„Bilo da je u pitanju autoritet države ili crkve, građanin ima svijest da što je veća društvena moć ili snaga određenog autoriteta, on mu je potčinjen“, smatra Sekulović.

Sa protesta ispred hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, 14. juna 2020.

U Crnoj Gori pokrenuto je više peticija podrške Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) kojima se od vlasti traži povlačenje Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

Prosvjetni radnici, intelektualci, studenti, ljekari, novinari podržali su javno SPC, apelujući na vlast da prekine sa, kako ocjenjuju, progonom crkve.

Zakon, koji je usvojen krajem prošle godine, propisuje da vjerske zajednice moraju da dokažu vlasništvo nad crkvenom imovinom u Crnoj Gori koja je sagrađena do 1918. godine.

U suprotnom, ta imovina će se smatrati državnom. Za SPC Zakon ima za cilj oduzimanje crkvene imovine, dok vlast tvrdi da taj pravni akt uvodi red u imovinska pitanja vjerskih zajednica.

470 ljekara podržalo je oko 60 kolega koji su prisustvovali litiji u Nikšiću 21. juna, uprkos obnavljanju epidemije korona virusa u Crnoj Gori i upozorenjima nadležnih da masovna javna okupljanja predstavljaju zdravstveni rizik.

Upozorenje Kliničkog centra

Zbog toga se saopštenjem u ponedeljak oglasio i Klinički centar Crne Gore uz poruku da su ljekari, koji su učestvovali na litijama, prekršili mjere Nacionalnog koordinacionog tijela koje su propisale njihove kolege, ugrozili svoje i javno zdravlje i unizili struku, kao što to rade i svi koji se naknadno solidarišu.

U odbranu SPC do ovog momenta stalo je i blizu 400 prosvjetnih radnika iz Bara i Podgorice, više od 800 studenata i 110 novinara.

U apelu novinara se crnogorske vlasti pozivaju da uđu u pregovore oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti i konstatuje da su „Mitropolija crnogorsko primorska i eparhije SPC izložene brutalnom progonu od vlasti u Crnoj Gori”, a da je nakon usvajanja Zakona “eskaliralo nasilje prema sveštenstvu i vjernicima SPC”.

Profesorica Božena Jelušić kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je, kao građanska aktivistkinja i kritičarka vlasti, iznenađena apelima koji su izostali kod tema od opšteg interesa.

“Nijesam zaista vidjela nikada tu vrstu konsolidacije intelektualne, stručne i studentske javnosti kao u ovom slučaju kad je u pitanju jedan Zakon koji se u najvažnijem dijelu bavi ipak imovinom SPC. Čudno mi je – ne sporim. Za mene je taj Zakon problematičan, sve i da je najbolji. Zbog tajminga i političkih posljedica za koje se moralo znati da će se izazvati i da će biti prilično razorne i teške po Crnu Goru”, navodi Jelušić.

Profesorica Jelušić kaže da je zbunjuje ćutanje građanske Crne Gore kada je u pitanju opšti zajednički interes, u sferi politike i ekonomije, poput uništavanja vrijednih javnih resursa.

“Ono što je po mom mišljenju težište i razlog ove homogenizacije sa obje strane je snažna hiper-partijska polarizacija i nedostatak realnog dijaloga, zbog potpuno formiranih eho komora-zatvorenih krugova istomišljenika. I to je razlog što za građansku Crnu Goru ima vrlo malo šanse jer ne postoji ni dobar posrednički medijski odnos”, kaže Jelušić.

Politički analitičar Sergej Sekulović za RSE poručuje da je demokratsko i Ustavom zagarantovano pravo svakog građanina da javno iskaže stav po bilo kom pitanju, a posebno o onim koja dijele društvo.

„U tom kontekstu intelektualna elita je i najpozvanija da se izjasni. Nema ničeg spornog u tome što je dio intelektualne elite odlučio da javno, imenom i prezimenom, kaže stav, bilo da je riječ o ljekarima, profesorima, studentima, novinarima“, navodi Sekulović.

S druge strane, dodaje, teško se može odvojiti da li su ove podjele, i svrstavanje dijela elite, vjerske ili političke, „jer svaki od potpisnika ima individualni pristup“.

Visoko povjerenje u SPC

SPC godinama bilježi najveći procenat povjerenja građana. Sekulović to objašnjava činjenicom da je crnogorsko društvo konzervativno i da ljudi teže ka tome da se vežu za određenu instituciju koja može da im pruži osjećaj sigurnosti, stabilnosti i kontinuiteta.

„To može da navede na zaključak da se radi o duboko religioznom društvu ali pitanje je koliko je pravih vjernika i koliko je tako“, kaže Sekulović i dodaje da je crnogorski građanin naviknut da poštuje autoritet.

„Bilo da je u pitanju autoritet države ili crkve, građanin ima svijest da što je veća društvena moć ili snaga određenog autoriteta, on mu je potčinjen“, smatra Sekulović.

Kaže i da je moguće da je zapravo povjerenje u crkvu povezano sa nepovjerenjem u poltičke partije.

„U svakom slučaju radi se o ozbiljnom pokazatelju da između države i crkve mora da se vodi ozbiljan i kontinuirani dijalog i da su ovakvi rascjepi, koji ulaze u najintimnija polja i koji mogu da proizvedu teške posljedice, vrlo opasni i zahtijevaju od mudrih i razboritih ljudi odgovarajuću reakcju“, zaključio je Sekulović.

Kako u crnogorskom duboko podijeljenom društvu svako krupno pitanje dovodi do svrstavanja u tabore, i to uglavnom nacionalne, koliko to ograničava građanski individualan pristup?

“Kod nas intelektualac, koji želi da govori istinu, nema za to mnogo mogućnosti jer mora da bude u jednoj eho komori. I ne može nikako da bude ‘đavolji advokat’ i da postavlja skeptična pitanja“, kaže Jelušić.

O Zakonu o slobodi vjeroispovjesti

Nakon što je uz incidente u Skupštini Crne Gore, 27. decembra usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti uslijedile su protestne litije SPC u svim većim gradovima Crne Gore sa osnovnim zahtjevom da se Zakon povuče. Za taj zahtjev SPC ima podršku dijela opozicije u Crnoj Gori i zvaničnog Beograda.

Pandemija COVID-19 prekinula je litije sredinom marta zbog odluke Vlade Crne Gore da zabrani sve javne skupove radi sprečavanja širenja epidemije. Reaktivirane su od 2. juna, kada je proglašen kraj epidemije u Crnoj Gori.

Do obnavljanja litija je došlo nakon što je propao pokušaj dogovora između mitropolita SPC Amfilohija sa jedne strane i predsjednika države i Vlade Mila Đukanovića i Duška Markovića o zamrzavanju primjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Premijer Duško Marković je saopštio 12. juna da je ponudio mitropolitu Amfilohiju zaustavljanje primjene Zakona do odluke Ustavnog suda i Suda u Strazburu o njegovom legitimitetu. Dan kasnije je objavljeno, da je SPC odbila taj predlog vlasti jer želi potpuno ukidanje tog Zakona.

Vladajuća Demokratska partija socijalista, otvoreno optužuje SPC u Crnoj Gori da zajedno sa opozicionim Demokratskim frontom pokušava da sruši legitimno izabranu vlast u Crnoj Gori.

Parlamentarni izbori u Crnoj Gori zakazani su za 30. avgust.

Preuyeto sa RFE, link: https://www.slobodnaevropa.org/a/apelima-brane-spc-i-amfilohija/30696894.html

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s