje su na vlasti.

Poručuju da je način donošenja ovakvih odluka morao biti pripremljen uz detaljnu analizu nadležnog ministarstva i kao takav dat na razmatranje unutar Skupštinskog odbora.

“Ni jedna politička struktura kao ni partikularni interesi bilo koje političke partije ne smiju uticati na pravno valjano i pravno utemeljeno donošenje zakonskih normi i podzakonskih akata. Koja god da je juče odluka bila u pitanju, njena izmjena nije smjela uslijediti bez predstavnika nadležnog ministarstva i bez rasprave na Skupštinskom odboru”, kazali su iz CEGAS-a i poručili da jučerašnja izmjena odluke ne smije proizvoditi pravno dejstvo jer je, kako ističu, pravno neutemeljena.

Posjećamo, na telefonskoj sjednici Vlade Crne Gore uprkos tome što se u Skupštini istovremeno održavala sjednica na kojoj se raspravljalo o nepovjerenju Vladi, usvojena je odluka o kriterijuma za utvrđivanje osnova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. Odlukom koju je sinoć Vlada usvojila za sticanej državljanstav je dovoljno 5 godina privremenog i 5 stalnog boravka u Crnoj Gori dok je do sada bilo potrebno 10 godina stalnog boravka.

Izvor: http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/350825/odluka-o-drzavljanstvu-pravno-neutemeljena.html?fbclid=IwAR3gD1T5pXYTi8SGveNt2fHmgEzAYwjaEFKNP2gzDTBkr56RXP4AJVeeok8

“Ekonomsko državljanstvo” za 166 lica u 2021.

Foto: financeplus

Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva unutrašnjih poslova putem zahtjeva za Slobodan pristup informacijama, ove godine se za dobijanje ekonomskog državljanstva prijavilo ukupno 130 aplikanata i 308 članova njihovih porodica.

Ekonomsko državljanstvo dobilo je ukupno 166 lica, zaključno sa podacima od 11.10.2021. godine. Najveći broj lica su državljani Ruske federacije – 118.

Poseban program ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore, kako je zvaničan naziv programa “ekonomskog državljanstva”, uvela je Vlada premijera Duška Markovića 2019. godine, a isti će biti okončan 31. decembra 2021.

Vlada Crne Gore je u martu usvojila odluku prema kojoj se ovaj program neće nastavljati.

U obrazloženju odluke stoji da se ovaj program kosi sa načelima Evropske Unije i da bi njegov eventualni produžetak ugrozio proces evropskih integracija. Evropske institucije nisu naklonjene ovakvim programskim rješenjima dobijanja državljanstva i privlačenja investicija, zbog uticaja koji mogu imati na finansijski integritet u državama članicama i kandidatima za članstvo.  

EKONOMSKA DRŽAVLJANSTVA OD 01.01.2021. DO 11.10.2021.

