Smjenu režima svi žele, ali je ne vide na isti način

Izvršni direktor Centra za građanske slobode (CEGAS), Boris Marić, dijeli mišljenje drugih analitičara da se crnogorska opozicija bolje pregrupisala nego što se moglo očekivati.

“Sada u opozicionoj ponudi imamo suštinski četiri pokreta, koja, ako ne budu afirmisala međusobne antagonizme, mogu mobilisati većinu opozicionih glasača”, istakao je Marić.

Nakon propalog pokušaja koordiniranog nastupa opozicije, Demokrate, Demos, Nova ljevica, Partija penzionera, invalida i restitucije i Društvo za istraživanje politike i političke teorije donijeli su odluku o formiranju građanskog bloka i uspostavljanju predizborne koalicije u susret nastupajućim parlamentarnim izborima.

SDP se izjasnio da će na izbore sam, dok Socijalistička narodna partija, Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija i dio nezavisnih poslanika pregovaraju oko formiranja “Narodnog pokreta”.

Marić je ocijenio da se ipak moraju apostrofirati krupne greške koje su opozicioni subjekti pravili, nemilosrdno trošeći vrijeme i sebe dovodeći u rizik da je malo vremena u kome bi se ove političke ponude na potreban način približile i prezentovale građanima.

“Opozicija je imala trenutke jedinstva i koordinacije samo pod pritiskom, kao što je to bilo za vrijeme građanskih protesta ‘Odupri se’. Međutim, slabljenjem protesta politički subjekti su primarno pratili inerciju političkog pozicioniranja i preživljavanja, što je za rezultat imalo unutaropoziciona mimoilaženja”, istakao je Marić.

Dodao je da je veliki problem nejedinstvo cilja, iako se sve opozicione partije generalno zalažu za smjenu Đukanovićevog režima.

“Problem je što smjenu režima svi žele, ali je ne vide svi na isti način. Opozicioni, sada već pokreti, trebalo bi da sjednu i razgovaraju o složenom karakteru ovih izbora, od pristanka da učestvuju i pored činjenice da se uslovi nijesu mijenjali sem na gore, preko činjenice da imamo epidemiju i da smo prije nekoliko mjeseci bili svi u karantinu s mnogo manje zaraženih, a da sada treba da izađemo na birališta, preko potrebe da se finansira dubinsko istraživanje javnog mnjenja”, poručio je Marić.

Potencijal za dobar rezultat opozicije postoji

Prema riječima Marića, potencijal za dobar rezultat opozicije postoji.

“Pristup je bitan. Potencijal za dobar rezultat opozicije postoji, disciplina biračkog tijela vlasti s druge strane postoji. Da li postoje naučene lekcije i potreba unutar opozicije da koordinira svoju kampanju uprkos svojim razlikama? Da li postoji snaga da se dođe do zajedničkog papira o budućoj vlasti, njenoj strukturi i ciljevima? Držim da bi takav papir političku scenu učinio bitno jasnijom”, kazao je Marić

Tekst možete vidjeti izvorno na portalu Vijelsti, link: https://www.vijesti.me/vijesti/politika/452413/smjenu-rezima-svi-zele-ali-je-ne-vide-na-isti-nacin

SEKULOVIĆ: Opozicija ideološki polarizovana i bez lidera nespornog autoriteta

Dilema antifašizam ili svetosavlje – ili, prevedeno, novo referendumsko pitanje – i dalje je krupan zalogaj za političku scenu. Cijepa je i koči demokratsko sazrijevanje, ocjenjuje naš sagovornik

Politički analitičar Sergej Sekulović smatra da se pitanje odgovornosti za krah prošlonedjeljnih opozicionih pregovora o formiranju zajedničke izborne liste, ne može adresirati na konkretnog političkog subjekta, jer je neuspjeh razgovora rezultat, prema njegovim riječima, ideološki polarizovane opozicije, koja nema lidera nespornog autoriteta.

Komplikovana jednačina

„Jedinstvena opoziciona lista politički je komplikovana jednačina, najmanje iz dva razloga: prvo, što je opozicija, uz određene varijacije, ideološki podijeljena na dva pola – konzervativno-desni, koji je snažno naslonjen na identitetsku politiku, i građansko-evropski, koji se kreće od lijevog do političkog centra; drugo, opozicija nema jasnu lidersku strukturu i posljedično lidera koji ima nesporan legitimitet i autoritet“, rekao je Sekulović.

