Studija: Sloboda okupljanja – Između osnovnog ljudskog prava i politizacije

“Iako bi se moglo reći da je Evropski sud za ljudska prava tumačeći članove Konvencije, mutatis mutandis, to izrekao za sve članove Konvencije, zaista nema demokratskog društva bez slobode okupljanja.
Jezikom Suda: pravo na slobodu mirnog okupljanja zajedno sa slobodom izražavanja, čini temelj demokratskog društva.

Demokratije nema bez javne debate. Argumentovane rasprave nema ako se ne zaštite sloboda izražavanja i sloboda mirnog okupljanja. Možemo reći da je sloboda mirnog okupljanja samo jedan oblik slobode izražavanja. Drugim riječima organizovani oblik ispoljavanja slobode misli kao izvorišta, osnovnog elementa koji konstituiše autonomiju ljudske ličnosti.

Sloboda okupljanja nije nederogabilno pravo, odnosno podliježe ograničenjima. Ta ograničenja nisu postavljena arbitrarno, iako nije lako predvidjeti tumačenje, jer je ono u nemalom broju slučajeva zavisno od konteksta.
Garantuje se pravo na mirno okupljanje, pri čemu se pojam mirno ne tumači samo u smislu akata fizičkog nasilja, nego i u vrijednosnom smislu. Nije mirno okupljanje ono koje nosi potencijal za nasilje ili kojim se propagiraju stavovi koji su u dubokoj suprotnosti sa demokratskim vrijednostima.

Takođe, mirno ne znači i zastupanje većinskog mišljenja. Kada bi to tako bilo, onda demokratija ne bi bila živ proces koji oblikuje društvenu stvarnost, već dogmatizovan statički društveni poredak. Tu se krije i najveća vrijednost prava na mirno okupljanje, jer je upravo korišćenje ovog prava dovodilo do društvenog progresa i promjena negativnih praksi.”  

Autori studije: Boris Marić i Mr Sergej SekulovićSadržinu studije možete preuzeti u PDF formatu sa ovog linka: https://www.otvoreniportal.me/uploads/b35c298302421fde4ca1e64fbb44d99b601eeb6c.pdf

Rješavanje afere “Koverta” da ide u smjeru dokazivanja političke korupcije na visokom nivou

Izvršni direktor Centra za građanske slobode (CEGAS), Boris Marić, rekao je da je SDT pokrenuo postupak u vezi sa aferom „Koverta“, ali da u sklopu tog postupka nije urađen neophodan korak, a to je, kako je kazao, da se uzme iskaz od predsjednika DPS

Postupak rješavanja afere „Koverta“ mora ići u smjeru dokazivanja postojanja političke korupcije na visokom nivou, jer je to odbrana javnog interesa i jedini put da se grade institucije koje će garantovati optimalne, fer i slobodne izbore.

To je saopšteno na pres konferenciji “Crnogorski izbori u koverti”, koju je organizovala Politikon mreža u okviru projekta “Vladavina prava na Zapadnom Balkanu: (Raz)otkrivanje pravila igre”, koji sprovodi sa CRT-om iz Srbije i Tim institutom iz Sjeverne Makedonije, a koji je podržao Evropski fond za Balkan (EFB).

Izvršna direktorka Politikon mreže, Jovana Marović, ocijenila je da Agencija za sprječavanja korupcije (ASK) ne zna precizno svoje nadležnosti što je dokazala sa dva različita saopštenja krajem januara i početkom februara.

„U jednom se Agencija proglašava kao nenadležna za slučaj „Koverta“, a u drugom saopštenju ona ipak informiše javnost da će određene aktivnosti sprovesti. To znači da Agencija ne postupa po navodima o zloupotrebama i kršenjima zakona, već postupa nakon dodatnih konsultacija“, rekla je Marović u PR Centru.

Ona je kazala da procedure vršenja nadzora ASK-a nisu precizno definisane i da tu postoji veliki prostor za precizno definisanje šta i na koji način Agencija treba da kontroliše.

„Takođe, nameće se pitanje zašto je zainteresovana javnost u Crnoj Gori postala nezainteresovana. Zainteresovana javnost je izgubila interesovanje zbog toga što se prigovori po poravilu odbijaju od strane Agencije“, rekla je Marović.

Prema njenim riječima, nezakonito finansiranje političkih partija za Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije krivično djelo protiv izbornih prava.

„Nema povjerenja u izborni proces dok kod ne postoji uvjerenje i percepcija javnosti da je zakon jednak za sve, a to nije slučaj u Crnoj Gori. Posljednje istraživanje Balkanskog barometra pokazuje da 59 odsto crnogorskih građana ne vjeruje da se zakon jednako primjenjuje na sve građane“, navela je Marović.

Donacije, kako je rekla, „ispod žita“ nisu zanimljive za SDT ukoliko one nisu snimljene i ekranizovane.

„To znači da sve ono što je ukazivalo da postoje dodatne nezakonite donacije, nije interesantno za SDT“, rekla je Marović.