PREDLOG  RJEŠENJE
25.11.2020. Duško Marković21.04.2021. – Alexander Nikolaev, Natalia Nikolaeva, Ksenija Nikolaeva, Stanislava Nikolaeva – Ruska Federacija
19.05.2021. Zdravko Krivokapić26.08.2021. – Yury Shorikov, Iulia Shorikova, Sofiia Shorikova, Aleksandr Shorikov – Ruska Federacija
19.05.2021. Zdravko Krivokapić30.08.2021. –  Evgenii Shorikov, Zhanna Shorikova, Eseniia Shorikova – Ruska Federacija
04.06.2021. Zdravko Krivokapić05.08.2021. – Vladimir Pravdivyy, Elena Pravdivaya, Aleksandra Pravdivaya, Miroslava Pravdivaya, Yaroslav Pravdivyy – Ruska Federacija
08.06.2021. Zdravko Krivokapić14.09.2021. – Rustem Khaliullin, Anzhelika Khaliullina, Askar Khaliullin – Ruska Federacija
08.06.2021. Zdravko Krivokapić25.08.2021. – Ivan Zykov, Anastasiia Zykova – Ruska Federacija
08.06.2021. Zdravko Krivokapić25.08.2021. – Dmitry Kasilov, Elena Kasilova, Alena Kasilova, Maria Kasilova – Ruska Federacija
08.06.2021. Zdravko Krivokapić01.09.2021. – Andrey Litvinov, Olga Litvinova, Alexander Litvinov, Mikhail Litvinov – Ruska Federacija
05.07.2021. Zdravko Krivokapić14.09.2021. – Andrey Gorodilov, Anastasiia Panchenko (ćerka) – Ruska Federacija
01.04.2021. Zdravko Krivokapić06.09.2021. – Maksim Skovorodnik, Oskana Skovorodnik, Daria Skovorodnik, Demid Skovorodnik – Ruska Federacija
19.03.2021. Zdravko Krivokapić15.09.2021. – Alexander Shiryaev, Liudmila Shiryaev – Ruska Federacija
19.03.2021. Zdravko Krivokapić27.07.2021. – Andrei Tsvetkov, Tatiana Tsvetkova, Aleksej Tsvetkov, Olga Tsvetkova – Ruska Federacija
19.03.2021. Zdravko Krivokapić03.08.2021. – Konstantin Aristarkhov, Valentina Aristarkhova, Marianna Aristarkhova, Oliviia Aristarkhova, Maksim Aristarkhov – Ruska Federacija
19.04.2021. Zdravko Krivokapić20.07.2021. – Dmitry Vinogradov, Ekaterina Epanchinova (supruga), Ivan Vinogradov, Kirill Vinogradov, Daria Vinogradov – Ruska Federacija
19.03.2021. Zdravko Krivokapić05.07.2021. – Konstantin Shapsharov, Nadežda Shapsharova – Ruska Federacija
04.05.2021. Zdravko Krivokapić06.07.2021. – Nikolay Misyura, Kseniia Misyura, Elizaveta Misyura, Timofei Misyura – Ruska Federacija
19.05.2021. Zdravko Krivokapić06.09.2021. – Oleksandr Pustovyi, Ivanna Pikush (supruga) – Ukrajina
19.05.2021. Zdravko Krivokapić16.09.2021. – Pavel Shmarov- Ruska Federacija, Natalia Levitskaya-Philippova (supruga) – Njemačka
19.05.2021. Zdravko Krivikapić10.08.2021. – Iuliia Blotskaya, Yana Blotskaya, Bogdan Blotskiy – Ruska Federacija
01.04.2021. Zdravko Krivokapić11.06.2021. – Nicolas Khoury, Sarah Sakr (supruga), Emma Khoury, Bassam Khoury – Sjedinjene Američke države
19.03.2021. Zdravko Krivokapić11.06.2021. – Evgeny Bobrenev, Alexandra Golubeva (supruga) – Ruska Federacija
19.03.2021. Zdravko Krivokapić11.06.2021. – Krstina Kuznetskova, Ivana Kuznetsova – Ruska Federacija
18.03.2021. Zdravko Krivokapić05.07.2021. – Sergej Balaganskiy, Irina Balaganskaia, Andrei Balaganskiy – Ruska Federacija