Tome, kaže, treba dodati činjenicu da opozicione strukture prethodne četiri godine nijesu iskoristile da izgrade međusobno povjerenje.

„Naprotiv. Njihovo približavanje više je bilo posljedica događaja koje oni nijesu kreirali – protesta pokreta ʼOdupri seʼ i litija – ali kojima su se prilagođavali. Kao što sam više puta javno rekao, jedinstvena opoziciona lista nije najbolje rješenje i vjerujem da tu tezu nije teško odbraniti“, kazao je Sekulović Portalu Analitika.

Podsjetimo, pregovori opozicije propali su nakon dva sastanka. Iako su opozicioni prvaci deklarativno bili spremni da se odreknu mjesta na jedinstvenoj listi i novih mandata – do dogovora nije došlo.

Iz Demokratskog fronta (DF) prvo su optužili Uru da nije željela zajedničku listu s njima, da bi dan kasnije iz tog političkog saveza okrivili Demokrate za neuspjeh pregovora, navodeći da je to što Ura nije željela na jedinstvenu listu, bio samo izgovor da i Bečićeva partija odbije ujedinjenje opozicije. Nijesu, međutim, izostala ni prepucavanja između Demokrata i Ure.

Rizik od apstinencije

Iako su pojedini opozicioni lideri nastavili da pozivaju na novi krug razgovora i ujedinjenje, nekoliko dana kasnije Ura je, sa Savezom građana Civis i grupom intelektualaca, predstavila platformu „Crno na bijelo“, dok su Demokrate s Demosom, dvijema manjim partijama i jednom NVO, formirale predizbornu koaliciju.

Upitan hoće li neuspjeh pregovora demotivisati opozicione glasače, Sekulović odgovara da do povećanja apstinenata može doći, ali ne samo iz tih razloga.

„U svakom slučaju, za opoziciju taj rizik postoji i mislim da će primarno zavisiti od načina na koji će se odnositi jedni prema drugima u predizbornoj kampanji“, podvlači analitičar.

Opozicija u zaostatku

Prema njegovom mišljenjuteško je procijeniti domete razjedinjene opozicije na izborima. Potrebno je, kaže, sačekati definitivno zaokruživanje opozicione ponude, a od pomoći bi, dodaje, bilo i istraživanje javnog mnjenja nakon toga.

„Sigurno da opozicija ima svoju šansu, ali moj utisak je da su, sportskim rječnikom rečeno – u blagom zaostatku“, ocjenjuje naš sagovornik.

Komentarišući opoziciono pregrupisavanje, Sekulović kaže da smatra da je bilo prirodno da se čitav politički spektar koji se kreće od lijevog do političkog centra – a koji ima svoje uporište u građanskom – nađe na jednoj listi.

„Kad već do toga nije došlo, može se reći da se radi o racionalnoj odluci koja nosi i svoje opasnosti. Ostaje da se vidi koliko će široka biti koalicija oko DF-a ili će se stvoriti još jedna opoziciona kolona“, navodi Sekulović.

Antifašizam ili svetosavlje

Na pitanje kako tumači izostanak Socijaldemokratske partije (SDP) iz opozicionih pregovora, sagovornik našeg portala kaže da je ključni razlog odsustva te stranke njihovo glasanje za Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

„Dilema antifašizam ili svetosavlje – ili, prevedeno, novo referendumsko pitanje – i dalje je krupan zalogaj za političku scenu. Cijepa je i koči demokratsko sazrijevanje“, smatra on.

Ura, koja je bila domaćin prvog prošlonedjeljnog sastanka, nije na njega pozvala predstavnike SDP-a. Potpredsjednik SDP-a, Bojan Zeković, rekao je da ta stranka ne vidi saradnju s nacionalističkim partijama kojima nije cilj građanska i evropska Crna Gora.

Iako su pojedine stranke, prije svega Demokrate i Ura, mjesecima unazad zagovarale ideju bojkota parlamentarnih izbora – od nje se odustalo. Objašnjavajući razloge tog preokreta i odustajanja od najavljenog bojkota, Sekulović kaže da je u prirodi partija da izađu na politički teren.