Ona je kazala da je politička odgovornost u Crnoj Gori gotovo nemoguća misija.

„Vidjeli smo kako je parlament diskutovao o aferi Koverta. Odbor za bezbjednost i odbranu je odbio da sprovede kontrolno saslušanje, a rasprava u plenumu je ostala bez zaključaka. Na taj način nemamo političku odgovornost uopšte“, rekla je Marović.

Afera „Koverta“ je, kako je rekla, još jedna od afera koja ukazuje na izborne neregularnosti, a način na koji su institucije odgovorile na tu aferu, kako smatra, ne daje preveliki prostor za optimizam da će postojati konkretni rezultati.

Marović smatra da svaka priča o nezavisnosti i proaktivnosti ASK-a mora poći od pitanja ko upravlja ili ko bi trebalo da rukovodi tom agencijom.

„Na tehničkom nivou, ASK mora da unaprijedi komunikaciju sa građankama i građanima. Agencija ne treba da čeka da tužilaštvo od nje traži određene informacije, nego ona treba da ispituje razne navode o zloupotrebama i treba da dostavlja informacije tružilaštvu proaktivno“, objasnila je Marović.

ASK, kako smatra, treba da izmijeni i unaprijedi plan mjera, koje je pripremila kao odgovor na kritike Evropske komisije „budući da se te mjere sada ne odnose na ono što je ključan problem u radu Agencije, a to je manjak nezavisnosti i manjak proaktivnosti“, rekla je Marović.

ASK mora, kako je ukazala, da objavljuje sva rješenja u postupcima u kojima je odlučivala.

Što se tiče SDT-a, kako je rekla Marović, ono mora da proaktivno djeluje u cilju sprječavanja, otkrivanja i odvraćanja od vršenja krivičnih djela, koja se odnose na izborna prava.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode (CEGAS), Boris Marić, rekao je da je SDT pokrenuo postupak u vezi sa aferom „Koverta“, ali da u sklopu tog postupka nije urađen neophodan korak, a to je, kako je kazao, da se uzme iskaz od predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS).

„Cijela ta afera je kvalifikovana kao moguće pranje novca. Držim da je javni interes da se prati tok novca, a čini mi se da je u ovom slučaju to moguće, i da se ide ka sferi krivičnih djela, koja su vezana za kršenje prava u sklopu izbornog prava i zakonodavstva i da se ustanovi i dokaže da je u konkretnom slučaju postojala politička korupcija na visokom nivou. To bi bio jedini pravi put“, smatra Marić.

On je istakao da svaki građanin u Crnoj Gori može da prepozna apatičnost i visok stepen nepovjerenja u institucije.

„Moramo ići ka odbrani javnog interesa, a javni interes je da ovaj postupak razrješenja afere „Koverta“, mora ići u smjeru dokazivanja postojanja političke korupcije na visokom nivou. To je jedini put da napravimo osnove da gradimo institucije i normativni sistem, koji će garantovati optimalne, fer i slobodne izbore“, kazao je Marić.

Prema njegovim riječima, reakcija Evropske komisija, u slučaju afere „Koverta“, bi trebalo da bude proaktivna.

„Mi smo u jednom ugovornom odnosu u pregovaračkom procesu. Taj proaktivan odnos bi trebalo da postoji i oni iz Evropske komisije bi trebalo da dođu na teren i da nakon detaljnog ispitivanja i svih efekata, koje je proizvela afera „Koverta“, daju obavezujuće preporuke. Oni to mogu da urade. Mi i dalje nemamo ni u najavi završna mjerila za ključno Poglavlje 23, koga se sve ovo tiče“, rekao je Marić.

On smatra da je tužilaštvo vrlo loše komuniciralo sa javnošću u vezi sa aferom „Koverta“.

„Nije nas obavještavalo, a držim da je to javni interes i da je trebalo periodično da obavještava javnost šta se dešava u tom postupku, jer to je postupak od visokog društvenog značaja. Iako bude podignuta optužnica, moramo čekati odluku sudijskog vijeća da vidimo da li će ona biti i prihvaćena“, objasnio je Marić.

Preuzeto sa “Vijesti Online”.

Profesionalizacija DIK-a bi uticala na ozbiljniji i profesionalniji rad te institucije

Profesionalizacija Državne izborne komisije (DIK) bi uticala na njen ozbiljniji i profesionalniji rad, a potrebno je i obezbijediti pristup medijima prilikom održavanja sjednica DIK-a, čime bi rad te institucije bio transparentniji.

To je saopštio istraživač javnih politika u Centru za monitoring i istraživanje (CeMI), Nikola Zečević, u drugom dijelu nacionalne konferencije koju je CeMI organizovao u okviru projekta „Neka slobodni izbori postanu navika – Izgradnja povjerenja u integritet izbornog procesa u Crnoj Gori“, koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Zečević je istakao da je jedna od osnovih preporuka profesionalizacija DIK-a i da je u studiji predloženo da DIK čini od tri do pet predstavnika iz oblasti prava.

