CEGAS: Brojne nepravilnosti u dodjeljivanju počasnih državljanstava od juna 2006. do maja 2021.

Pasoš Crne Gore (Ilustracija), Foto: Vijesti

Nevladino udruženje Centar za građanske slobode (CEGAS) je na osnovu analize o zakonskim načinima sticanja crnogorskog državljanstva utvrdio brojne nepravilnosti u načinu dodjeljivanja počasnih državljanstava, kada je u pitanju period od 3. juna 2006. do 24. maja 2021. godine.

CEGAS je dostavio tabelu o broju dodijeljenih počasnih državljanstava u tom periodu.

CEGAS
foto: CEGAS

Iz CEGAS su poručili da kao što se vidi iz tabele, broj počasnih državljanstava dodijeljenih 2020. godine je šest puta veći nego 2019, a čak 13 puta veći nego 2018. godine.

“Zakonska mogućnost dobijanja počasnih državljanstava se temelji na Zakonu o crnogorskom državljanstvu kao i na podzakonskim aktima koje donosi Vlada Crne Gore u formi Odluka o dobijanju crnogorskog državljanstva prijemom. U Članu 12 Zakona o Crnogorskom državljanstvu stoji da: “Lice čiji prijem u crnogorsko državljanstvo je od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore može, izuzetno, steći crnogorsko državljanstvo prijemom i ako ne ispunjava uslove iz člana 8 ovog zakona.” O prijemu u crnogorsko državljanstvo za državni i drugi interes Crne Gore odlučuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove, isključivo na osnovu predloga Predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine Crne Gore ili predsjednika Vlade Crne Gore. O prijemu u crnogorsko državljanstvo iz stava 1 ovog člana odlučuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove uz mišljenje organa uprave nadležnog za oblast iz stava 1 ovog člana.””, navodi se u saopštenju CEGAS.

Oni su kazali da su sporna rješenja donošena pozivanjem na član 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu, a iz obrazloženja se ne vidi da su ista donešena na osnovu predloga ovlašćenih predlagača i da li su pribavljana mišljenja nadležnih organa uprave.

“To znači da se donosilac rješenja samo formalno pozivao na član 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu i pored očigledne činjenice da nijesu ispunjena dva bitna uslova: podnošenje predloga i pribavljanje odgovarajućeg mišljenja. Uz to, iz rješenja se ne vidi da li se radi o državnom, kulturnom, sportskom i drugom interesu Crne Gore, kao ni ona najbitnija činjenica – u čemu se sastoji doprinos određenog lica interesima Crne Gore, što predstavlja sami smisao i cilj donošenja rješenja. Takođe, rješenja nijesu bila donijeta ni u skladu sa članom 8 Zakona o Crnogorskom državljanstvu, jer se ne vidi koje su odlučujuće činjenice utvrđene. Znači, rješenja ne sadrže odlučujuće činjenice i razloge i ako je obrazloženje rješenja u skladu sa zakonom utvrđenom obavezom, najdjelotvornija borba protiv korupcije i zloupotrebe službenog položaja”, rekli su iz CEGAS.

Poručili su i da su skoro sva donesena Rješenja bila u suprotnosti sa Zakonom o upravnom postupku, kojim je propisano da se ništavim oglašava Rješenje koje bi svojim izvršenjem moglo prouzrokovati neko djelo kažnjivo po krivičnom zakoniku, kao i da se predmetno riješenje mora oglasiti ništavim ako sadrži nepravilnost koja je po nekoj izričitoj zakonskoj odredbi predviđena kao razlog ništavosti.

“Na kraju se postavlja pitanje, šta je sa licem koje je donijelo na desetine Rješenja o državljanstvu protivno Zakonu o upravnom postupku, protivno Zakonu o Crnogorskom državljanstvu i u suprotnosti sa Krivičnim zakonom Crne Gore? Jasno je da se Zakon o Crnogorskom državljanstvu mora mijenjati, ali svakao je jednako važno na koji način će se primjenjivati i postojeće i nove norme Zakona”, zaključuje se u saopštenju CEGAS.

Izvori: https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/554087/cegas-brojne-nepravilnosti-u-dodjeljivanju-pocasnih-drzavljanstava-od-juna-2006-do-maja-2021

http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/327146/u-dodjeljivanju-pocasnih-drzavljanstava-brojne-nepravilnosti.html

Marić: Neprihvatanje inicijative za razrješenje Leposavića bila bi loša poruka Briselu

„Brojni zadaci su pred Ministarstvom pravde, od omogućavanja konstituisanja radne grupe za Poglavlje 23, određivanja šefa radne grupe, korišćenja evropskih fondova za jačanje reformskog procesa, gdje postoji rizik da Crna Gora ne iskoristi značajan dio tih sredstava“, kazao je Marić agenciji MINA11857 pregleda 23 reakcija 23 komentar(a)

Marić, Foto: Savo Prelević

Smjena ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića neophodan je korak da Vlada nedvosmisleno otvori prostor za ubrzanje pregovaračkog procesa u ključnim poglavljima, smatra izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić.

On je ocijenio da bi smjenom Leposavića zakonodavna vlast poručila da je posvećena evropskoj agendi, ukazujući da su pregovori u poglavlju koje tretira vladavinu prava ključni i da daju suštinski ton cijelom pregovaračkom procesu, posebno ako se ima u vidu da su izjavu Leposavića snažno osudili svi relevantni međunarodni partneri i time uputili jasnu poruku crnogorskoj Vladi

„Brojni zadaci su pred Ministarstvom pravde, od omogućavanja konstituisanja radne grupe za Poglavlje 23, određivanja šefa radne grupe, korišćenja evropskih fondova za jačanje reformskog procesa, gdje postoji rizik da Crna Gora ne iskoristi značajan dio tih sredstava“, kazao je Marić agenciji MINA.

On je istakao da se interesi Crne Gore moraju zaštiti i da je Vlada obavezna da ih zaštiti.

“Neprihvatanje inicijative za razrješenje Leposavića bila bi loša poruka Briselu i alarm da se moraju preduzeti određene mjere u Vladi koje bi omogućile prevazilaženja problema”, smatra Marić.

Prema njegovim riječima, komplikovana i konfliktna politička scena u značajnoj mjeri ograničava domete Vlade.

„Ako uzmemo u obzir i činjenicu da je nova Vlada preuzela upravljanje zemljom u sijenci ekonomske krize, izražene društvene polarizacije, da nema sigurnu skupštinsku većinu i da kao posljedicu toga još nemamo usvojen budžet, moramo realno biti zabrinuti za sudbinu pregovaračkog procesa“, naveo je Marić.

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahićm smatra da bi neprihvatanje inicijative za razrješenje Leposavića bilo porazno za cijelu Crnu Goru.

Ona je rekla da bi za međunarodnu zajednicu izostanak reakcije Vlade značio da je spremna da brani zločine i zastupa politike koje su i dovele do tih zločina

„Isto se očekuje i od Skupštine. Izmišljanje izgovora nikome u parlamentu neće pomoći i ostaviće razočaravajući utisak društvenih aktera spremnih da političare i oko minimalnih civilizacijskih vrijednosti“, kazala je Bajramspahić agenciji MINA.

To bi, kako je navela, bilo porazno za cijelu Crnu Goru.

Bajramspahić je rekla da se zahvaljujući reakciji međunarodne zajednice i nekoliko domaćih nevladinih organizacija stiglo do inicijative za razrješenje

„Prilično sam uvjerena da nije bilo reakcije međunarodnog faktora, ne bi se desilo ni to, jer živimo u dobu kada ništa nije sveto i sve se relativizuje“, navela je Bajramspahić.

Ona je istakla da je Srebrenica pitanje života i smrti.

„Ne metaforično, nego bukvalno. Genocid je najvažnije i iznad svakog pitanja, jer ako nam se ne ostavi da smo barem živi, pravo na postojanje, ne možemo se ni baviti ničim drugim, navela je Bajramspahić.