„I mislim da vjeruju da mogu doći do dobrog rezultata. S druge strane, bojkot parlamentarnih izbora nepoznat je teren, a naše partije nijesu toliko ukorijenjene u društveno tkivo da ovo ne bi predstavljalo i veliki rizik po njihovu političku budućnost“, zaključuje on.

Intervju preuzet sa portala Analitika, link: https://www.portalanalitika.me/clanak/sekulovic-opozicija-ideoloski-polarizovana-i-bez-lidera-nespornog-autoriteta

Pred izbore tajno dijele 86 miliona

Pod plaštom borbe od posledica korona virusa, zakonske norme su izmjenjene tako da više ne postoji potreban normativni osnov koji bi omogućio efektivnu kontrolu budžetske rezerve, smatra Boris Marić

Izmjene Zakona o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja kojima se omogućava isplata socijalnih davanja u izbornoj godini, po mišljenju opozicije, potrebne su samo vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista (DPS), koja će taj novac iskoristiti da bez kontrole kupuje glasove pred izbore. Generalni sekretar Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović kazao je da je svima jasno da je zakon izmijenjen jer je neko želio da da legitimitet DPS-u da ponovo zloupotrijebi ne tako mala sredstva za pumpanje sopstvenog izbornog rezultata.

– Nije bilo nikakve potrebe za promjenom Zakona o finansiranju političkih partija. Prvo, zato što ne može biti izborne kampanje u vrijeme trajanja pandemije; drugo, zato što se sredstva iz budžetske rezerve mogu preusmjeriti na budžetsku jedinicu Ministarstvu rada i socijalnog staranja i dalje prema krajnjim korisnicima; treće, zato što sredstva iz budžetske rezerve ne treba dijeliti selektivno i samo podobnima, već svima, i to na način da se svakom domaćinstvu sa tri i više članova uplati jedna prosječna zarada, a domaćinstvima sa jednim ili dva člana jedna minimalna zarada – kazao je Bogdanović.

Kako je pojasnio, ukupan iznos potreban za sprovođenje neophodnih mjera iznosio bi oko 78 miliona eura, pri čemu bi svako domaćinstvo u Crnoj Gori dobilo direktnu pomoć, a duplo je manji od iznosa od 155 miliona koji je ove godine izdvojen za spasavanje vječitog gubitaša Montenegroerlajansa.

– Pomenuti iznos je više nego duplo manji od kamata na kredite koje smo planirali da izmirimo u ovoj godini, a koje iznose preko 164 miliona. Navedni iznos, koji bi činio manje od tri odsto ukupnih planiranih izdataka budžeta Crne Gore, manji je nego sredstva tekuće budžetske rezerve koja u budžetu za 2020. godinu iznose 86 miliona eura. Iz ove analize je potpuno jasno da mogućnosti za ovu hitnu mjeru ima i da se samo radi o tome da li aktuelna vlast želi da svako domaćinstvo dobije značajnu finansijsku injekciju, a time i privreda, jer bi građani pomenuta sredstva upumpali u sistem, ili vlast želi, kao i mnogo puta do sada, da spasava gubitaše, tajkune, poreske dužnike i sve oni koji su nas doveli u ovako zavisno i podaničko ekonomsko stanje – istakao je Bogdanović.

Po mišljenju analitičara Borisa Marića, pod plaštom borbe sa posledicima korona virusa, zakonske norme su izmijenjene tako da više ne postoji potreban normativni osnov koji bi omogućio efektivnu kontrolu budžetske rezerve.

– DPS je sebi na ovaj način obezbijedio značajnu prednost, a cijeli proces ciljano učinio diskrecionim do nivoa netransparentnosti. To što će se dio informacija o karakteru trošenja budžetske rezerve pojaviti postfestum, moguće služiti i kao osnova za afere, neće mnogo zabrinuti one koji i dalje budu vlast, dobrim dijelom i na temelju zloupotrebe javnih resursa – rekao je Marić.