„Smatramo da bi preložena profesionalizacija uticala na ozbiljniji i efikasniji rad DIK-a. Osvrnuo bih se i na jedan podatak, predstavljen u okviru našeg istraživanja, gdje odgovori ispitanika ukazuju da je potrebno snažnije uvođenje stručnjaka u DIK. Prema našim nalazima, 65,5 odsto ispitanih je ocijenilo da DIK treba da čine kombinovano predstavnici političkih partija i nezavisni stručnjaci“, smatra Zečević.

On je kazao da predstavnici potvrđenih izbornih lista ubuduće ne bi trebalo da učestvuju u radu DIK-a sa pravom glasa.

Zečević je rekao i da DIK ima problem sa transparentnošću.

„CeMI u svojim preporukama smatra da je nužno obezbijediti pristup medijima prilikom održavanja sjednica DIK-a. Takođe, posebno je važno posvetiti pažnju provjeravanju vjerodostojnosti potpisa. Smatramo i da je nužno povećati ažurnost objavljivanja informacija na zvaničnoj internet stranici DIK-a“, naveo je Zečević.

Kada je u pitanju opštinska izborna komisija, kako je rekao, potrebno je profesionalizovati poziciju predsjednika.

„Njega bi na to mjesto na bazi zakonom utvrđenih kriterijuma i javnog konkursa postavljao DIK, dok bi ostali članovi opštinske izborne komisije bili proporcionalno zastupljeni na osnovu njihovog statusa u lokalnom parlamentu“, rekao je Zečević.

Druga preporuka kade je riječ o opštinskim izbornim komisijama je, kako je kazao, da se poveća njihova transparentnost.

Predsjednik DIK-a, Đorđije Vukčević, kazao je da često onaj ko je nezadovoljan postignutim rezultatima na izborima ne traži greške u sopstvenim redovima, nego se, kako je dodao, te greške uglavnom traže kod organa, koji su sprovodili izbore ili u izbornom zakonodavstvu.

„Ponekad ima suviše neopravdanih i neutemeljenih prigovora, kritika. Čini mi se da postoji određeno nepoznavanje uloge DIK-a. DIK u ovom sastavu je političko tijelo, jer imate četiri predstavnika pozicije, četiri opozicije, jedan je predstavnik manjinskih  naroda, jedan NVO sektora i tu je predsjednik DIK-a“, naveo je Vukčević.

On je istakao da je reforma ukupnog izbornog zakonodavstva veoma kompleksna i da ne podrazumijeva samo Zakon o izborniku odbornika i poslanika i Zakon o biračkom spisku, nego se dotiče seta čitavnog niza zakona.

„Postavlja se pitanje da li profesionalizovati DIK. Odmah u startu čovjek bi rekao da, jer to podrazumijeva veći stepen autonomije znanja, odgovornosti. Ja sam najviše za to da će ljudi od integriteta i autoriteta biti odgovorni prema sebi i prema funkciji i da će taj posao obavljati da valja“, kazao je Vukčević.

Član Građanskog savjeta, Boris Marić, smatra da je DIK institucija koja je najsporije razvijana u Crnoj Gori i gdje i dalje postoji krucijalno pitanje „na koji način organizovati DIK, a da se poveća profesionalizacija i da se na neki način, kroz povećanje profesionalizacije i integriteta dođe do određenog nivoa depolitizacije DIK-a“.

On je rekao da sva priča oko izbornog sistema mora da završi u parlamentu među političkim subjektima „i to dominantno među političkim subjektima, koji danas nisu u ovoj sali“.

„Oni će najviše uticati na ono što će biti rješenje. Mi možemo da ukažemo i nastavićemo da ukazujemo i šaljemo poruke i upiremo prstom u konkretne slučajeve, koji proizvode određene posljedice. Ali u svakom slučaju insistiramo na nečemu što je utvrđivanje odgovornosti na osnovu onoga što propisuje zakon. To je jedini put za dolaženje do određenog osnovnog konsenzusa oko izbornih uslova, koji mora da se završi u parlamentu“, smatra Marić.

Politikolog, Predrag Zenović, je rekao da je izborna administracija samo jedan od elemenata, koji je važan za očuvanje integriteta izbora.

„Potpuna profesionalizacija bi mogla da bude problematična. Mislim da je onaj predlog koji je dao CeMI, koji je neki vid polovičnog pristupa profesionalizaciji, dobar. On treba da da i profesionalnu i demokratsku ili političku legitimaciju. Ovaj pristuo je u skladu sa onim što je dokument Venecijanske komisije, koji upravo podrazumijeva i profesionalce, dakle pravnike u DIK-u, ali i predstavnike onih koji učestvuju u izbornoj utkakmici“, kazao je Zenović.

Preuzeto sa “CEMI Online”

Powered by WordPress.com.

Up ↑