Autor: Nikola Mumin
Fenomen koji se često javlja u javnom narativu kada se govori o crnogorskoj ekonomiji jeste konstantno koincidiranje perioda ekonomskog prosperiteta i ekonomske krize. Od ekonomskog tigra, do okovanog kineskog zmaja, pa do zavidne u komšiluku skoro 500 eura minimalne plate, fluktuacije i stagnacije crnogorske ekonomije srasle su u istu ravan. Sankcije, obnova nezavisnosti, investicije, kolaps berze, duge zime, autoput, korona, 30. avgust, THE Nova Vlada, javni dug preko 100%, zaduženje 750 miliona eura, Evropa Sad i konačno Crna Gora Odmah (što i zvuči kao u mahu izmišljena sintagma), simplifikovana su hronologija privredno-političkog toka stvari u Crnoj Gori.
Kakva je crnogorska ekonomija sad i odmah?
U izvještaju Heritage fondacije[1] objavljenom u februaru 2022. godine se navodi da je prema indeksu ekonomskih sloboda, Crna Gora rangirana na 41. mjestu u Evropi, od 45 posmatranih zemalja. Crna Gora je takoreći prva u petoj polu-desetici ispred Turske, Rusije, Ukrajine i Bjelorusije. Kao jedni od glavnih faktora koji utiču na ovako lošu poziciju Crne Gore navode se stanje vladavine prava i fiskalno zdravlje, odnosno stabilnost sistema javnih finansija.
Podaci UN-a iz 2020. godine govore da je 40% stanovništva u Crnoj Gori na ivici siromaštva[2]. UNICEF procjenjuje da najmanje trećina djece u Crnoj Gori živi u siromaštvu, dok ta stopa u sjevernom regionu dostiže i 45%[3]. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, u martu 2022. godine stopa nezaposlenosti bila je 23%[4].
Izvoz robe u 2020. godini imao je vrijednost od 366 miliona eura, a uvoz 2,1 milijardu eura. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 17,4%[5]. Prije krize izazvane kovidom, 2019. godine izvoz je bio 415 miliona eura a uvoz 2,6 milijardi[6]. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 16%. Takođe 2019. godine, procijenjeno je da je „BDP“ neformalne, „sive,“ ekonomije bio oko 1,5 milijardi eura; što je oko trećina „stvarnog“ BDP-a[7]. Nevezano za Crnu Goru, ali te godine je klimaks Marvelove franšize filmova Avengers: Endgame za 11 dana zaradio preko 2 milijarde dolara[8].
Komparaciji spoljnotrgovinske razmjene jedne države sa takozvanim „box-office“ rezultatom holivudskog blokbaster filma vjerovatno nije mjesto u ekonomskoj analizi, ali ovo i nije ekonomska analiza. Crnogorska ekonomija ne egzistira u zatvorenom mjehuru, izolovana od svijeta i svjetskih prilika, pa se ni ne može tako posmatrati. S druge strane, globalna ekonomija bi mogla egistirati u zatvorenom mjehuru bez Crne Gore, budući da je njen udio u ukupnom svjetskom BDP-u 0,000055%.
Spor razvoj crnogorske ekonomije prouzrokovan je brojnim istorijskim, kulturološkim, geografskim, političkim, religijskim, tehnološkim, socijalnim i drugim faktorima. Oni se i prepliću kroz prostor i vrijeme i kreiraju jednu konzistentnu cjelinu procesa i postojanja. Oni su i sami uzroci i posljedice.
Na primjer, 40% populacije na ivici siromaštva je jednako istorijski faktor koliko i ekonomski. To je istorijski faktor; ili podloga na kojoj će se graditi budućnost našeg društva. To je naša kultura – akumulirano kolektivno znanje. Kao geografski faktor: pozicija Crne Gore na planeti uslovila je razvoj siromašne moderne države – njen razvoj je bio ograničen brojnim faktorima: ratovima, nedostatkom tehnološkog i insfrastrukturnog razvoja, nedostatak privrede i obrazovanja, i tako dalje. Kao posljedica geografije problem se javlja i unutar same države. Sjeverni region ima stopu siromaštva djece od 45% i stopu nezaposlenosti od 35%[9]. Siromaštvo je politički faktor, vjerovatno je i samoobjašnjivo. Religijski faktor: kao posljedica brojnih društvenih procesa kroz istoriju, dominantno katoličke i protestantske zemlje zapadne i centralne Evrope, kao i SAD, ekonomski i politički su mnogo stabilnije i prosperitetnije od pravoslavnih zemalja regiona Balkana i istočne Evrope. Siromaštvo je tehnološki faktor; cjelokupna infrastruktura sjevernog regiona je veoma slabo razvijena, industrijski pogoni su većinom stavljeni van upotrebe, a poljoprivreda je u kolapsu. Siromaštvo kao socijalni faktor nosi sa sobom svoje pune socio-psihološke implikacije na samu strukturu i organizaciju društva.
Tako da, teško je naći granice siromaštva kao striktno ekonomskog problema ili striktno političkog. Siromaštvo je uzrok određenih procesa u Crnoj Gori, a samo je i posljedica prethodnih.
Ako bi siromaštvo, na primjer, kao problem, moralo da ima etiketu, onda bi to bila etiketa državnog problema ili bolje reći društvenog problema. Rješavanje tog problema znači adresiranje svih uzroka i posljedica siromaštva. Takav pristup se odnosi i na probleme nezaposlenosti, vladavine prava, političke nestabilnosti, odliva mozgova i tako dalje. Dogmatičan pristup, crtanje blokova i kvadrata i konstantno ograđivanje nije način pristupa društvenim problemima koji prelaze usko definisane granice. S toga, iz ovog prema „brojevi naspram broja riječi u blogu“ skali izuzetno intenzivnog bloga, ne želim izvlačiti etikete i crtati mete, već ukazati na potrebu brisanja istih zarad društvene dobiti i napretka naše zajednice.
Bilješke:
[1] Izvještaj dostupan na: https://www.heritage.org/index/country/montenegro
[2] Vidjeti: https://rtcg.me/vijesti/drustvo/340057/oko-40-odsto-cg-u-riziku-od-siromastva.html
[3] Procjena UNICEF-a: https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/591308/unicef-najmanje-jedna-trecina-djece-u-crnoj-gori-zivi-u-siromastvu
[4] Mjesečni statistički izvještaj ZZZCG za mart, 2022. godine: https://www.zzzcg.me/wp-content/uploads/2022/04/Mjese%C4%8Dni-statisti%C4%8Dki-izvje%C5%A1taj-31.3.2022..pdf
[5] Podaci Monstat-a: https://www.monstat.org/cg/page.php?id=171&pageid=171
[6] Vidjeti: https://cegasme.files.wordpress.com/2021/04/zatvorena-ekonomija.pdf
[7] Vidjeti: https://investitor.me/2019/02/19/crna-gora-i-siva-ekonomija-15-milijardi-eura-van-zvanicnih-tokova/
[8] Članak Variety-a: https://variety.com/2019/film/news/avengers-endgame-2-billion-record-time-1203205293/
[9] Podaci za 2020. godinu preuzeti od Monstat-a, dostupni takođe na: https://cegasme.files.wordpress.com/2021/04/zatvorena-ekonomija.pdf
***
Ovaj projekat finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta i Vlade SAD.
CEGAS 
Leave a Reply