Poslanik Radničke partije Željka Savković smatra da svaki zakon koji je u Skupštini Crne Gore predložen i usvojen glasovima koalicione većine, i to po skraćenom postupku, otvora vrata za zloupotrebe DPS-a u predizborne svrhe.

– U prilog tome ide i usvajanje Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, koji omogućava isplatu socijalnih davanja u izbornoj godini u slučaju epidemije ili pandemije zaraznih bolesti. Dugi niz godina gledamo kako se najosjetljivije kategorije od strane ove vlasti zloupotrebljavaju za izbornu kampanju. Zar ne bi bilo normalno da se tridesetogodišnja vlast, kojoj su sve institucije bile u ruci, u svojoj izbornoj kampanji hvali kako u „svojoj“ državi nema socijalnih slučajeva, a imali su mogućnosti za to. Ne, oni su učinili sve da ih bude sve više, usput postajući sami sve bogatiji! Donositi zakone da bi se dodvorili Evropi, a istovremeno nad svojim građanima vršiti socioekonomsko, pravno i fizičko nasilje, nikom ne može donijeti dobro, najmanje građanima – zaključila je Savković.

Tekst preuzet sa sajta Dan-a, link: https://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Politika&clanak=751700&datum=2020-07-13

Marić o ASK-u u izjavi za Dan

Agencija za antikorupciju (ASK) ne može da obezbijedi zakonit izborni proces ni ovoga puta, smatraju opozicija i analitičari. Ističu da nema sumnje da je ASK udarna pesnica u kampanji Demokratske partije socijalista (DPS). Potpredsjednica Demokratske Crne Gore Zdenka Popović naglašava da preporuke OEBS-a u vezi ASK-a nijesu implementirane, jer nije obezbijeđena nezavisnost i nepristrasnost, niti je usvojena bilo kakva izmjena zakonskog okvira u vezi sa položajem ASK.

– Pod kapacitetima se podrazumijevaju ne samo kadrovski i materijalni resursi, mada ni oni nijesu izmijenjeni ni poboljšani, već i organizaciona sposobnost, a koja je u praksi sasvim kompromitovana. Ona se bez temeljnih zakonodavnih i personalnih izmjena ne može unaprijediti. ASK još nema legalno izabranog direktora. Mišljenja smo da je podobni i zavisni Savjet ASK-a par puta propustio da izabere direktora, kako bi njegov izbor tempirao u predizborno vrijeme i time se isfingirao tobožnji doprinos uslovima za izbore. To smo kao farsu prozreli i na vrijeme skrenuli pažnju– kazala je Popović.

Ona je istakla da je aktuelni saziv Savjeta ASK izabran direktnim gaženjem člana 85 Zakona o sprečavanju korupcije, koji propisuje da komisija za sprovođenje postupka izbora članova Savjeta mora imati pet članova.

– Ta komisija je imala samo četiri člana, i to Vesnu Simović, Velimira Rakočevića, Daliborku Pejović i Zorana Vujičića. To je klasično bezakonje. Usled toga, aktuelni saziv Savjet ASK-a niti ima zakonsku zasnovanost niti legitimitet. U okviru rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, iznijeli smo više od 30 konkretnih rješenja za reformu ove institucije. DPS je i zbog toga pokazao strah od fer uslova za izbore. Za krajnju zabrinutost je ćutanje ASK o prijavama podnijetim protiv ilegalnih donacija DPS-u u vezi sa javnim nabavkama, kao i o prijavama protiv visokih javnih funkcionera koji primaju duple plate, poput predsjednika odbora direktora EPCG Đoka Krivokapića, što je u direktnoj suprotnosti sa članom 12 tog zakona. Jasno proizilazi da ASK služi samo za dekor, a povremeno i kao instrument vladajuće partije, i da je izgubila i zadnju trunku povjerenja javnosti– zaključila je Popović.

Analitičar Boris Marić smatra da ASK samo formalno može obezbijediti praćenje izbornog procesa, posebno kada je u pitanju praćenje, otkrivanje i sprečavanje zloupotrebe državnih resursa.

– U dijelu praćenja trošenja sredstava za izborne kampanje, otvaranja posebnih računa, prijavljivanja donacija i podnošenja izvještaja ASK i može donekle odgovoriti ovlašćenjima. Sve što je u domenu otkrivanja, vođenja nekog vida administrativne istrage o „nevidljivom” dijelu kampanja, zloupotrebi državnih fondova, ASK to neće biti u stanju da isprati na potreban način – ocijenio je Marić.

Tekst je preuzet sa sajta Dan-a, link: https://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Politika&datum=2020-07-20&clanak=752444

POSTOJE JAKI ARGUMENTI ZA ODLAGANJE IZBORA, KAZAO ZA MINU S.SEKULOVIĆ

Parlamentarni i lokalni izbori 30. avgusta – Bošnjačka stranka

“Koliko je situacija nepredvidiva dovoljno je reći da nijesmo potpuno sigurni hoćemo li 30. avgusta na birališta, ili ćemo taj dan dočekati u karantinu”, kazao je Sekulović

Na predstojećim izborima u Crnoj Gori, usljed zdravstvenog rizika, moguća je smanjena izlaznost birača, ocijenio je politički analitičar Sergej Sekulović, navodeći da ona odgovara političkim subjektima koji imaju stabilno i disciplinovano biračko tijelo.

On je kazao da će predstojeći izbori sigurno biti najspecifičniji do sada, kako u smislu izborne kampanje, tako i samog izbornog dana.

Sekulović je rekao da postoje jaki argumenti u prilog njihovog odlaganja, iako to trenutno nije realnost.

“Koliko je situacija nepredvidiva dovoljno je reći da nijesmo potpuno sigurni hoćemo li 30. avgusta na birališta, ili ćemo taj dan dočekati u karantinu”, kazao je Sekulović agenciji MINA.

On je ocijenio da mogućnost smanjene izlaznosti, usljed zdrastvenog rizika, svakako postoji, iako su, kako je naveo, crnogorski građani u kontinuitetu prilično zainteresovani za izborni proces.

Prema riječima Sekulovića, smanjena izlaznost ide na ruku onim političkim subjektima koji imaju stabilno i disciplinovano biračko tijelo.

Na pitanje kako komentariše to što će opozicione partije izaći na izbore, iako su kritikovale izborni ambijent i izborno zakonodavstvo, Sekulović je odgovorio da je bojkot izbora krupan politički potez, koji zahtijeva jedinstvo aktera koji se za njega odluče i izgrađeno povjerenje.

“Prethodne četiri godine nijesmo bili svjedoci tome. Uz to, poželjno je da takvu političku akciju nosi snažno liderstvo kome se priznaje autoritet”, rekao je Sekulović.

Ipak, kako je naveo, u prirodi je političkih partija da izađu na politički teren, pogotovo ako vjeruju da mogu da ostvare dobar rezultat.

“Bojkot parlamentarnih izbora je jedna velika nepoznanica i opozicione partije strahuju da bi mogle biti marginalizovane. Sada je na njima priličan teret da ovakvu odluku objasne građanima, jer rizik povećane apstinencije postoji”, kazao je Sekulović.

Upitan da prokomentariše izostanak dogovora opozicije o jedinstvenoj izbornoj listi, Sekulović je naveo da je to očekivan scenario.

“Kako iz razloga o kojima sam već nešto rekao, tako i zbog činjenice da, grubo govoreći, unutar opozicije imamo dvije političke ideje koje su nesrodne. Smatram da opozicija za jedinstvenom listom ne treba da žali”, zaključio je Sekulović.

Tekst sa agencije MINA preuzeo portal Vijesti, link: https://www.vijesti.me/vijesti/politika/452547/sekulovic-moguca-smanjena-izlaznost-biraca

Sekulović: MCP SPC neće ići ispod onoga što je javno rekla, Vlada možda ponudi modifikaciju članova Zakona

Poziv Vlade Mitropoliji crnogorsko-primorskoj (SPC) za nastavak razgorovora o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti predstavlja, u određenom smislu, iznenađenje, smatra politički analitičar Sergej Sekulović.

Sekulović, za Antenu M, u vezi sa tim podsjeća da je trajalo određeno zatišje i kaže:

„Neki rokovi koje je crkva postavljala su probijeni, na njih se nije reagovalo. Takođe, na određenu inicijatvu u vezi sa odgađanjem primjene Zakona, do donošenja odluka određenih sudskih instanci, reagovalo se negativno. Shodno tome, može se konstatovati da ova inicijativa za nastavak razgovora predstavlja iznenađenje“, rekao je Sekulović u izjavi za Antenu M.

