ZA EFIKASNIJI I SVRSISHODNIJI RAD TUŽILAČKOG SAVJETA NUŽNA JE PROMJENA ZAKONA O DRŽAVNOM TUŽILAŠTVU

INTERVJU SA FILIPOM JOVOVIĆEM, ADVOKATOM I ČLANOM TUŽILAČKOG SAVJETA

‎‎‎

1. Koliko ste zadovoljni radom trenutnog sastava Tužilačkog savjeta?

Filip Jovović:

“Mada sam to u više navrata saopštavao, izuzetno sam zadovoljan radom aktuelnog sastava Tužilačkog sastava, jer smatram da je ova grupa ljudi, iako se to možda nije očekivalo u javnosti, pronašla formulu da o bitnim pitanjima koja se tiču funkcionisanja Državnog tužilaštva pomiri, eventualno, suprostavljene interese i sa visokim nivoom saglasnosti dođe do bitnih odluka. Naravno, prostora za napredak uvijek ima, jer životni tokovi članova Savjeta ne dozvoljavaju uvijek potpunu posvećenost radu u Savjetu, ali za sada mogu da izrazim veliko zadovoljstvo  i što se tiče saradnje i što se tiče međuljudskih odnosa koji vladaju u Savjetu. Utisak stručne javnosti koji sam mogao opipati dok je Savjet još bio u povoju bio je takav da kontrerni interesi članova Savjeta koji dolaze iz Državnog tužilaštva i članova koji dolaze iz reda uglednih pravnika, mogu paralisati rad Savjeta, ali očito je da su svi članovi shvatili da su na istom zadatku, zbog čega je i došlo do svojevrsne homogenizacije kada je u pitanju odlučivanje o važnim pitanjima, ali opet uz očuvanje autonomije mišljenja koja se se po nekim tačkama i razlikovala, što je definitivno pokazatelj demokratskog modus operandi rada Savjeta.”

2. Šta je sljedeći korak, i na šta bi se prvo trebao fokusirati Tužilački savjet u svom radu?

Filip Jovović:

“Savjet trenutno ima zadatak da izvrši selekciju kandidata koji su se prijavili na konkurs za izbor novih državnih tužilaca u osnovnim tužilaštvima tokom proljeća tekuće godine, a potom i da obavi izbor nove grupe državnih tužilaca za osnovna državna tužilaštva po konkursku iz avgusta 2022.godine. Ovi potezi su prilično nužni iz razloga što određena Državna tužilaštva vape za kadrovima (posebno ona na sjeveru CG), pa je izbor novih državnih tužilaca u osnovnim državnim tužilaštvima prijeka potreba. 

U daljem radu, osim jačanja kadrovskih potencijala, Savjet se mora fokusirati na obezbjeđivanje boljih prostornih kapaciteta i poboljšanje bezbjednosti državnih tužilaca. Nedavno je Vlada Crne Gore usvojila zaključak o preseljenju prostorija Vrhovnog, Specijalnog i Višeg državnog tužilaštva u staru zgradu Vlade i to svakako predstavlja značajan iskorak u pravcu unapređenja prostornih mogućnosti ovih tužilaštava. Takođe, poslednja dešavanja u vezi napada na državnu tužiteljku u ODT Podgorica znak je da se mora ozbiljno pristupiti problemu bezbjednosti državnih tužilaca i tu će Savjet, siguran sam, uložiti dodatni napor da se ovi rizici smanje na minimum i da državni tužiocu budu u potpunosti zaštićeni.”

