Da li mjesne zajednice brinu o potrebama građana?

”Mjesna zajednica je prva i osnovna stanica ili polazna tačka pri rješavanju određenih problema i zahtjeva mještana tog područja…”. Ovo je odgovor muškarca iz Sanskog Mosta, Bosna i Hercegovina, na istraživanje “Nova vizija mjesnih zajednica BiH”, koju je prije nekoliko godina Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) sproveo u toj zemlji.

Mjesna zajednica, i prema propisima Crne Gore, jeste upravo to – polazna tačna za rješavanje zahtjeva građana na području koje mjesna zajednica obuhvata. Mjesne zajednice u praksi, međutim, kao da su izgubile svoju primarnu ulogu. Najvidljivije su tokom predizbornih kampanja, kada su mjesto okupljanja onih koji podržavaju vladajuću strukturu. Građani koji ne znaju da je mjesna zajednica njihova prva adresa za rješavanje pitanja koja se tiču lokaliteta gdje stanuju, probleme nerijetko adresiraju Skupštini i Vladi, u čijoj nadležnosti najčešće i nisu lokalna pitanja.

A pravni okvir omogućava da u mjesnim zajednicama u svim crnogorskim opštinama građani odlučuju i učestvuju u odlučivanju u oblastima kao što su uređivanje naselja, stanovanje, zaštita potrošača, kultura, fizička kultura, zaštita i unapređivanje životne sredine… Dodatno, u mjesnim zajednicama, kako to predviđa Zakon o lokalnim samoupravama, građani odlučuju i učestvuju u odlučivanju o ostvarivanju potreba i interesa lokalnog stanovništva i u oblastima koje se odnose na utvrđivanje programa i planova razvoja mjesne zajednice, pripremu programa snabdijevanja vodom na seoskom području, predloga za sanaciju deponije komunalnog otpada, zaštitu i namjensko korišćenje javnih površina, predloge za dodatno uređenje saobraćaja (saobraćajna signalizacija, uređenje prilaza…), učešće u izgradnji i održavanju lokalnih i nekategorisanih puteva, organizovanje i sprovođenje mjera za sprečavanje i otklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda, stvaranje uslova za rad kulturnih i sportskih institucija i održavanje manifestacija u ovim oblastima, vaninstitucionalnu brigu o starim licima…

Iz Centra za građanske slobode (CEGAS), međutim, kažu da građani nemaju baš jasnu sliku o tome šta je uloga mjesnih zajednica. Kažu i da rad mjesnih zajednica nije transparentan, pa se u pitanje dovodi njihova svrha.

”Kada se problem jednog lokaliteta (jedne ili više mjesnih zajednica) počne rješavati prvenstveno sa ljudima koji taj lokalitet nastanjuju i kojih se prvo tiče, onda možemo razmišljati i govoriti o građanskom društvu i pravu građana, ne samo da znaju, već i da donose odluke”, kazala je izvršna direktorica CEGAS-a Marija Popović Kalezić.

Pravni položaj mjesnih zajednica u okviru opština u kojima se nalaze regulisan je Zakonom o lokalnoj samoupravi i odlukama koje donosi svaka opština.

”Odluke su u najvećoj mjeri usklađene sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, ali ima prostora za značajna unapređenja, kako samih odluka, tako i funkcionalnosti i efikasnosti samih mjesnih zajednica”, dodaje Popović Kalezić.

Zakonom o lokalnoj samoupravi precizirani su i pravni instituti na kojima bi trebalo da počivaju odluke mjesnih zajednica – zbor građana, građanska inicijativa, referendum, peticije, prijedlozi i žalbe. Iz Glavnog grada pojašnjavaju da je referendum oblik donošenja odluka, a da su inicijativa, građanska inicijativa i zbor građana oblici prethodnog izjašnjavanja kao dio procesa odlučivanja, kojima građani predlažu skupštini i drugim organima opštine da se neko pitanje riješi njihovim odlukama.

Iz CEGAS-a, međutim, navode da su kroz istraživanja došli do saznanja da su svi ti instituti u kontinuitetu slabo zastupljeni.