Navodi da ostaje otvoreno pitanje epiloga.

„Da li se u ove pregovore kreće sa namjerom pronalaženja kompromisnog, odnosno održivog rješenja ili je cilj nuđenje nekih novih pregovaračkih momenata koji neće biti prihvatljivi, ili pak bolji argumenti u kontekstu jačanja sopstvene pozicije“, kazao je Sekulović.

Ono što se u kontekstu motivacije može sagledati jeste, smatra Sekulović, to da je DPS, kao nosilac izvršne vlasti, motivisan činjenicom da, kako navodi, jedan dio biračkog tijela reaguje negativno na nepostojanje kompromisnig rješenje sa crkvom i određenog spoljnjeg pritiska da do kompromisa ipak dođe.

Smatra nespornim da bi u interesu crnogorskog društva i smanjenja tenzija te vraćanja u normalu određenih političkih procesa bilo dobro da se pronađe obostrano prihvatljivo rješenje.

Na pitanje zašto je poziv premijera Markovića došao baš sad – kada su izbori blizu, Sekulović kaže:

„Moguće da se dio motivacije krije u činjenice da se dio biračkog tijela DPS-a, koji je otvoreno bio na litijama, negativno odnosi prema činjenici da postoji ovoliki nivo tenzija između DPS-a i Mitriopolije, te da DPS želi da vrati taj dio biračkog tijela u svoje okrilje. Činjenica je, takođe, da nam nakon ovih izbora slijedi jedan izuzetno težak period, primarno u sferi ekonomije. Takav period je nužno i potrebno dočekati sa što je moguće većim nivoom društvene kohezije, jer svaki drugi scenario bi činio težom pozicije buduće vlasti odnosvno Vlade“,  mišljenja je Sekulović.

Kada je posrijedi mogućnost da jedna od strana popusti u svojim stavovima, Sekulović smatra da Mitropolija neće ići ispod onoga što je javno rekla.

„A to je da se dva člana Zakona brišu ili preformulišu uz potvrdu, odnosno priznanje njenog pravnog subjektiviteta. Smatram da je to njihov minimum“, kaže Sekulović.

Kada je posrijedi pozicija Vlade i njenog pregovaračkog tima, Sekulović smatra da je moguće da će oni na sastanak doći sa određenim pravnim rješenjima koja bi mogla da idu u pravcu određenog modifikovanja sporna tri člana.

Podsjetimo, Marković je prethodno kazao da je Vladin Tim za pregovore spreman za nastavak razgovora radi pronalaska prihvatljivog rješenja u odnosu na otvorena pitanja

Iz MCP SPC su u odgovoru Markoviću naveli da očekuju da će Vlada u potpunosti konačno ispoštovati crkveni i pravni subjektivitet Mitropolije i eparhija SPC i prihvatiti njihove prijedloge o izmjenama i dopunama Zakona.

Preuzeto sa portala Antene M, link: https://www.antenam.net/politika/165378-sekulovic-mcp-spc-nece-ici-ispod-onoga-sto-je-javno-rekla-vlada-mozda-ponudi-modifikaciju-clanova-zakona

ISTRAŽIVANJE CEGAS-A

Funkcioneri treba da budu u službi građana

Istraživanje CEGAS-a pokazalo je da 72,8 odsto ispitanika nije imalo kontakt s odbornicima, a 80,6 s gradonačelnicima.

Veliki broj građana nije imao kontakt s odbornicima, nijesu učestvovali u formiranju organa mjesne zajednice i nemaju iskustva u podnošenju peticije lokalnim vlastima, pokazalo je istraživanje Centra za građanske slobode (CEGAS).

Oni su preporučili “podizanje svijesti i suštinsku transformaciju ispolitizovanih organa u istinske demokratske organe i javne službe”.

CEGAS je putem agencije Defacto consultancy sproveo istraživanje na uzorku od 1004 ispitanika.

U okviru istraživanja koje je rađeno u februaru i martu ove godine, uzeti su u obzir ravnomjerna regionalna zastupljenost, veličina biračkih mjesta, etnička, rodna i starosna struktura.