Prema njenim riječima, svako „ali“ poslije Srebrenice znači da oko nas postoje ljudi koji misle da postoji kontekst u kojem Srebrenica, masakr nad golorukim Bošnjacima, ima neki razlog, neko opravdanje i utemeljenje.

CEGAS: Što prije ažurirati registre državljana i prebivališta i boravišta

Iz Centra za građanske slobode su saopštili da su iz MUP-a dobili podatak koji se razlikuje od podatka 30.423 u razlici od 4.793 državljana koja su stekli državljanstvo prijemom.

Podaci Centra za građanske slobode (CEGAS) pokazuju značajnu diskrepancu između broja upisanih birača kojih je na kraju 2020. godine bilo 540.026, što je za 25 hiljada više odnosu na 2012. godinu, dok se ukupan broj stanovnika u Crnoj Gori nije značajno mijenjao.

To je saopšteno na okruglom stolu “Crnogorsko državljanstvo – izazov”, koji je organizovao Centar za građanske slobode (CEGAS).

Asistentkinja na projektu CEGAS Marija Popović Kalezić, kazala je da je ta organizacija na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama uputila Ministarstvu unutrašnjih poslova brojna pitanja kako bi došla do jasnih i tačnih podataka, navodeći da su tražili broj sticanja crnogorskog državljanstva od 3.juna 2006. do 24. maja 2021. godine.

“Dobili smo podatke gdje je taj broj sticanja državljanstva porijeklom iznosi 107.074, rođenjem nula, prijemom 30.423, po osnovu međunarodnog ugovora nula i utvrđivanjem crnogorskog državljanstva za isti ovaj period 805”, rekla je Popović Kalezić.

Pojasnila je da su iz MUP-a dobili podatak koji se razlikuje od podatka 30.423 u razlici od 4.793 državljana koja su stekli državljanstvo prijemom.

Popović Kalezić je rekla da su im se obraćali građani koji su imali pravne nedoumice i pitali ih zašto ne mogu steći pravo na crnogorsko državljanstvo a u državi zakonito borave deset godina.

“Zakon je predvidio boravak koji se dijeli na boravak do 90 dana, privremeni boravak i privremeni boravak radi rada. Morate biti u određenoj kategoriji u privremenom boravku pet godina zakonito i neprekidno da biste stekli uslov da uđete u onu proceduru i da se transformišete u trajni boravak, odnosno stalni, zakoniti i neprekidni boravak”, navela je Popović Kalezić.

Kazala je da po kategoriji spajanja porodice, u Crnoj Gori danas boravi 9.816 osoba, navodeći da su to potencijalni kandidati za ulazak u trajni boravak, a nakon proteka deset godina, stiču jedan od uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva.

“Danas imamo 110 lica koja borave na osnovu produženog boravka po osnovu spajanja, a 1.886 lica boravi po osnovu korišćenja i raspolagnja pravom na nepokretnosti koju posjeduje u Crnoj Gori”, navela je Popović Kalezić.

Istakla je da 15.579 lica kroz protok od pet godina privremenog boravka stiču pravo i zakon im dozvoljava da uđu u trajni boravak i da zakonito i neprekidno borave deset godina i tako steknu jedan od uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva prijemom.

“Tražili smo podatak od MUP-a da po godinama dobijemo koliko je osoba ima stalni boravak u Crnoj Gori. Dobili smo podatak da ukupan broj osoba koje imaju stalni boravak u Crnoj Gori od 2010 do maja 2021. godine 23.780”, rekla je Popović Kalezić.

Ova lica, kako je pojasnila, u zavisnosti kad su ušla u fazu trajnog boravka, od godine do deset godina, mogu steći jedan od uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva prijemom.

“Kada ovom broju lica dodamo lica iz boravka, privremenog boravka i privremenog boravka radi rada, iz kategorija koje mogu ući u kategoriju trajnog boravka, ukupno dobijamo 39.359 lica koja mogu steći pravo da konkurišu, jedan od uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva u vremenskom protoku od 15 godina, u zavisnosti od toga kada su ušli u fazu trajnog odnosno stalnog boravka”, pojasnila je Popović Kalezić.