19.03.2021. Zdravko Krivokapić11.06.2021. – Dzmitry Khusainau, Maryna Yarmolich – Bjelorusija
19.03.2021. Zdravko Krivokapić05.07.2021. – Oleg Safonov, Elena Safonova, Ekaterina Safonova, Elizaveta Safonova – Ruska Federacija
19.03.2021. Zdravko Krivokapić28.06.2021. – Fadl Barbar, Doha Barbar, Karl Barbar, Malek Barbar, Judy Barbar – Liban
19.03.2021. Zdravko Krivokapić22.07.2021. – Ivan Mast, Maria Mast, Varvara Mast – Ruska Federacija
19.03.2021. Zdravko Krivokapić06.09.2021. – Sahin Atmaca, Secil Atmaca, Brzan Firan Atmaca – Turska
01.04.2021. Zdravko Krivokapić10.08.2021. – Andrey Piskunov, Semen Piskunov, Zakhar Piskunov, Mariia Piskunova – Ruska Federacija
25.11.2020. Duško Marković27.04.2021. – Nikita Orlov, Ekaterina Orlova, Ivan Orlov, Alexander Orlov – Ruska Federacija
03.12.2020. Duško Marković26.05.2021. – Aydar Fakhrutdinov, Alfiia Fakhrutdinova, Albert Fakhrutdinov, Asel Fakhrutdinova – Švajcarska
03.12.2020. Duško Marković21.04.2021. – Vladislav Bonashevskiy, Anna Bonashevskaia, Nika Bonashevskaia – Ruska Federacija
04.12.2020. Duško Marković05.05.2021. – Minih Tuan Hoang, Van Anh Phan, Tuan Minh Hoang, Minh Ann Hoang- Vijetnam
19.03.2021. Zdravko Krivokapić23.08.2021. – Alexander Roslavtsev, Olga Roslavtsev, Stepan Roslavtsev, Anastasiia Roslavtsev – Ruska Federacija
18.03.2021. Zdravko Krivokapić20.07.2021. – Vasily Kozlov, Ekaterina Kozlova, Nikolay Kozlov – Ruska Federacija
19.03.2021. Zdravko Krivokapić28.06.2021. – Elena Mishina – Ruska Federacija
01.04.2021. Zdravko Krivokapić26.05.2021. – Junfeng Zhang, Meiying Wang (supruga), Yueyan Wang, Mingqian Zhang – Kina
19.03.2021. Zdravko Krivokapić05.07.2021. – Mikhail Medvedev, Irina Medvedeva, Liudmila Medvedeva, Alisa Medvedeva – Ruska Federacija
12.10.2020. Duško Marković10.09.2021. – Yan Huang, Feng Wei (supruga), Ziye Wang, Ziming Huang, Yilin Wei – Kina
23.10.2020. Duško Marković04.05.2021. – Gregory Edmund Burns – Sjedinjenje Američke države
05.11.2020. Duško Marković28.01.2021. – Vitaly Evsegneev, Irina Evsegneeva, Eva Evsegneeva, German Evsegneev, Alisa Evsegneeva – Ruska Federacija
30.10.2020. Duško Marković26.04.2021. – Ashraf Nofal Ahmed, Gehan Mohamed Hassan, Yara Ashraf Nofal, Yousef Ashraf Nofal, Jana Ashraf Nofal – Egipat
12.11.2020. Duško Marković18.01.2021. – Viacheslav Sosinskiy, Jana Sosinskaia, Ilya Sosinskiy, Gleb Sosinskiy – Ruska Federacija
03.11.2020. Duško Marković07.06.2021. – Hitesh Tejraj Gowani, Aditi Hitesh Gowani, Krishavraj Hitesh Gowani, Prithviraj Gowani – Indija
17.11.2020. Duško Marković11.05.2021. – Irina Soboleva, Valerii Sobolev, Nika Soboleva – Sjedinjene američke države
18.11.2020. Duško MarkovićEvgeny Drozdov, Irina Strzhalkovskaia (supruga), Agata Drozdova, Tamara Drozdova – Ruska Federacija
20.11.2020. Duško Marković20.04.2021. – Mariia Belskaia, Maxim Tarasov, Georgii Tarasov, Arina Belskaia – Ruska Federacija
26.11.2020. Duško Marković05.05.2021. – Bing Xie, Jiabao Zhang, Zhiyu Zhang – Kina

Marić: Neprihvatanje inicijative za razrješenje Leposavića bila bi loša poruka Briselu

„Brojni zadaci su pred Ministarstvom pravde, od omogućavanja konstituisanja radne grupe za Poglavlje 23, određivanja šefa radne grupe, korišćenja evropskih fondova za jačanje reformskog procesa, gdje postoji rizik da Crna Gora ne iskoristi značajan dio tih sredstava“, kazao je Marić agenciji MINA11857 pregleda 23 reakcija 23 komentar(a)

Marić, Foto: Savo Prelević

Smjena ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića neophodan je korak da Vlada nedvosmisleno otvori prostor za ubrzanje pregovaračkog procesa u ključnim poglavljima, smatra izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić.

On je ocijenio da bi smjenom Leposavića zakonodavna vlast poručila da je posvećena evropskoj agendi, ukazujući da su pregovori u poglavlju koje tretira vladavinu prava ključni i da daju suštinski ton cijelom pregovaračkom procesu, posebno ako se ima u vidu da su izjavu Leposavića snažno osudili svi relevantni međunarodni partneri i time uputili jasnu poruku crnogorskoj Vladi

„Brojni zadaci su pred Ministarstvom pravde, od omogućavanja konstituisanja radne grupe za Poglavlje 23, određivanja šefa radne grupe, korišćenja evropskih fondova za jačanje reformskog procesa, gdje postoji rizik da Crna Gora ne iskoristi značajan dio tih sredstava“, kazao je Marić agenciji MINA.

On je istakao da se interesi Crne Gore moraju zaštiti i da je Vlada obavezna da ih zaštiti.

“Neprihvatanje inicijative za razrješenje Leposavića bila bi loša poruka Briselu i alarm da se moraju preduzeti određene mjere u Vladi koje bi omogućile prevazilaženja problema”, smatra Marić.

Prema njegovim riječima, komplikovana i konfliktna politička scena u značajnoj mjeri ograničava domete Vlade.

„Ako uzmemo u obzir i činjenicu da je nova Vlada preuzela upravljanje zemljom u sijenci ekonomske krize, izražene društvene polarizacije, da nema sigurnu skupštinsku većinu i da kao posljedicu toga još nemamo usvojen budžet, moramo realno biti zabrinuti za sudbinu pregovaračkog procesa“, naveo je Marić.

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahićm smatra da bi neprihvatanje inicijative za razrješenje Leposavića bilo porazno za cijelu Crnu Goru.

Ona je rekla da bi za međunarodnu zajednicu izostanak reakcije Vlade značio da je spremna da brani zločine i zastupa politike koje su i dovele do tih zločina

„Isto se očekuje i od Skupštine. Izmišljanje izgovora nikome u parlamentu neće pomoći i ostaviće razočaravajući utisak društvenih aktera spremnih da političare i oko minimalnih civilizacijskih vrijednosti“, kazala je Bajramspahić agenciji MINA.

To bi, kako je navela, bilo porazno za cijelu Crnu Goru.

Bajramspahić je rekla da se zahvaljujući reakciji međunarodne zajednice i nekoliko domaćih nevladinih organizacija stiglo do inicijative za razrješenje

„Prilično sam uvjerena da nije bilo reakcije međunarodnog faktora, ne bi se desilo ni to, jer živimo u dobu kada ništa nije sveto i sve se relativizuje“, navela je Bajramspahić.

Ona je istakla da je Srebrenica pitanje života i smrti.

„Ne metaforično, nego bukvalno. Genocid je najvažnije i iznad svakog pitanja, jer ako nam se ne ostavi da smo barem živi, pravo na postojanje, ne možemo se ni baviti ničim drugim, navela je Bajramspahić.

Prema njenim riječima, svako „ali“ poslije Srebrenice znači da oko nas postoje ljudi koji misle da postoji kontekst u kojem Srebrenica, masakr nad golorukim Bošnjacima, ima neki razlog, neko opravdanje i utemeljenje.

CEGAS: Apsurdno je da se birački spisak poveća za 5% u osam godina, a populacija za 0,1% za 10 godina

“Prema posljednjim podacima koje je naša organizacija dobila iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), državljana Crne Gore ima preko 760.000, državljana sa prijavljenim prebivalištem u Crnoj Gori ima oko 640.000”

Izvor: Twitter.com/MupCg

Crnogorska javnost dobro je upoznata sa kontraverzama koje okružuju birački spisak, koji predstavlja evidenciju birača i izvodi se iz dvije evidencije – registra državljana i registra prebivališta i boravišta, saopšteno je danas iz Centra za građanske slobode (CEGAS).

“Takođe, crnogorska javnost je sigurno dobrim dijelom upoznata sa podacima koje pruža Uprava za statistiku (Monstat), a koji se tiču broja stanovnika. Ti podaci se nisu drastično mijenjali u posljednjih 10 godina – 620.079 prema popisu iz 2011. godine, a procjene 1. januara 2021. iznose 620.739. 2012. godine, birački spisak brojao je 514.055, a 2020. godine 540.026. Prema posljednjim podacima koje je naša organizacija dobila iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), državljana Crne Gore ima preko 760.000, državljana sa prijavljenim prebivalištem u Crnoj Gori ima oko 640.000. Ko griješi u svojim procjenama? Uprava za statistiku, čije podatke preuzimaju međunarodne institucije kada rade izvještaje za Crnu Gore ili MUP, krovna institucija koja reguliše ove registre?”, ističe se u saopštenju CEGAS.