“Osnovni nalazi su od značaja kako za same organe lokalnih samouprava, u smislu njihovog načina kominiciranja s građanima preko informativnih kanala, tako i za stanje građanske participacije i generalno demokratije na lokalnom nivou”, kazali su “Vijestima” iz CEGAS-a.

Kad su u pitanju lokalni parlamenti i predsjednici opština, podaci su porazni jer 72,8 odsto ispitanika tvrdi da nije imalo bilo kakav kontakt s odbornicima, a da 80,6 odsto ispitanika nikada nije pokušalo da ostvari kontakt s predsjednicima opština.

“Vjerujemo da bez razvijene lokalne samouprave i aktivnog građanina koji je svjestan svojih prava i koristi raspoložive mehanizme nema razvoja demokratije. Potrebno je podizanje svijesti i suštinska transformacija ispolitizovanih organa u istinske demokratske organe i javne službe. Aktivno ćemo doprinositi ovom procesu koji zahtijeva i dublje sistemske zahvate”, navode u izvještaju.

Na pitanje da li su nekad učestvovali u podnošenju peticije, nešto više od četvrtine ispitanika odgovorilo je da je potpisalo peticiju, 38,5 odsto da nije ali da bi to učinili, dok je trećina navela da nikada ne bi potpisala peticiju.

„Zabrinjava činjenica da i nakon dvodecenijskog razvoja koncepta lokalne samouprave u čijem nosećem zakonskom aktu imamo propisane i predviđene razne oblike participacije građana, dvije trećine građana i građanki nema iskustvo u podnošenju peticije lokalnim vlastima”, ocijenili su u CEGAS-u. Od posebnog značaja je, kako dodaju, činjenica da čak 60,6 odsto ispitanika tvrdi da nijesu nikad bili dio procesa formiranja organa mjesne zajednice, dok 26,5 odsto ne zna gdje se prostorije mjesne zajednice nalaze.

“Porazno je da najveći dio njih kao razlog navodi da nijesu bili obaviješteni i nijesu znali da imaju pravo da to urade”, navedeno je u istraživanju koje je sprovedeno u okviru projekta “Aktivan lokalno – nezaobilazan državno”. Dodaju da potencijal za razvoj građansko-demokratske participacije ipak postoji, na šta ukazuje činjenica da je jedan dio ispitanika učestvovao u javnim raspravama, bio dio procesa podnošenja građanske inicijative i koristio institut slobodne stolice.

“Jedan od zaključaka do kojeg mi u CEGAS-u dolazimo je da obaviještenost i participacija u formiranju mjesnih zajednica s jedne strane, te učešće u građanskim aktivnostima putem građanskih inicijativa s druge strane, stoje u korelaciji s političkom pripadnošću. U najkraćem “mjesne zajednice nama – građanske inicijative vama”, rekli su iz ove NVO.

Građani sa sjevera se najviše informišu na Fejsbuku

Jedno od pitanja u istraživanju bilo je u vezi učestalosti posjećivanja pojedinih informativnih kanala koje lokalne samouprave koriste. Podaci ukazuju da su Fejsbuk stranice opština najposjećenije – 32,4 odsto ispitanika tvrdi ih posjeti najmanje jednom mjesečno, što je rezultat koji ukazuje da lokalne samouprave imaju slabe komunikacione kanale s građanima i građankama.

Fejsbuk prezentacije najčešće posjećuju stanovnici sjevera Crne Gore – čak njih 44,9 odsto tvrdi da to radi barem jednom mjesečno. Slijede stanovnici južne regije (26,8 odsto), a na začelju se nalaze stanovnici centralnog dijela države (26,5 procenata). U pogledu posjete zvaničnim internet prezentacijama stanovnici sjevera i dalje zauzimaju prvo mjesto, dok su one posjećenije u centralnom dijelu Crne Gore u odnosu na jug.