Istakla je da mora proteći pet godina privremenog boravka da bi se ušlo u trajni boravak, pa deset godina trajnog boravka, što daje jedan od uslova za mogućnost sticanja crnogorskog državljanstva prijemom.

Koordinator projekta Centar za građanske slobode CEGAS, Nikola Mumin, kazao je da je osnova za početak projekta koji se bavi evidencijama je odluka MUP-a koja bi skratila broj godina potrebnih za sticanje jednog od uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom sa 15 na deset godina.

“Sama ta odluka je otvorila vrata brojnih problemima. Mislim da je pristup rješavanja problema evidencija od krucijalnog značaja za razvoj suštinski demokratskih institucija koje su važan uslov kod zatvranja poglavlja 23 i 24 i pregovora sa EU“, rekao je Mumin.

Smatra da nije bitno što će u narednih deset godina oko 40 hiljada ljudi steći jedan od uslova za sticanje crnogorskog državljanstva i nije bitno da li će svi dobiti državljanstvo, „već je bitno da se stvori održivi sistem koji će moći da primi taj broj državljana sa prebivalištem koji trenutno je na labavim nogama“.

V.d. Generalnog direktora direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance Miroslav Zeković, rekao je da je najčešći razlog za odbijanje zahtjeva za dobijanje crnogorskog državljanstva neispunjavanje uslova u pogledu zakonitog i neprekidnog boravka.

“Skoro je 90 odsto odbijenih zahtjeva za prijem za crnogorsko državljanstvo je bilo po tom osnovu”, rekao je Zeković.

Istakao je da su sva rješenja o prijemu za crnogorsko držaljanstvo donijeta u skladu sa zakonskim postupkom, navodeći da sva rješenja moraju da posjeduju dokaze koji su predviđeni u Zakonu o crnogorskom državljanstvu.

“Kad je u pitanju statistika, imamo 780.174 crnogorska državljanina. Od toga je broj maloljetnih crnogorskih državljana 143.391 lice, dok je broj punoljetnih crnogorskih državljana 636.783 lica. Ukupan broj crnogorskih državljana koji imaju prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori jeste 676.923 lica. 102.251 lice nema prebivalište u Crnoj Gori. Broj birača koji su upisani u birački spisak je 540.366 lica“, naveo je Zeković.

Načelnik Direkcije za strance, migracije i readmisije, Dragan Dašić, kazao je da su svjesni da registri nisu ažurirani zadnjih desetak godina.

“Centralni registar stanovništva uspostavljen je 2010. godine. U okviru tog registra Registar stranaca. Od aprila se ušlo u ažuriranje ovog registra“, naveo je Dašić.

Prema njegovim riječima, nakon dva ipo mjeseca je 1,5 hiljada ljudi izbrisano iz registra.

“Tako da je teško govoriti koji broj stranaca može da bude budući kandidat za crnogorsko državljanstvo dok se registri ne srede. U ovom registru imamo 31 hiljadu ljudi, sad 1,5 hiljada manje. Po meni ne postoji realna opasnost da se poveća značajno broj lica koja bi pristupila crnogorskom državljanstvu“, smatra Dašić.

Predstavnik Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica smatra da rješavanje pitanja državljanstva zahtjeva pravne zahvate i na terenu.

“Ako bi se ova problem riješio za dvije, tri ili četiri godine ja bih bio vrlo srećan. U javnoj diskusiji nedostaje objektivnost i da konačno prestanemo da zloupotrebljavamo problem koji imamo, nego da krenemo da ga rješavamo“, istakao je Koprivica.

CEGAS je uz pomoć Balkan Civil Society Development Network (BCSDN), ušao u detaljnu analizu postojećih zakonskih okvira za dobijanje crnogorskog državljanstva, utvrđivanje prebivališta, kao i tumačenja pojma zakonitog boravišta i uslova za sticanje trajnog boravišta.

Izvori: http://www.prcentar.me/clanak/to-prije-aurirati-registre-dravljana-i-prebivalita-i-boravita/1684

https://www.vijesti.me/vijesti/politika/552769/cegas-sto-prije-azurirati-registre-drzavljana-i-prebivalista-i-boravista

https://www.portalanalitika.me/clanak/cegas-za-osam-godina-broj-biraca-porastao-za-25-hiljada

CEGAS: Apsurdno je da se birački spisak poveća za 5% u osam godina, a populacija za 0,1% za 10 godina

“Prema posljednjim podacima koje je naša organizacija dobila iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), državljana Crne Gore ima preko 760.000, državljana sa prijavljenim prebivalištem u Crnoj Gori ima oko 640.000”

Izvor: Twitter.com/MupCg

Crnogorska javnost dobro je upoznata sa kontraverzama koje okružuju birački spisak, koji predstavlja evidenciju birača i izvodi se iz dvije evidencije – registra državljana i registra prebivališta i boravišta, saopšteno je danas iz Centra za građanske slobode (CEGAS).

“Takođe, crnogorska javnost je sigurno dobrim dijelom upoznata sa podacima koje pruža Uprava za statistiku (Monstat), a koji se tiču broja stanovnika. Ti podaci se nisu drastično mijenjali u posljednjih 10 godina – 620.079 prema popisu iz 2011. godine, a procjene 1. januara 2021. iznose 620.739. 2012. godine, birački spisak brojao je 514.055, a 2020. godine 540.026. Prema posljednjim podacima koje je naša organizacija dobila iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), državljana Crne Gore ima preko 760.000, državljana sa prijavljenim prebivalištem u Crnoj Gori ima oko 640.000. Ko griješi u svojim procjenama? Uprava za statistiku, čije podatke preuzimaju međunarodne institucije kada rade izvještaje za Crnu Gore ili MUP, krovna institucija koja reguliše ove registre?”, ističe se u saopštenju CEGAS.

Iz te nevladine organizacije (NVO) su dodali da uprkos dugogodišnjim apelima od strane nevladinih organizacija i pojedinih političkih subjekata, crnogorske institucije kao da po svaku cijenu ne žele da krenu u rješavanje ovog problema.

“Često se iz nadležnih institucija često čuju floskule “pravni poredak”, “pravna država”, “demokratsko i građansko društvo”, kao i posvećenost odbrani istih, ali kada je potrebno djelati na tim riječima, akcije izostaju. Njihovo ćutanje na ove probleme se sada i zvanično može protumačiti kao saučesništvo u opstruiranju izgradnje pravne države i stvaranja uslova za fer i slobodne izbore. Više je nego očigledno postalo da je ovo stanje u evidencijama plod političkih manipulacija koje su godinama prisutne. Crna Gora stagnira po velikom broju parametara, pa uključujući i broj stanovnika, stoga je prosto apsurdno da se birački spisak poveća za 5% (26.000) u osam godina, a populacija za svega 0,1% za 10 godina”, kazali su iz CEGAS.

Poručili su da je ovo problem koji se više ne smije ignorisati, jer kako tvrde direktno negativno utiče na razvoj pravne države u Crnoj Gori, proces evropskih integracija, ali i sam suverenitet države.

“Trenutno, sa ovakvim stanjem u evidencijama, nisu mogući fer i regularni izbori, nije moguć ni ulazak u Evropsku uniju, niti izgradnja demokratskog društva, a legitimitet samih institucija je doveden u pitanje”, kazali su iz CEGAS.

Oni su pripremili i video na ovu temu uz podršku Balkan Civil Society Development Network (BCSDN).

Otvoreni Portal Youtube kanal

Izvori: https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/552047/cegas-apsurdno-je-da-se-biracki-spisak-poveca-za-5-u-osamgodina-a-populacija-za-01-za-10-godina

http://www.rtcg.me/vijesti/drustvo/326323/ne-sredjivanje-birackog-spiska-opstruiranje-izbora.html

Powered by WordPress.com.

Up ↑