Iz te nevladine organizacije (NVO) su dodali da uprkos dugogodišnjim apelima od strane nevladinih organizacija i pojedinih političkih subjekata, crnogorske institucije kao da po svaku cijenu ne žele da krenu u rješavanje ovog problema.

“Često se iz nadležnih institucija često čuju floskule “pravni poredak”, “pravna država”, “demokratsko i građansko društvo”, kao i posvećenost odbrani istih, ali kada je potrebno djelati na tim riječima, akcije izostaju. Njihovo ćutanje na ove probleme se sada i zvanično može protumačiti kao saučesništvo u opstruiranju izgradnje pravne države i stvaranja uslova za fer i slobodne izbore. Više je nego očigledno postalo da je ovo stanje u evidencijama plod političkih manipulacija koje su godinama prisutne. Crna Gora stagnira po velikom broju parametara, pa uključujući i broj stanovnika, stoga je prosto apsurdno da se birački spisak poveća za 5% (26.000) u osam godina, a populacija za svega 0,1% za 10 godina”, kazali su iz CEGAS.

Poručili su da je ovo problem koji se više ne smije ignorisati, jer kako tvrde direktno negativno utiče na razvoj pravne države u Crnoj Gori, proces evropskih integracija, ali i sam suverenitet države.

“Trenutno, sa ovakvim stanjem u evidencijama, nisu mogući fer i regularni izbori, nije moguć ni ulazak u Evropsku uniju, niti izgradnja demokratskog društva, a legitimitet samih institucija je doveden u pitanje”, kazali su iz CEGAS.

Oni su pripremili i video na ovu temu uz podršku Balkan Civil Society Development Network (BCSDN).

Otvoreni Portal Youtube kanal

Izvori: https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/552047/cegas-apsurdno-je-da-se-biracki-spisak-poveca-za-5-u-osamgodina-a-populacija-za-01-za-10-godina

http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/326323/ne-sredjivanje-birackog-spiska-opstruiranje-izbora.html

PCNEN – CEGAS: Crna Gora ima više od 760 000 državljana

Izvor: PCNEN

NVO Centar za građanske slobode (CEGAS) je, pozivajući se na podatke dobijene od Ministarstva unutrašnjih poslova, objavio da Crna Gora ima više od 760 000 državljana, a da prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori ima oko 640 000 ljudi.

Na osnovu našeg dosadašnjeg istraživanja CEGA-a, u Crnoj Gori sada ima 15 578 osoba koje su “u okviru instituta privremenog boravka i privremenog boravka radi rada, a koja se mogu transformisati u trajno boravište”.

U ovoj grupi je 9816 osoba “po osnovu spajanja porodice”, 110 “po osnovu autonomnog boravka”, 1866 “po osnovu korišćenja i raspolagnja pravom na nepokretnosti koju posjeduje u Crnoj Gori”, 3786 po osnovu “dozvola za privremeni boravak i rad izvršnom direktoru privrednog društva i preduzetniku koji su registrovani u Crnoj Gori u skladu sa zakonom kojim se uređuju oblici obavljanja privrednih djelatnosti i njihova registracija”.

Izvor: https://www.pcnen.com/portal/2021/06/16/cegas-crna-gora-ima-vise-od-760-000-drzavljana/

Marić: Đukanović se nada reakciji Zapada

Izvršni direktor CEGAS-a smatra da predsjednik neće odmah potpisati tužilački zakon kako bi podstakao međunarodnu zajednicu

Marić, Foto: Filip Roganovic

Čim izmjene Zakona o državnom tužilaštvu stupe na snagu, može se očekivati brzo pokretanje procedure izbora članova Tužilačkog savjeta, kaže izvršni direktor Centra za građanske slobode (CEGAS), Boris Marić.

On je za “Vijesti” kazao da je cilj donošenja izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu, između ostalog, promjena strukture Tužilačkog savjeta (TS), što bi trebalo da dovede do aktivne uloge ovog tijela u kadrovskom jačanju tužilačke organizacije i jačanju tužilaštva na institucionalnom planu.

“Tako da možemo očekivati brzo pokretanje procedure izbora članova Tužilačkog savjeta nakon stupanja na snagu Zakona”, kazao je Marić.

Izmjenama Zakona, koji su u srijedu usvojili poslanici vladajuće većine u Skupštini, mijenja se odnos snaga u TS, tako što tužioci neće imati odlučujuću riječ. Tako se i stvaraju mogućnosti za smjenu rukovodilaca tužilaštva – od Vrhovnog, preko Specijalnog do osnovnih. Novi TS konstatovaće i prestanak funkcije vršiocu dužnosti vhovnog tužioca koji će biti iz sadašnjeg Vrhovnog tužilaštava, nakon što Ivica Stanković krajem maja ode u starosnu penziju. Novi v. d. VDT-a može biti i van tužilaštva, odnosno policajac, sudija ili advokat, ako ima dovoljno godina staža.

Taj posao TS može obaviti na prvoj sjednici novog saziva.

Da li će se to desiti početkom avgusta ili nešto kasnije, zavisiće od toga kada će predsjednik države Milo Đukanović (DPS) potpisati Zakon. Ustav Crne Gore obavezuje predsjednika da proglasi zakon u roku od sedam dana od usvajanja ili da ga vrati Skupštini na ponovno odlučivanje. U slučaju da ga parlament ponovo izglasa, on je dužan da ga proglasi.

Njegova partija bojkotovala glasanje: Đukanović
Njegova partija bojkotovala glasanje: Đukanovićfoto: Boris Pejović

Boris Marić kaže da je realno očekivati da Đukanović prvi put ne potpiše ovaj Zakon.

“Prateći dešavanja koja su karakterisala promjene u tužilačkom zakonu, kao što je napuštanje skupštinske sale od strane opozicije, realno je očekivati da Đukanović prvi put ne potpiše zakon i time omogući opoziciji još jedan period političke kampanje protiv aktuelnih intervencija na tužilačkom zakonu, sa ciljem podsticanja reakcije međunarodne zajednice”, kazao je Marić.

Vladajuća koalicija je izmjene Zakona usvojila bez prisustva opozicije, koja je napustila raspravu nezadovoljna što usvajanje nije odloženo 20 dana kako bi se pokušao naći dogovor o izboru VDT-a.

Parlamentarna većina je u aprilu predložila izmjene Zakona, nakon što prehodne, kao ni Predlog zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal, nije podržala Venecijanska komisija. VK je u novom mišljenju na revidirani Predlog pohvalila napredak u odnosu na rješenje iz marta, ali je ponovo izrazila zabrinutost zbog moguće politizacije Tužilačkog savjeta.

Evropska komisija i izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula pozdravili su to što je, u procesu revizije Zakona o državnom tužilaštvu, Crna Gora dva puta zatražila mišljenje VK.

Picula je naglasio da je od izuzetne važnosti jačati nezavisnost sudstva i spriječiti politički uticaj.

Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić kazao je u srijedu veče da je usvajanje izmjena Zakona o državnom tužilaštvu znak da Crna Gora kreće putem promjena u okviru vladavine prava koja će dovesti do ispravljanja brojnih nepravdi.

DF: Učinci SDT-a po direktivama Katnić: Terorizam u pokušaju

Iz DF-a su ocijenili da će dan usvajanja Zakona “biti zlatnim slovima upisan u knjigu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”.

“Nikakvi navodi Specijalnog državnog tužilaštva o procesuiranju više od 100 članova DPS-a i njihovih satelita ne mogu popraviti ružnu sliku koju je o sebi prethodnih godina stvorio vrh tužilačke organizacije. Ovo partijsko tijelo Mila Đukanovića može jedino da mjeri svoje učinke upravo prema direktivama koje dobija iz DPS-a”, kazali su iz DF-a.

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić odgovorio je da lideri DF-a “zlatna slova mogu izliti od novčanih sredstava koja su dobili za finansiranje kriminalne organizacije i terorizma u pokušaju, koja krivična djela im se stavljaju na teret do stepena osnovane sumnje”.

Powered by WordPress.com.

Up ↑