Tekst preuzet sa portala Vijesti, link: https://www.vijesti.me/vijesti/politika/448149/funkcioneri-treba-da-budu-u-sluzbi-gradjana

Politički haos u Budvi usred turističke sezone, analizira Sergej Sekulović

Policija sprečava ulazak u zgradu opštine Budva

U Budvi nedjeljama već traju neredi i hapšenja oko preuzimanja vlasti nakon što se jedan odbornik predomislio i prešao u suprotan “tabor” čime je vlast dva mjeseca uoči izbora u toj opštini preuzela Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Djukanovića. Ovo nije prvi put da DPS na lokalnom nivou na taj način preuzme vlast.

Neredi, hapšenja, tenzije u Budvi zbog spora oko rukovođenja gradom doveli su tu opštinu u svojevrsnu blokadu usred ljetnje turističke sezone. Dok se smijenjena i nova gradska uprava međusobno optužuju za nezakonite postupke, policija i obezbjeđenje danima čuvaju zgradu opštine i dozvoljavaju ulazak samo onima koji su na spisku.

Vlast je preuzela koalicija koju predvodi Demokratska partija socijalista nakon što se jedan odbornik sa liste DF-a a predomislio i prešao u suprotni “tabor”. Do tada je gradom skoro četiri godine rukovodila koalicija DF-a i Demokrata i oni svog doskorašnjeg odbornika i DPS optužuju za političku korupciju. Bivši rukovodioci ne priznaju da su smijenjeni svakodnevno dolaze na posao, u zgradu ne mogu da udju, ali ne odustaju. Smijenjeni gradonačelnik Marko Carević kaže da nijedna odluka nije donijeta u skladu sa zakonom. “Ovo je čista okupacija kao u vrijeme kada su ovdje bili Italijani”, rekao je on.

Politički haos u Budvi usred turističke sezone

U vladajućem DPS-u, medjutim, odbacuju takve tvrdnje. “Žale se da im je odbornik promijenio stranu. Moguće, ali o tome su trebali da brinu, o povjerenju koje imaju sa svojim koalicionim partnerima”, kaže poslanik DPS-a Andrija Nikolić.

Na isti način kao u Budvi došlo je do smjene vlasti u Kotoru i Nikšiću gdje su izbore dobile stranke koje su bile opozicija na državnom nivou. U Nikšiću se odbornik “predomislio” odmah nakon izbora u Kotoru nakon dvije godine.

Politički analitičar Sergej Sekulović kaže da su dešavanja u Budvi pred same parlamentarne i lokalne izbore 30. avgusta logična posljednica krize povjerenja koja traje već pet godina.

“Nesporno je sve ovo dio političke kampanje jer je važno da se u predizbornu kampanju udje sa pozicije vlasti i u širem kontekstu dio pokušaja da se stvori predreferendumska atmosfera ne samo za lokalne izbore u Budvi već na nacionalnom nivou, koja je dodatno pojačana identiteskom politikom”, kazao je on.

Sekulović kaže da je situacija ozbiljna i da, ako se brzo ne nadje rješenje, može dovesti u pitanje put Crne Gore u EU.

“Radi se o jednoj opasnoj pojavi koja, ukoliko bi postala pravilo, i ako se iz nje ne izadje brzo crnogorsko društvo će ići u jednu disoluciju, u ekonomsko nazadovanje, bez jasne perspektive vezano za evropske integracije”, rekao je on.

U spor u Budvi se uključilo se i Specijalno tužilaštvo koje neke od bivših funcionera na čelu sa Draganom Krapovićem, funkcionerom Demokrata, koji je jedno vrijeme bio i gradonačelnik, tereti da su organizovana kriminalna grupa koja je planirala blokadu saobraćajnica i institucija tokom nereda oko preuzimanja vlasti. Opozicija ali i dio nevladinog sektora optužnicu smatraju čisto političkom.

Lokalni izbori u Budvi i u još tri opštine (u Gusinju, Andrijevici i Kotoru) zakazani su za 30. avgust i održaće se istog dana kada i redovni parlamentarni. Očekuje se da bi tek tada mogla da bude stavljena tačka na političku krizu u opštini koja ovog ljeta muku muči i zbog malog broja turista zbog virusa korona.

Vesna Rajković, Budva

Tekst preuzet sa sajta WDR-a, link: https://www1.wdr.de/radio/cosmo/programm/sendungen/radio-forum/region/budva-102.html

Powered by WordPress.com.

Up ↑