3. Koliko je bitno uređenje normativnog okvira i kojeg konkretno, da bi rad Tužilačkog savjeta imao više uspjeha?

Filip Jovović:

“Dobar normativni okvir od presudne je važnosti za plodotvoran rad Savjeta, tu nema nikakve dileme. Savjet je, svakako, prepoznao da je potrebno unaprijediti određena regulatorna rješenja i u svom daljem radu, definitivno će nastojati da da svoj doprinos kroz predlaganje određenih solucija i eventualno učešće u radnim tijelima koja pripremaju propise. Upravo na fonu ovakvog zaključka, Savjet je nedavno usvojio i izmjene svog Poslovnika o radu, budući da je poučen iskustvom svog kratkotrajnog rada u sadašnjem sastavu, uvidio određene nedostatke u proceduri koji su kočili rad Savjeta, tako da mogu reći da normativna inicijativa jeste dio agende budućeg rada Savjeta.Po mom skromnom mišljenju, izmjene Zakona o državnom tužilaštvu su neophodne, jer je upravo ovaj propis inhibitor unapređenja metodologije ocjenjivanja državnih tužilaca, ali i njihove odgovornosti za rad i profesionalne rezultate. Ma koliko da je Savjet pokušavao da poboljša određena pravila ocjenjivanja, bio je drastično limitiran zbog zakonskih rješenja, tako da se izmjene ovog Zakona nameću kao imperativ. Ono što, međutim, ja percipiram kao najvažnije jeste da buduće izmjene ovog Zakona moraju prošiti kadrovsku bazu kada je u pitanju izbor državnih tužilaca za Više, Specijalno i Vrhovnog državno tužilaštvo, jer smatram da postoji veliki broj ljudi van sistema državnog tužilaštva koji imaju potreban profesionalni kvalitet, ličnu hrabrost, volju i afinitet da podjednako, ako ne i bolje obavljaju posao državnog tužioca u ovim tužilaštvima. Time bi se, van svake sumnje, u rad ovih tužilaštava unijela nova energija, ali i malo drugačiji način razmišljanja, nego što je onaj koji se formira vremenom provedenim na nižim nivoima, imajući u vidu da asimetrično razmišljanje kriminalnih struktura zahtijeva ponekad i drugačiji pristup nego što je klasično tužilački. 
Prema tome, mislim da Zakon o državnom tužilaštvu treba poboljšati, a kad se to uradi, onda će se lakše unaprijediti i druga normativna struktura.”

4. Kako možemo unaprijediti model i način ocjenjivanja tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, a onda i normativni okvir Komisija za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, povrede Etičkog kodeksa, kao i Komisije za utvrđivanje zakonitosti rada državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava?

Filip Jovović:

“Kao što sam rekao u odgovoru na prethodno pitanje, izmjene Zakona o državnom tužilaštvu su potrebne kako bi se pokrenuo lanac kvalitetnih promjena u funkcionisanju Državnog tužilaštva. Kao i u vezi sa ocjenjivanjem, disciplinska odgovornost tužilaca, zakonski, je dosta sužena i praktično se svodi na sankcionisanje nekih formalnih propusta, dok krupnije greške uopšte ne mogu biti obuhvaćene ovom vrstom odgovornosti. Smatram da je disciplinska odgovornost vrlo važan aspekt poboljšanja kvaliteta funkcionisanja Državnog tužilaštva, ali bez izmjene Zakona, teško da se tu mogu očekivati neki pomaci. Ista je situacija i sa pitanjem poštovanja Etičkog kodeksa, budući da ta procedura nije do kraja dovršena, a s obzirom da je i to proces koji ima elemente kontradiktornog postupka, neophodno je da Zakon tu pruži konkretnija procesna rješenja, budući da Poslovnik o radu Etičke komisije ne može da otkloni sve procesne nedostatke. Dakle, Zakon o državnom tužilaštvu treba kvalitetno izmijeniti jer će se tako omogućiti bolja kontrola rada državnog tužilaštva. U ovom trenutku, međutim, Savjet u granicama mogućeg, nastoji da određenim intervencijama poboljšava normativni okvir u vezi sa svim aspektima svog rada, ali to neće mnogo značiti dok se ne izmijeni Zakon o državnom tužilaštvu.”

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

Powered by WordPress.com.

Up ↑

%d bloggers like this: