Lokalni izbori kao osnova demokratije

Istraživački tim CEGAS-a (Centar za građanske slobode), pripremio je agendu i model Zakona o lokalnim izborima. Ovim zakonom bi građanima bila omogućena veća participacija u demokratskim procesima u Crnoj Gori. 

Decenijama imamo opstruiranje potrebe da se omogući zakonsko uređenje specifičnih uslova i načina sprovođenja izbora u jednicama lokalne samouprave. Uzroci su brojni i o njima treba otvoriti široku raspravu.

Nećemo zakasniti, samo ako do riješenja dođemo kroz omogućavanje učešća građana u donošenju važnih, strateških odluka, a karakter lokalnih izbora to jeste.

Neophodno je da građani i građanke svoje pravo ostvaruju na osnovu potpunih i tačnih informacija o bitnim životnim pitanjima i programima njihovog riješavanja i unaprijeđenja. Građani i građanke moraju imati mogućnost da slobodno opredjeljuju ko će biti njihov predstavnik koji će po njima na najbolji način zaštiti i obezbjediti javni interes, odnosno doprinijeti boljem kvalitetu života.

Kontinuirana degradacija i obesmišljavanje lokalnih izbora imali su ozbiljne negativne posljedice na razvoj jedinica lokalnih samouprava. Nepodnošljiv način politizacije ide dotle da je postalo normalno da predsjednik Vlade i Države vode lokalnu kampanju. Da su osnovne poruke, čak i u najmanjim jedinicama lokalne samouprave vezane za „odbranu“ raznih viđenja nacionalnih tendecija, politika, shvatanja. Izborne liste za lokalne izbore predstavljaju razni državni funkcioneri, ministri, poslanici, koji redovno obecavaju projekte sa državnog nivoa za lokalne zajednice. 

Poruka je jasna, vi se ništa ili malo pitate sa svojom lokalnom zajednicom, a ako tome dodamo i neproduktivno zapošljavanje, posebno intezivno u toku izbornih procesa, rezultat je zaista za brigu. Lokalna samouprava postaje sama sebi neprijatelj za održivost svog sistema.

U prilogu teksta možete pronaći agendu i predlog modela Zakona o lokalnim izborima.

Agenda: https://www.otvoreniportal.me/uploads/c11a51a53e7621ab10822b4bda536d3036bc50d0.pdf

Model Zakona o lokalnim izborima: https://www.otvoreniportal.me/uploads/1690286017b6acc24c6d0e155e1d6dc948582656.pdf

Predložen nacrt Zakona o slobodnom pristupu informacijama

Saopštenje za medije

Na međunarodni dan borbe protiv korupcije, nevladine organizacije XXX predale su Ministarstvu javne uprave nacrt izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Ovo je prvi antikorupcijski zakon koji je predložen novoj Vladi sa ciljem da omogući građanima, medijima i nevladinom sektoru da imaju aktivniju ulogu u borbi protiv korupcije i kontroli rada vlasti.

Pozivamo ministarku Tamaru Srzentić da prihvati naše predloge i što prije zakaže javnu raspravu, kako bi ovaj zakon po hitnom postupku bio usklađen sa međunarodnim standardima.

Evropska komisija i brojne međunarodne institucije su više puta ukazivale da je neophodno izmjeniti ovaj Zakon, posebno potencirajući značaj pristupa informacijama koje mogu ukazati na korupciju i nezakonit rad institucija.

Predloženim nacrtom se ukidaju brojne zakonske odredbe koja je uvela prethodna vlast kako bi na hiljade dokumenata od javnog značaja proglasila državnim ili poslovnim tajnama. 

U nacrtu je predlozena nova definicija pojma informacija, usklađena sa medjunarodnim standardima, i preciznije su propisani uslovi pod kojima se podaci mogu proglasiti tajnom.  

Predviđeno je da institucije i drugi obveznici zakona na svojim sajtovima objavljuju mnogo više podataka, pogotovo o potrošnji njihovih budžeta.

Ojačane su nadležnosti drugostepenog organa da kontroliše istinitost navoda institucija da ne posjeduju tražene podatke, kao i da obezbijedi izvršenje odluka.

Iz nove Vlade su više puta poručili da će njihov rad biti transparentan, zato očekujemo da će biti spremni da u najkraćem mogućem roku predlože izmjene ovog zakona kao jasnu poruku raskida sa dosadašnjom praksom sakrivanja informacija od javnog interesa.

Studija: Sloboda okupljanja – Između osnovnog ljudskog prava i politizacije

“Iako bi se moglo reći da je Evropski sud za ljudska prava tumačeći članove Konvencije, mutatis mutandis, to izrekao za sve članove Konvencije, zaista nema demokratskog društva bez slobode okupljanja.
Jezikom Suda: pravo na slobodu mirnog okupljanja zajedno sa slobodom izražavanja, čini temelj demokratskog društva.

Demokratije nema bez javne debate. Argumentovane rasprave nema ako se ne zaštite sloboda izražavanja i sloboda mirnog okupljanja. Možemo reći da je sloboda mirnog okupljanja samo jedan oblik slobode izražavanja. Drugim riječima organizovani oblik ispoljavanja slobode misli kao izvorišta, osnovnog elementa koji konstituiše autonomiju ljudske ličnosti.

Sloboda okupljanja nije nederogabilno pravo, odnosno podliježe ograničenjima. Ta ograničenja nisu postavljena arbitrarno, iako nije lako predvidjeti tumačenje, jer je ono u nemalom broju slučajeva zavisno od konteksta.
Garantuje se pravo na mirno okupljanje, pri čemu se pojam mirno ne tumači samo u smislu akata fizičkog nasilja, nego i u vrijednosnom smislu. Nije mirno okupljanje ono koje nosi potencijal za nasilje ili kojim se propagiraju stavovi koji su u dubokoj suprotnosti sa demokratskim vrijednostima.

Takođe, mirno ne znači i zastupanje većinskog mišljenja. Kada bi to tako bilo, onda demokratija ne bi bila živ proces koji oblikuje društvenu stvarnost, već dogmatizovan statički društveni poredak. Tu se krije i najveća vrijednost prava na mirno okupljanje, jer je upravo korišćenje ovog prava dovodilo do društvenog progresa i promjena negativnih praksi.”  

Autori studije: Boris Marić i Mr Sergej SekulovićSadržinu studije možete preuzeti u PDF formatu sa ovog linka: https://www.otvoreniportal.me/uploads/b35c298302421fde4ca1e64fbb44d99b601eeb6c.pdf

Powered by WordPress.com.

Up ↑