Pravno srljajući, politički akteri u jednom danu, u okviru Zakonodavnog odbora neizglasavaju
“Zetske zakone”, dok u drugom trajanju dana, na Skupštini po istom pitanju izglasavaju “Zetske
zakone”, tvrdeći da su u skladu sa Zakonom i Ustavom.
Mijenjajući Ustavom zagarantovano pravo birača da biraju i budu birani, a temeljeći svoju
odluku na protivustavnim zakonskim načelima, isključuju građane i građanke, sada već nove
Opštine, iz mogućnosti glasanja unutar Glavnog grada. Ovim se urušavaju elementarna Ustavna
načela i stvara pravna nesigurnost u iskazivanju izborne volje i izbornog prava građanstva.
Pravna nesigurnost je najbolje uočena u okviru opštine Tuzi, gdje je ista pravna situacija riješena
na potpuno drugačiji način i u tome, između ostalog, leži nepostojanje pravnog utemeljenja i iste
pravne prakse.
Ovim se pokazuje nedostatak političke volje da dođe do usaglašenih i zakonski donešenih akata,
u skladu sa Ustavom Crne Gore, koji će jasno i nedvosmisleno određivati zakonska pravna
pravila, kada je pravo izbora u pitanju.
Vladavina prava je duboko narušena i ne daje dobre smjernice za put ka EU integracijama, a o
tome su politički akteri morali voditi računa.
Krnji Ustavni sud ne može donositi odluke u vezi sa izbornim pitanjima, čime se dodatno
usložnjava situacija uz napomenu neustavnog odlaganje izbora u 14 crnogorskih opština.
Ovakvo poigravanje sa demokratskim principima i pravnim standardima je u najblažoj formi
neozbiljno i doprinosi rastu tenzija u ionako uzavreloj situaciji.
Takođe, raspisivanje lokalnih izbora uz naknadno određivanje broja odbornika je još jedan
crnogorski izum nezabilježen u uporednoj praksi, koji pokazuje da su političarima izborna trka i
rezultat jedini prioritet u djelovanju.
Lokalni izbori su osnovni pokazatelj demokratskog društva, što u Crnoj Gori trenutno nije slučaj.

Leave a Reply