”Kroz izučavanje rada i načina funkcionisanja mjesnih zajednica došli smo do saznanja da je njihov rad ‘nevidljiv’. To je, prvenstveno, zbog nepostojanja transparetnosti u radu, ali i zbog manjka zainteresovanosti zajednice za lokalne odluke i javne politike unutar njihovih lokalnih samouprava. Kako ne postoje informacije o broju i problemima adresiranim putem zbora građana, građanskih inicijativa, referenduma, peticija, predloga i žalbi od strane građana i građanki, dolazi se do zaključka da dati pravni instituti nemaju potrebnu praktičnu primjenu”, kazali su redakciji iz CEGAS-a.

Kazali su i da je odnos građana i građanki pasivan, da ne postoje potrebne informacije koje bi ih uputile u na njihovu ulogu u mjesnim zajednicama, pa ni to čemu mjesne zajednice služe, što, kako navode, dovodi do zaključka da je pravni okvir van stvarne upotrebe.

CEGAS je Glavnom gradu uputio više zahtjeva za slobodan pristup informacijama.

”Nismo uspjeli da dođemo do informacije kada je gradonačelnik Glavnog grada iskoristio zakonsku mogućnost sazivanja zbora građana, koliki je broj građanskih inicijativa i koju problematiku te inicijative obuhvataju, koliko su mjesne zajednice kroz svoja sredstva finansiranja doprinijele u rješavanju određenog problema za taj lokalitet, koliko često se sastaje Savjet za razvoj i zaštitu lokalne samouprave Glavnog grada i koja je obavještenja donio od osnivanja do danas, a zakonski ima prilično široka zaduženja i uticaj na rad mjesnih zajednica unutar Glavnog grada”, kažu iz CEGAS-a.

Iz Glavnog grada su kazali su da je Savjet, od 28. novembra 2019, kada je donijeto Rješenje o imenovanju Savjeta za razvoj i zaštitu lokalne samouprave Glavnog grada, održao pet sjednica – tri 2020. i dvije sjednice 2021. godine.

Ne zna se koliko troše

Iz CEGAS-a su kazali i da mjesne zajednice, kao pravno lice, moraju da imaju svoj bankovni račun i transparentan vid finansiranja.

”Mjesne zajednice ne omogućavaju neposredno obavještavanje građana i građanki o svom radu i načinu vođenja javnih politika u okviru svoje lokalne zajednice. Kroz analizu sajtova opština u Crnoj Gori, kao i kroz korišćenje instituta zahtjeva za slobodan pristup informacijama, utvrdili smo da je rad mjesnih zajednica netransparentan”, kazali su iz te NVO.

“Držati uspravno”, “Dalje nećeš moći” i 95-godišnjak pred vozilom policije

Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) objavio je sredinom 2020. godine priručnik “Mehanizmi građanskog učešća u donošenju odluka na nacionalnom i lokalnom nivou”. Kroz priručnik građane upoznaju sa mehanizmima koji su im na raspolaganju i na državnom i na lokalnom nivou.

Ukazuju da su, na lokalnim nivou, organi lokalne samouprave obavezni da građanima u ostvarivanju njihovih prava i interesa daju potrebne podatke, objašnjenja i obavještenja.

U priručniku su navedeni i primjeri građanskog aktivizma na lokalnom nivou. Inicijativa “Držati uspravno” pokrenuta je nakon što su u januaru 2019. u dvorištu Gimnazije “Niko Rolović” posječeni čempresi kako bi se na tom mjestu izgradio vrtić. “Dalje nećeš moći” je akcija građana na Žabljaku, nakon što se u aprilu 2019. saznalo da je plan da se na obali Crnog jezera grade bugalovi. Iste godine u maju mještani sela na Sinjajevini, nevladine organizacije, ekolozi i aktivisti protestovali su zbog najave Ministarstva odbrane da se na toj planini gradi vojni poligon.

Podsjetili su i na borbu mještana Beransela i hapšenje jednog od najstarijih aktivista, tada 95-godišnjeg Đorđija Tomovića, koji je legao na put ne dozvoljavajući devastaciju svog sela.

Sve navedene aktivnosti građana koji su se borili za svoj i interes svih u lokalnoj zajednici rezultirale su ili time da vlasti promijene odluke ili da zaustave planove.

Izvori: vijesti.me

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

Powered by WordPress.com.

Up ↑

%d bloggers like this: