„Bilo da je u pitanju autoritet države ili crkve, građanin ima svijest da što je veća društvena moć ili snaga određenog autoriteta, on mu je potčinjen“, smatra Sekulović.

Sa protesta ispred hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, 14. juna 2020.

U Crnoj Gori pokrenuto je više peticija podrške Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) kojima se od vlasti traži povlačenje Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

Prosvjetni radnici, intelektualci, studenti, ljekari, novinari podržali su javno SPC, apelujući na vlast da prekine sa, kako ocjenjuju, progonom crkve.

Zakon, koji je usvojen krajem prošle godine, propisuje da vjerske zajednice moraju da dokažu vlasništvo nad crkvenom imovinom u Crnoj Gori koja je sagrađena do 1918. godine.

U suprotnom, ta imovina će se smatrati državnom. Za SPC Zakon ima za cilj oduzimanje crkvene imovine, dok vlast tvrdi da taj pravni akt uvodi red u imovinska pitanja vjerskih zajednica.

470 ljekara podržalo je oko 60 kolega koji su prisustvovali litiji u Nikšiću 21. juna, uprkos obnavljanju epidemije korona virusa u Crnoj Gori i upozorenjima nadležnih da masovna javna okupljanja predstavljaju zdravstveni rizik.

Upozorenje Kliničkog centra

Zbog toga se saopštenjem u ponedeljak oglasio i Klinički centar Crne Gore uz poruku da su ljekari, koji su učestvovali na litijama, prekršili mjere Nacionalnog koordinacionog tijela koje su propisale njihove kolege, ugrozili svoje i javno zdravlje i unizili struku, kao što to rade i svi koji se naknadno solidarišu.

U odbranu SPC do ovog momenta stalo je i blizu 400 prosvjetnih radnika iz Bara i Podgorice, više od 800 studenata i 110 novinara.

U apelu novinara se crnogorske vlasti pozivaju da uđu u pregovore oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti i konstatuje da su „Mitropolija crnogorsko primorska i eparhije SPC izložene brutalnom progonu od vlasti u Crnoj Gori”, a da je nakon usvajanja Zakona “eskaliralo nasilje prema sveštenstvu i vjernicima SPC”.

Profesorica Božena Jelušić kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je, kao građanska aktivistkinja i kritičarka vlasti, iznenađena apelima koji su izostali kod tema od opšteg interesa.

“Nijesam zaista vidjela nikada tu vrstu konsolidacije intelektualne, stručne i studentske javnosti kao u ovom slučaju kad je u pitanju jedan Zakon koji se u najvažnijem dijelu bavi ipak imovinom SPC. Čudno mi je – ne sporim. Za mene je taj Zakon problematičan, sve i da je najbolji. Zbog tajminga i političkih posljedica za koje se moralo znati da će se izazvati i da će biti prilično razorne i teške po Crnu Goru”, navodi Jelušić.

Profesorica Jelušić kaže da je zbunjuje ćutanje građanske Crne Gore kada je u pitanju opšti zajednički interes, u sferi politike i ekonomije, poput uništavanja vrijednih javnih resursa.

“Ono što je po mom mišljenju težište i razlog ove homogenizacije sa obje strane je snažna hiper-partijska polarizacija i nedostatak realnog dijaloga, zbog potpuno formiranih eho komora-zatvorenih krugova istomišljenika. I to je razlog što za građansku Crnu Goru ima vrlo malo šanse jer ne postoji ni dobar posrednički medijski odnos”, kaže Jelušić.

Politički analitičar Sergej Sekulović za RSE poručuje da je demokratsko i Ustavom zagarantovano pravo svakog građanina da javno iskaže stav po bilo kom pitanju, a posebno o onim koja dijele društvo.

„U tom kontekstu intelektualna elita je i najpozvanija da se izjasni. Nema ničeg spornog u tome što je dio intelektualne elite odlučio da javno, imenom i prezimenom, kaže stav, bilo da je riječ o ljekarima, profesorima, studentima, novinarima“, navodi Sekulović.

S druge strane, dodaje, teško se može odvojiti da li su ove podjele, i svrstavanje dijela elite, vjerske ili političke, „jer svaki od potpisnika ima individualni pristup“.

Visoko povjerenje u SPC

SPC godinama bilježi najveći procenat povjerenja građana. Sekulović to objašnjava činjenicom da je crnogorsko društvo konzervativno i da ljudi teže ka tome da se vežu za određenu instituciju koja može da im pruži osjećaj sigurnosti, stabilnosti i kontinuiteta.

„To može da navede na zaključak da se radi o duboko religioznom društvu ali pitanje je koliko je pravih vjernika i koliko je tako“, kaže Sekulović i dodaje da je crnogorski građanin naviknut da poštuje autoritet.

„Bilo da je u pitanju autoritet države ili crkve, građanin ima svijest da što je veća društvena moć ili snaga određenog autoriteta, on mu je potčinjen“, smatra Sekulović.

Kaže i da je moguće da je zapravo povjerenje u crkvu povezano sa nepovjerenjem u poltičke partije.

„U svakom slučaju radi se o ozbiljnom pokazatelju da između države i crkve mora da se vodi ozbiljan i kontinuirani dijalog i da su ovakvi rascjepi, koji ulaze u najintimnija polja i koji mogu da proizvedu teške posljedice, vrlo opasni i zahtijevaju od mudrih i razboritih ljudi odgovarajuću reakcju“, zaključio je Sekulović.

Kako u crnogorskom duboko podijeljenom društvu svako krupno pitanje dovodi do svrstavanja u tabore, i to uglavnom nacionalne, koliko to ograničava građanski individualan pristup?

“Kod nas intelektualac, koji želi da govori istinu, nema za to mnogo mogućnosti jer mora da bude u jednoj eho komori. I ne može nikako da bude ‘đavolji advokat’ i da postavlja skeptična pitanja“, kaže Jelušić.

O Zakonu o slobodi vjeroispovjesti

Nakon što je uz incidente u Skupštini Crne Gore, 27. decembra usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti uslijedile su protestne litije SPC u svim većim gradovima Crne Gore sa osnovnim zahtjevom da se Zakon povuče. Za taj zahtjev SPC ima podršku dijela opozicije u Crnoj Gori i zvaničnog Beograda.

Pandemija COVID-19 prekinula je litije sredinom marta zbog odluke Vlade Crne Gore da zabrani sve javne skupove radi sprečavanja širenja epidemije. Reaktivirane su od 2. juna, kada je proglašen kraj epidemije u Crnoj Gori.

Do obnavljanja litija je došlo nakon što je propao pokušaj dogovora između mitropolita SPC Amfilohija sa jedne strane i predsjednika države i Vlade Mila Đukanovića i Duška Markovića o zamrzavanju primjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Premijer Duško Marković je saopštio 12. juna da je ponudio mitropolitu Amfilohiju zaustavljanje primjene Zakona do odluke Ustavnog suda i Suda u Strazburu o njegovom legitimitetu. Dan kasnije je objavljeno, da je SPC odbila taj predlog vlasti jer želi potpuno ukidanje tog Zakona.

Vladajuća Demokratska partija socijalista, otvoreno optužuje SPC u Crnoj Gori da zajedno sa opozicionim Demokratskim frontom pokušava da sruši legitimno izabranu vlast u Crnoj Gori.

Parlamentarni izbori u Crnoj Gori zakazani su za 30. avgust.

Preuyeto sa RFE, link: https://www.slobodnaevropa.org/a/apelima-brane-spc-i-amfilohija/30696894.html

IA i CEGAS: Đukanovićeva odluka o datumu izbora je neustavna, Crna Gora će imati “dvije skupštine”

“Ukoliko je riječ o grubom previdu, zahtijeva hitnu reakciju Predsjednika države i donošenje nove odluke o datumu održavanja izbora. Ako je, pak, riječ o namjeri Predsjednika da prekrši Ustav, onda je neophodno da Ustavni sud ukine odluku Predjednika”, navode Marić i Muk

Ukoliko se izbori zaista održe 30. avgusta, za kad ih je Predsjednik države zakazao, Crna Gora bi u trajanju od 36 dana mogla imati “dvije Skupštine”, kaže se u zajedničkom saopštenju Instituta alternativa (IA) i Centra za građanske slobode (CEGAS) koje potpisuju Stevo Muk i Boris Marić.

“Odluka Predsjednika Crne Gore da se izbori za poslanike u Skupštini Crne Gore održe 30. avgusta je neustavna. Cjelovitim tumačenjem odgovarajućih odredbi Ustava Crne Gore i Zakona o izboru odbornika i poslanika, nesporno je da se bez skraćenja mandata aktuelnog saziva Skupštine, izbori ne mogu održati 30. avgusta. Ukoliko se to zaista desi, Crna Gora će u periodu od 36 dana (od 1. oktobra do 6. novembra) imati ”dvije skupštine“, odnosno dva saziva Parlamenta”, navodi se u saopštenju.

Pojašnjavaju da po Ustavu Crne Gore, mandat poslanika traje četiri godine, te s obzirom na to da je aktuelni saziv konstituisan 7. novembra 2016. godine, mandat sadašnjih narodnih predstavnika u Skupštini traje do 6. novembra 2020. godine.

Ako bi se izbori održali 30. avgusta, prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika, mandati poslanika novog saziva Parlamenta morali bi biti potvrđeni ”u roku od 30 dana od održavanja izbora“, odnosno najkasnije do 1. oktobra. Po automatizmu, istog dana ”prestaje mandat poslanika prethodnog saziva”. Dok bi po Zakonu prestao mandat prethodnog saziva, po Ustavu bi taj mandat tekao do 6.novembra.

“Riječ je o nedopustivoj ustavno-pravnoj situaciji, koja, ukoliko je riječ o grubom previdu, zahtijeva hitnu reakciju Predsjednika države i donošenje nove odluke o datumu održavanja izbora. Ako je, pak, riječ o namjeri Predsjednika da prekrši Ustav, onda je neophodno da Ustavni sud hitno i po službenoj dužnosti ukine Odluku Predsjednika kao neustavnu” zaključuju se u saopštenju.

Vijesti portal: https://www.vijesti.me/vijesti/politika/444695/ia-djukanoviceva-odluka-o-datumu-izbora-je-neustavna-crna-gora-ce-imati-dvije-skupstine

POLITIČKI ANALITIČARI UKAZALI DA JE DRŽAVA U DUBOKOJ KRIZI KOJOJ SE NE NAZIRE KRAJ

Atmosfera pred najavljene izbore podsjeća više na latinoameričke države šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka nego na Evropu dvadeset prvog vijeka (učestala hapšenja pod vrlo upitnim izgovorima, upotreba policije u rješavanju problema koji su po svojoj prirodi politički i pravni itd.), poručuje Božidar Čolaković, politički analitičar. On je za „Dan” kazao da se, ako se podsjetimo prethodnih izbornih ciklusa, stiče utisak da je regularna, tolerantna, bezincidentna atmosfera pred „slobodno izražavanje volje građana” nepoželjna, jer se uvijek nekako u predizbornom periodu proizvedu događaji praćeni zapaljivim izjavama koji odaju utisak, kako je prof. Milan Popović poodavno definisao, „permanentnog poluratnog stanja”.

– Dovoljno da skrene pažnju, koliko god je moguće, sa činjenice da će se i predstojeći izbori odvijati po zakonima koji nijesu reformisani konsenzusom svih potencijalnih učesnika, da se, eufemistički rečeno, institucionalna prednost podrazumijeva, da je uhodani sistem upotrebe državnih resursa u partijske svrhe neokrnjen, itd. Sve već viđeno navodi na zaključak da se teško može govoriti o slobodnim izborima već prije i jedino o glasanju ili, preciznije, o sprovođenju projekta siguran glas – jasan je Čolaković.

Pravnik i analitičar Boris Marić kazao je za „Dan” da se Crna Gora danas kao država kandidat za članstvo u Evropsku uniju (EU) nalazi u dubokoj političkoj i institucionalnoj krizi kojoj se ne nazire kraj.

– Ta kriza dobija oblike konflikta, opterećena je brojnim aferama vezanim za izborni proces i činjenicom koju prepoznaju i partneri iz EU, a to je da su državne institucije zarobljene političkim uticajem vlasti. Budva je trenutno najgovorljiviji primjer do koje mjere je politički i pravni sistem zemlje otišao stranputicom i koliki rizik to predstavlja po stabilnost Crne Gore – kazao je Marić zaključujući da su uslovi za održavanje izbora krajnje sporni i da su Crnoj Gori potrebni pregovori.

Marić: Đukanović malo predsjednik DPS-a, a još manje svih građana
Drugi zabrinjavajući primjer je, prema riječima Borisa Marića, javno obraćanje predsjednika Đukanovića u kome najavljuje datum izbora i komentariše odluke opozicionih subjekata kao strah od izbornog poraza.

Tako da je na istom javnom obraćanju, Đukanović malo predsjednik države, a po potrebi predsjednik DPS-a. Ne vjerujem da će potpredsjednik Vlade za politički sistem bar kurtoazno pozvati Đukanovića da vrati jednu od funkcija, zbog toga što postoji sukob između javnog i partijskog interesa. Sve su to primjeri duboke krize u koju smo kao društvo zapali – kazao je Marić.

Preuyeto sa portala Dana: https://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Politika&clanak=748655&najdatum=2020-06-19&datum=2020-06-20

Krivične prijave sveštenicima, mitropolit Amfilohije će litije prijavljivati sam

Učesnici litija okupljeni na poziv Mitropolije SPC, u glavnom gradu Crne Gore, Pogorici. 14. jun 2020.

Crngorska policija je podnijela krivične prijave protiv organizatora litija Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Podgorici, Danilovgradu i Baru, a kako je najavljeno podnijeće krivične prijave i protiv organizatora u Budvi i Pljevljima.

  • Takođe, prema policijskom saopštenju, prikupljena su obavještenja od organizatora litija u Beranama, Bijelom Polju i Nikšiću, ali će se o daljoj proceduri izjasniti tužilaštva u tim opštinama.

Prethodno je privedenim sveštenicima iz Podgorice i Danilovgrada, Mirčeti Šljivančaninu i Željku Ćaliću određen pritvor od po 72 sata odlukom Osnovnog državnog tužioca u Podgorici jer su, kako se navodi u obrazloženju, izvršili krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

Oni su bili zvanični organizatori vjerskog okupljanja i litija, na kojima je prisustvovao višestruko veći broj vjernika od 200, na koliko je ograničilo Nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti.

Povodom privođenja i krivičnog procesuiranja oglasio se mitropolit SPC Amfilohije, koji je najavio da će ubuduće svaku litiju policiji prijaviti lično on kako bi službenici policije hapsili njega, a ne kao do sada sveštenike.

“Ja ću da potpišem za litiju u Podgorici, jer meni je neprijatno da moji sveštenici budu suđeni i osuđeni, a ja sam glavni akter”, rekao je Amfilohije.

To je epilog prvih litija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori koje su organizovane nakon tromjesečne pauze zbog epidemije korona virusa.

Advokati ulažu žalbe

Advokat Radoje Bojović je rekao da je kao razlog za zadržavanje sveštenika Željka Ćalića tužilaštvo navelo “opasnost od ponavljanja krivičnog djela, odnosno mogućeg uticaja na sledeće molebane i litije, s obzirom na to da sveštenik Ćalić nije mogao da iskontroliše broj od maksimalno 200 ljudi koje je propisalo Nacionalno koordinaciono tijelo”.

Advokati sveštenika Šljivančanina i Ćalića su najavili žalbu na rješenje o pritvoru od 72 sata.

Komentarušći najnoviji sukob državnih institucija i SPC, politički analitičar Sergej Sekulović kaže da bi ograničenje javnih okupljanja, koje je propisalo Nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti trebalo preispitati.

“Preporuke o ograničenju okupljanja su izgubile svoj smisao. Ako smo korona free destinacija, ako su mnoge druge mjere ukinute, ako se najavljuju izbori za kraj avgusta ili početak septembra, držanje tih ograničenja nema smisla”, smatra Sekulović.

Činjenica da se na crkvenom protestu u Podgorici okupilo, prema policijskoj procjeni, preko 5.000 građana, za Sekulovića je još jedan argument da su mjere Nacionalnog koordinacionog tijela neprimjenjive.

“Ukoliko bi se dosljedno primjenjivale te mjere, uz procjenu da se radi o elementima krivičnog djela, na hiljade građana Crne Gore bi bili u pritvoru što je apsurd. Dakle sazreli su uslovi da se ta vrsta odluke preispita i da se te preporuke ili mjere ukinu”, konstatuje Sekulović.

Navikli se na krivične prijave

Prilikom najave novih litija i tokom prijavljivanja javnih skupova za nedjelju 14. juna, sveštenici SPC su sami saopštavali da će ograničiti broj prisutnih. Sveštenik iz Danilovrada Željko Ćalić, kome je određen pritvor, je tokom obraćanja vjernicima saopštio da srpsku crkvu ne brinu krivične prijave koje podnosi policija.

“Kažu nam da smo prekršili mjere i da nam slijedi krivična prijava. Mi smo se navikli, to je popularno i moderno pisati krivične prijave. Mi smo spremni na sve, to je sitnica i simbolika. Rekli su nam da mora biti 200 ljudi. Mi smo ih pitali zašto baš 200, zašto ne 150 ili 250. Za sad nema tog objašnjenja”, rekao je sveštenik.

I mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije je ispred Hrama u Podgorici, tražio da njega privedu u policiju, a ne nadležnog sveštenika Mirčetu Šljivančanina.

“Pozvan je naš otac Mirčeta da ide u policiju. Od njega je i od nas traženo da vas, kojih je ovdje više od 200 koliko je predviđeno, da vas razagnamo. Nismo mi mogli tako nešto da prihvatimo. Ja sam tom inspektoru poručio da, ako bi trebalo neko da odgovara, onda je to mitropolit crnogorski Amfilohije”, poručio je mitropolit.

O stanju u Crnoj Gori

U obraćanju vjernicima, sveštenici suse između ostalog, bavili političkim i ekonomskim stanjem u Crnoj Gori, od nezavisnosti države do danas.

“Imamo potpuno rasturen sistem i pravni i svaki drugi politički. Crna Gora je u najdubljoj krizi u zadnjih 30 godina. Proganjaju naše sveštenike i monaštvo, ali zato bjelosvjetski tajkuni i kriminalci i razbojnici sa svakog kraja svijeta dobijaju specijalne crnogorske pasoše…”, rekao je sveštenik Željko Ćalić iz Danilovgrada.

Odgovor na pitanje – da li ponovno održavanje masovnih skupova u organizaciji Srpske pravoslavne crkve, uprkos propisima Nacionalnog koordinacionog tijela, predstavlja bezbjednosni problem – potražili smo i u skupštinom Odboru za bezbjednost i odbranu. Međutim članovi tog odbora se nisu odazvali pozivima.

Predizborna igra autoriteta

Čitav problem između Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i državnih institucija ima i pravnu i političku dimenziju , smatra politički analitičar Sergej Sekulovići ocjenjuje da se obnavlja proces igre moći dva autoriteta u Crnoj Gori u kontekstu predstojećih parlamentarnih izbora.

“Dešava se jedna komplikovana igra moći, jedno opipavanje pulsa druge strane, osporavanje autoriteta druge strane ili nametanje jačeg autoriteta svoje strane. A sve to možemo posmatrati u kontekstu nadolazećih izbora. Poruke koje su se mogle čuti ovih dana, imaju prilično zbunjujući karakter. S jedne strane je očigledno da postoji dinamika tih odnosa u vidu određenih razgovora, ali ti razgovori ne daju plodove, nego nakon njih imamo niz negativnih reakcija obje strane, odnosno prolongiranje potencijalnog političkog dijaloga i kompromisa”, kaže Sekulović.

Do obnavljanja litija je došlo nakon što je propao pokušaj dogovora između mitropolita SPC Amfilohija sa jedne strane i predsjednika države i Vlade Mila Đukanovića i Duška Markovića o zamrzavanju primjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Premijer Duško Marković je saopštio u petak 12. juna, ponudio mitropolitu Amfilohiju zaustavljanje primjene Zakona do odluke Ustavnog suda i Suda u Strazburu o njegovom legitimitetu. Dan kasnije je objavljeno, da je SPC odbila taj prijedlog vlasti jer želi potpuno ukidanje tog Zakona.

Vladajuća Demokratska partija socijalista, u posljednjem saopštenju, otvoreno optužuje SPC u Crnoj Gori da zajedno sa opozicionim Demokratskim frontom pokušava da sruši legitimno izabranu vlast u Crnoj Gori.

Na drugoj strani SPC optužuje aktuelnu crnogorsku vlast da je suštinska namjera, da preko Zakona o slobodi vjeroispovijesti, otme crkvenu imovinu. Primarni razlog revitalizacije crkvenih protesta je, pokušaj pritiska Srpske pravoslavne crkve na Vladu Crne Gore i vladajući većinu, da povuku usvojeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

Srđan Janković

Preuzeto sa portala Radio Slobodna Evropa: https://www.slobodnaevropa.org/a/svestenici-spc-u-pritvoru/30672041.html

Đukanović i Brajović bi otišli uz izvinjenje u demokratskoj državi

Đukanović i Brajović, Foto: Filip Roganović

Predsjednici države i Skupštine, Milo Đukanović i Ivan Brajović, trebalo bi da se izvine javnosti i podnesu ostavke nakon što zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru nije stupio na snagu ni skoro pola godine od usvajanja, niti je vraćen parlamentu.

To je za “Vijesti” saopštio pravnik i član Predsjedništva Demokrata Neven Gošović, ocijenivši kao neviđeni skandal to što se zakon izgubio između dvaju predsjednika i što javnost nije obaviještena o tome.

Gošović je naglasio da bi u svakoj demokratskoj državi uslijedilo izvinjenje i podnošenje ostavke, ali da u Crnoj Gori to nije očekivani scenario.

Gošović
Gošovićfoto: Savo Prelević

Kazao je i da se teško može očekivati da u Skupštini prođe eventualni predlog – da se utvrdi da li je Đukanović prekršio Ustav jer nije potpisao izmjene i dopune zakona, niti ga vratio na ponovno razmatranje.

“Vijesti” su juče kontaktirale više uglednih pravnika iz Udruženja pravnika, ali niko nije želio da govori o postupanju Đukanovića i Brajovića, odnosno eventualnom kršenju Ustava.

Nije se oglasio niko od poslaničkih klubova, uprkos tome što je riječ o do sada nezabilježenom slučaju ignorisanja odluka Skupštine.

Izostala je i reakcija NVO sektora i druge stručne javnosti.

“Neće predstavljati nikakvo iznenađenje da se ispostavi da je odgovornost na nekom od službenika službe Skupštine, koji, gle čuda, uredno pripremljenu dokumentaciju sa tekstom usvojenog zakona nije proslijedio predsjedniku države na nadležno postupanje”, kazao je Gošović “Vijestima”.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, Skupština je Đukanoviću proslijedila zakon usvojen 27. decembra prošle godine.

“Vijesti” su juče objavile da Đukanović nije potpisao ukaz o proglašenju izmjena i dopuna Zakona o javnom redu i miru, niti ga vratio Skupštini, kao i da Brajović o tome nije obavijestio javnost. Na sajtu parlamenta piše da je zakon i dalje “u proceduri”, iako je usvojen prije skoro pola godine glasovima vladajuće većine. Opozicija nije bila u Skupštini kada se glasalo.

Iz kabineta Đukanovića i Brajovića nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” u vezi sa sudbinom zakona.

Prema Ustavu (član 94), predsjednik Crne Gore je dužan da proglasi zakon u roku od sedam dana od dana usvajanja, odnosno u roku od tri dana ako je usvojen po hitnom postupku, ili da zakon vrati Skupštini na ponovno odlučivanje.

Ako to ne učini – krši Ustav.

Ako Skupština ponovo izglasa isti zakon, kako je definisano Ustavom, predsjednik države ga mora potpisati.

Prema proceduri, kad predsjednik potpiše ukaz o zakonu, vraća ga parlamentu koji ga šalje na objavu u Službenom listu, a stupa na snagu osmog dana. Izmjene i dopune Zakona o javnom redu i miru usvojene su po skraćenom postupku.

“Vijesti” su pretragom svih brojeva Službenog lista od 27. decembra do danas utvrdile da zakon nije objavljen.

Nema ga ni na sajtu paragraf.me na kojem se objavljuju usvojeni zakoni. To praktično znači da zakon nije na snazi i da niko nije mogao biti kažnjen za njegovo nepoštovanje.

Država je tim zakonom za neustajanje i druge oblike nepoštovanja državne himne predvidjela novčane kazne od 300 do 15.000 eura, ali i dva mjeseca zatvora ako se procijeni da je neko narušio teritorijalni integritet države… Zakon za građane predviđa kaznu od 300 do 1.500 eura, ili zatvorsku do dva mjeseca ako se na javnom mjestu, putem oglasa i reklamnih objekata i panoa, objavljuju neprimjereni i obmanjujući sadržaji koji izazivaju uznemirenost i negodovanje, a pod njima se podrazumijevaju oni koji narušavaju teritorijalni integritet države, ili se u njima zastupaju fašističke, šovinističke ili nacističke ideje ili ideologije….

Proceduru za smjenu pokreće 25 poslanika

Gošović je za “Vijesti” podsjetio na proceduru koju predviđa poslovnik Skupštine i Ustav (član 94) u vezi sa proglašenjem zakona.

Bivši poslanik pojašnjava da predsjednik odgovora za povredu Ustava i da na osnovu člana 98 predlog za utvrđivanje da li je povrijedio Ustav može pokrenuti Skupština, na predlog najmanje 25 poslanika.

“Taj postupak je uređen skupštinskim Poslovnikom i Zakonom o Ustavnom sudu. Predlog za utvrđivanje toga da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav, predsjednik Skupštine dostavlja poslanicima, ustavnom odboru i predsjedniku države. Taj predlog stavlja se na dnevni red sjednice Skupštine najkasnije 10 dana od dana podnošenja. Ustavni odbor je dužan da ga najkasnije u roku od osam dana razmotri i Skupštini podnese Izvještaj, koja odlučuje da li će ga usvojiti. Ako Skupština ne usvoji predlog, ne teče dalji postupak utvrđivanja o tome da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav. Usvojeni predlog o pokretanju postupka za utvrđivanje toga da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav, predsjednik Skupštine dostavlja Ustavnom sudu i određuje osobu koje će predstavljati Skupštinu u postupku pred Ustavnim sudom. Ustavni sud obavještava predsjednika Crne Gore o prijemu predloga Skupštine i dostavlja mu primjerak predloga na izjašnje u roku od tri dana od dana prijema”, objasnio je Gošović.

Dalja procedura, navodi Gošović, jeste da se predsjednik države može izjasniti u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja, a Ustavni sud je dužan da u roku od 45 dana odluči da li je povrijedio Ustav i da je odmah dostavi parlamentu, predsjedniku države i da je objavi.

“Saglasno članu 98 stav 6 Ustava Skupština može razriješiti predsjednika države kada Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav. Dakle, čak i u slučaju kada Ustavni sud utvrdi da je predsjednik države prekršio Ustav, parlament može, ali ne mora, donijeti odluku o njegovom razrješenju. Imajući u vidu dostignuti stepen demokratije i vladavine prava u Crnoj Gori, nije teško pretpostaviti da eventualno podneseni predlog za utvrđivanje toga da li je Đukanović povrijedio Ustav, ne bi ni dobio prohodnost u Skupštini, čime bi bilo i onemogućeno da Ustavni sud o tom odlučuje”, naglasio je Gošović. On pojašnjava da odgovornost predsjednika države proističe iz Ustava, dok je predsjednik Skupštine za svoj rad odgovoran Skupštini.

Sekulović: Očigledno su probijeni ustavni rokovi

Procedura razrješenja predsjednika ima čudna rješenja: Sekulović -
Procedura razrješenja predsjednika ima čudna rješenja: Sekulović -foto: Boris Pejović

Potpredsjednik Udruženja pravnika Sergej Sekulović za “Vijesti” je kazao da je očigledno da su probijeni ustavni rokovi, te da nije dato potrebno obrazloženje.

“U rukama predsjednika je da zakon vrati na ponovno glasanje ako procjenjuje da za to postoje razlozi. Ustanovljena je praksa da se ovaj osnov koristi samo u slučajevima eventualne unutrašnje kolizije normi. Mišljenja sam da možda ovu odluku da ne potpiše zakon predsjednik crpi iz legitimiteta iz neposrednih izbora koji bi mogao koristiti u kontekstu opravdanosti/cjelishodnosti određenjih rješenja i tako koristiti politički autoritet. Ali, svakako je trebalo da poštuje rokove”, istakao je Sekulović, dodajući da se na ovaj način zbunjuje javnost i narušava legitimitet Skupštine.

On objašnjava da procedura razrješenja predsjednika ima čudna rješenja.

“Odluka Ustavnog suda kojom se utvrđuje da je predsjednik povrijedio Ustav ne obavezuje skupštinsku većinu. Smatram da je ovo rješenje sistemski paradoksalno. Neko je u proceduri višak – Skupština koja odobrava odluku Ustavnog suda, ili Ustavni sud”.

Sekulović je dodao da je ovo još jedan primjer koliko našem pravnom sistemu trebaju organski zakoni (zakon o Skupštini) koji će na jasan način urediti odnos između organa vlasti.

Marija Mirjačić

Preuzeto sa portala Vijesti: https://www.vijesti.me/vijesti/politika/442561/djukanovic-i-brajovic-bi-otisli-uz-izvinjenje-u-demokratskoj-drzavi

Stižu sankcije EU zbog trećih mandata

Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Novi dokument Evropske komisije o napretku u poglavljima 23 i 24, koja se tiču vladavine prava, slobode… ukazao je na brojne probleme u funkcionisanju države i duboku krizu, ali je i pokazao neformalnu aktivaciju „klauzule balanse“, smatraju u opoziciji i civilnom sektoru.

EK je u neformalnom dokumentu, poznatom kao “Non paper”, navela da je zabrinuta zbog spornih imenovanja visokih funkcionera u pravosuđu Crne Gore, a izazovi ostaju u pogledu cjelokupne situacije na području slobode izražavanja i medija.

Iz EK su za “Vijesti” kazali da Komisija ovakve interne dokumente priprema za Vijeće EU.

“Komisija ne objavljuje te interne dokumente. Oni se predstavljaju Vijeću EU”, rekli su iz EK odgovarajući na pitanje kada će objaviti “Non paper”.

Iz Vlade se juče nijesu oglašavali, a za danas je zakazana pres konferencija glavnog pregovarača Aleksandra Drljevića na kojoj će biti i predstavnici Specijalnog državnog tužilaštva, Uprave policije, Agencije za sprečavanje korupcije, Sudskog savjeta, MUP-a.

Iz opozicije kažu da dokument ukazuje da je neformalno aktivirana klauzula balansa.

Potpredsjednik Pokreta za promjene Branko Radulović za “Vijesti” kaže da su poglavlja 23 i 24, pravosuđe i vladavina prava, preduslovi izgradnje Crne Gore kao uistinu evropske države.

“Sa (Milom) Đukanovićem, opterećenim mnogim kriminogenim radnjama, sa ovim partitokratskim sistemom, zatočenim institucijama, sramnim javnim servisom, sa neslobodnim izborima nema ispunjenja kriterijuma iz ovih poglavlja. Zbog svega toga, formalno ili neformalno, danas ili sjutra, će se aktivirati tzv. klauzula balansa”, upozorava Radulović.

On smatra da je klauzula neformalno već aktivirana. Kao razloge navodi raspodjelu 750 milijardi eura iz „Fonda za novu EU“ od čega je, kaže, crnogorskim građanima namijenjeno svega 83 eura po stanovniku, za razliku od građana EU kojima je namijenjen tridesetostruko veći iznos ovih sredstava.

Generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović kaže da “naši domaći izumi kao što su treći mandati, izmišljene protivpravne funkcije u vrhu sudske vlasti, koverte, farsa od slučaja Marović, partijski Javni servis, neće ostati bez sankcije”. Crna Gora je, kako dodaje, bez dileme, već pod evropskim sankcijama ili na izdržavanju kazne zbog kršenja bazičnih vrijednosnih postulata na kojima počiva EU i demokratski svijet.

“Zbog toga je nevoljno i morala biti prihvaćena nova metodologija u pregovorima iako se vrh vlasti u startu “principijelno” opirao. Koliko ćemo još biti u evropskom”pritvoru” zavisi samo od nas”, saopštio je Vujović.

Portparolka SNP-a Marija Radinović ocijenila je da vlast nije uspjela, kao što je navikla, da zamaže oči međunarodnoj zajednici i da joj prezentuje nepostojeće uspjehe.

“EK je ponovo ukazala na neprihvatljiv politički uticaj na Sudski i Tužilački savjet, treći mandat Vesne Medenice na čelu Vrhovnog suda, kao i neprihvatljiv izbor još sedam predsjednika sudova, izmišljanje funkcije predsjedavajućeg Ustavnog suda koja ne postoji u Ustavu Crne Gore, v.d. stanje u VDT, Sudskom savjetu i Agenciji za sprečavanje korupcije, što sve ukupno izaziva zabrinutost EU, dok građani i cjelokupni demokratski ambijent u našem društvu zbog toga plaćaju visoku cijenu. Vladina sporna stambena politika za funkcionere, uključujući i pripadnike pravosuđa, ponovo je kritikovana iz EU, čime je stavljeno do znanja crnogorskoj vlasti da se na takvim praksama ne može graditi sistem čije bi karakteristike trebalo da budu integritet, nepristrasnost, transparentnost, nezavisnost, neselektivan pristup i ujednačena i potpuna primjena zakona”, navela je Radinović.

I u Demosu smatraju da se Crna Gora nalazi u stanju faktičke blokade integracija sa EU.

“Ocjene u dokumentu EK dopunski potvrđuju da pri ovakvom stanju nema elemenata za slobodno izražavanje volje građana na izborima”, saopštio je član Glavnog odbora Demosa Vuk Vlahović.

Ta partija ocjene iz Non papera vidi i kao poziv za uspostavljanje ozbiljnoga dijaloga, na osnovama koje je ta stranka već inicirala kroz Rezoluciju o društvenom konsenzu za prevazilaženje političke, ekonomske i institucionalne krize kao uslovu za održavanje demokratskih izbora.

Iz DPS-a nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” u vezi sa Non paperom.

Radulović: EU bez principa i kriminalna Crna Gora

Branko Radulović kaže da je osnovno pitanje u kakvu idemo EU i kakva Crna Gora tamo ide. “EU bez principa i kriminalna Đukanovićeva Crna Gora u njoj, ništa nam ne trebaju. EU sa principima i demokratska i održiva Crna Gora sa jakim institucijama su vrhunski cilj. Kako će i šta biti zavisi koliko od čelnika EU, toliko i od alternative u Crnoj Gori”, ocijenio je Radulović.

Direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da Non paper ukazuje na duboku krizu crnogorskog društva. Prema njegovim riječima, taj dokument mogao je i morao da bude konkretniji. “Poruka je da su reforme zaustavljene, a možemo reći da postoji nazadovanje”, rekao je Marić agenciji Mina.

Vladavina prava nazaduje zbog kontinuirane političke krize

Iz GP URA potvrđuju da je dokument briselske administracije pokazao i neformalnu aktivaciju „klauzule balanse“, jer najranjivija karika crnogorskog sistema – pravosuđe i vladavina prava, odavno stagnira i nazaduje zbog kontinuirane političke krize u zemlji, opšteg nepovjerenja u institucije i partitokratije koja je zarobila državu i svaku njenu instituciju.

Aktivacija klauzule balansa primjenjuje se u slučajevima kada reforme u vladavini prava zaostaju za procesom usklađivanja sa EU. Iz EK su krajem prošle godine demantovali informacije da je klauzula balansa aktivirana za Crnu Goru.

Biljana Matijašević

Preuzeto sa portala Vijesti: https://www.vijesti.me/vijesti/politika/442111/stizu-sankcije-eu-zbog-trecih-mandata

ZABRINUTI ZBOG SPORNIH IMENOVANJA U PRAVOSUĐU

Stižu sankcije EU zbog trećih mandata

Non paper pokazao neformalnu aktivaciju „klauzule balansa“, smatraju u opoziciji i poručuju da sa neslobodnim izborima nema ispunjenja kriterijuma iz poglavlja 23.

Ilustracija, Foto: ShutterstockIlustracija, Foto: Shutterstock B M Biljana Matijašević

Novi dokument Evropske komisije o napretku u poglavljima 23 i 24, koja se tiču vladavine prava, slobode… ukazao je na brojne probleme u funkcionisanju države i duboku krizu, ali je i pokazao neformalnu aktivaciju „klauzule balanse“, smatraju u opoziciji i civilnom sektoru.

EK je u neformalnom dokumentu, poznatom kao “Non paper”, navela da je zabrinuta zbog spornih imenovanja visokih funkcionera u pravosuđu Crne Gore, a izazovi ostaju u pogledu cjelokupne situacije na području slobode izražavanja i medija.

Iz EK su za “Vijesti” kazali da Komisija ovakve interne dokumente priprema za Vijeće EU.

“Komisija ne objavljuje te interne dokumente. Oni se predstavljaju Vijeću EU”, rekli su iz EK odgovarajući na pitanje kada će objaviti “Non paper”.

Iz Vlade se juče nijesu oglašavali, a za danas je zakazana pres konferencija glavnog pregovarača Aleksandra Drljevića na kojoj će biti i predstavnici Specijalnog državnog tužilaštva, Uprave policije, Agencije za sprečavanje korupcije, Sudskog savjeta, MUP-a.

Iz opozicije kažu da dokument ukazuje da je neformalno aktivirana klauzula balansa.

Potpredsjednik Pokreta za promjene Branko Radulović za “Vijesti” kaže da su poglavlja 23 i 24, pravosuđe i vladavina prava, preduslovi izgradnje Crne Gore kao uistinu evropske države.

“Sa (Milom) Đukanovićem, opterećenim mnogim kriminogenim radnjama, sa ovim partitokratskim sistemom, zatočenim institucijama, sramnim javnim servisom, sa neslobodnim izborima nema ispunjenja kriterijuma iz ovih poglavlja. Zbog svega toga, formalno ili neformalno, danas ili sjutra, će se aktivirati tzv. klauzula balansa”, upozorava Radulović.

On smatra da je klauzula neformalno već aktivirana. Kao razloge navodi raspodjelu 750 milijardi eura iz „Fonda za novu EU“ od čega je, kaže, crnogorskim građanima namijenjeno svega 83 eura po stanovniku, za razliku od građana EU kojima je namijenjen tridesetostruko veći iznos ovih sredstava.

Generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović kaže da “naši domaći izumi kao što su treći mandati, izmišljene protivpravne funkcije u vrhu sudske vlasti, koverte, farsa od slučaja Marović, partijski Javni servis, neće ostati bez sankcije”. Crna Gora je, kako dodaje, bez dileme, već pod evropskim sankcijama ili na izdržavanju kazne zbog kršenja bazičnih vrijednosnih postulata na kojima počiva EU i demokratski svijet.

“Zbog toga je nevoljno i morala biti prihvaćena nova metodologija u pregovorima iako se vrh vlasti u startu “principijelno” opirao. Koliko ćemo još biti u evropskom”pritvoru” zavisi samo od nas”, saopštio je Vujović.

Portparolka SNP-a Marija Radinović ocijenila je da vlast nije uspjela, kao što je navikla, da zamaže oči međunarodnoj zajednici i da joj prezentuje nepostojeće uspjehe.

“EK je ponovo ukazala na neprihvatljiv politički uticaj na Sudski i Tužilački savjet, treći mandat Vesne Medenice na čelu Vrhovnog suda, kao i neprihvatljiv izbor još sedam predsjednika sudova, izmišljanje funkcije predsjedavajućeg Ustavnog suda koja ne postoji u Ustavu Crne Gore, v.d. stanje u VDT, Sudskom savjetu i Agenciji za sprečavanje korupcije, što sve ukupno izaziva zabrinutost EU, dok građani i cjelokupni demokratski ambijent u našem društvu zbog toga plaćaju visoku cijenu. Vladina sporna stambena politika za funkcionere, uključujući i pripadnike pravosuđa, ponovo je kritikovana iz EU, čime je stavljeno do znanja crnogorskoj vlasti da se na takvim praksama ne može graditi sistem čije bi karakteristike trebalo da budu integritet, nepristrasnost, transparentnost, nezavisnost, neselektivan pristup i ujednačena i potpuna primjena zakona”, navela je Radinović.

I u Demosu smatraju da se Crna Gora nalazi u stanju faktičke blokade integracija sa EU.

“Ocjene u dokumentu EK dopunski potvrđuju da pri ovakvom stanju nema elemenata za slobodno izražavanje volje građana na izborima”, saopštio je član Glavnog odbora Demosa Vuk Vlahović.

Ta partija ocjene iz Non papera vidi i kao poziv za uspostavljanje ozbiljnoga dijaloga, na osnovama koje je ta stranka već inicirala kroz Rezoluciju o društvenom konsenzu za prevazilaženje političke, ekonomske i institucionalne krize kao uslovu za održavanje demokratskih izbora.

Iz DPS-a nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” u vezi sa Non paperom.

Radulović: EU bez principa i kriminalna Crna Gora

Branko Radulović kaže da je osnovno pitanje u kakvu idemo EU i kakva Crna Gora tamo ide. “EU bez principa i kriminalna Đukanovićeva Crna Gora u njoj, ništa nam ne trebaju. EU sa principima i demokratska i održiva Crna Gora sa jakim institucijama su vrhunski cilj. Kako će i šta biti zavisi koliko od čelnika EU, toliko i od alternative u Crnoj Gori”, ocijenio je Radulović.

Direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da Non paper ukazuje na duboku krizu crnogorskog društva. Prema njegovim riječima, taj dokument mogao je i morao da bude konkretniji. “Poruka je da su reforme zaustavljene, a možemo reći da postoji nazadovanje”, rekao je Marić agenciji Mina.

Vladavina prava nazaduje zbog kontinuirane političke krize

Iz GP URA potvrđuju da je dokument briselske administracije pokazao i neformalnu aktivaciju „klauzule balanse“, jer najranjivija karika crnogorskog sistema – pravosuđe i vladavina prava, odavno stagnira i nazaduje zbog kontinuirane političke krize u zemlji, opšteg nepovjerenja u institucije i partitokratije koja je zarobila državu i svaku njenu instituciju.

Aktivacija klauzule balansa primjenjuje se u slučajevima kada reforme u vladavini prava zaostaju za procesom usklađivanja sa EU. Iz EK su krajem prošle godine demantovali informacije da je klauzula balansa aktivirana za Crnu Goru.

Preuzeto sa portala Vijesti:

https://www.vijesti.me/vijesti/politika/442111/stizu-sankcije-eu-zbog-trecih-mandata

Marić za DN Dan o izbornim uslovima i dinamici procesa

Izbori u Srbiji 29.03.2020. godine | PesterPress

Režim žuri da pokrade nove izboreIzbori će se desiti bez potrebnih kontrolnih mehanizama i sa i dalje naglašenom zloupotrebom državnih resursa, koju definiše čuvena mantra „jedno zaposlenje, četiri glasa”, kaže MarićRežim šefa države i DPS-a Mila Đukanovića namjerava da što prije organizuje parlamentarne izbore, jer želi da sprovede novu izbornu krađu, ocijenili su politički analitičari. Pravnik Boris Marić kaže za „Dan” da Đukanoviću i partiji na čijem je čelu odgovaraju izbori što prije.

– Možda na biralište građani budu išli po avgustovskoj vrućini. DPS ima ideju da iskoristi prednost koju mu donosi činjenica da će se izbori desiti bez potrebnih kontrolnih mehanizama i sa i dalje naglašenom zloupotrebom državnih resursa, koju definiše čuvena mantra „jedno zaposlenje, četiri glasa”. Izbori bi po procjeni vladajuće strukture ublažili duboku društvenu krizu i DPS-u dali jači pregovarački kapacitet, jer će se i nakon ovih, rekao bih, izbora sa manjkom legitimiteta morati sjesti za više pregovaračkih stolova, jer nijedan problem izbori sami po sebi neće riješiti. Pandemija i rezultati borbe sa virusom biće korišćeni u kampanji, ali i kao alibi, i sa i bez osnova, za ograničavanje slobode okupljanja – cijeni Marić.

Po njegovom sudu, DPS ima u ovom trenutku neriješiv problem da dođe do legitimiteta za odmrzavanje Sudskog savjeta, tužilaštva i Agencije za sprečavanje korupcije iz v.d. stanja.

– Izbori, sve i da DPS pobijedi, nijesu dovoljni kao rješenje. Đukanović nema dileme da državne institucije treba nastaviti koristiti kao početnu prednost u izbornoj trci, a da njegovo ime treba da bude iznad i DPS-a kao personifikacija političke i druge moći. To nije ambijent za fer izbore, to je platforma u kojoj je politička korupcija nedodirljiva a borba protiv nje sterilna i birokratska – ocjenjuje Marić.

Prema tvrdnjama iz DPS-a, datum izbora još nije poznat, mada se spekuliše o početku septembra, to jest 6. septembru kao danu glasanja.

Analitičar Marko Begović navodi da je Crna Gora u ozbiljnoj društveno-političkoj i ekonomskoj krizi, a kao refleks takvom stanju imamo apstinenciju koja se kreće iznad 40 odsto, i potpuno nepovjerenje u institucije države. Zato se, kako smatra, predsjedniku DPS-a žuri da raspiše izbore, jer od januara kreću otpuštanja i smanjivanje zarada u javnom sektoru.

– Normalnost je u rascjepu između bezumlja i šovinizma, s jedne, i kriminala i fašizma, s druge strane. Tako da nas ne smije iznenaditi izvještaj Fridom hausa, nalaz Amnesti internešenala ili nedavni intervjui ambasadora SAD i evropskog poslanika Tanje Fajon. Dakle, postojeća politička ponuda je nezrela i nedorasla izazovima koji zahtijevaju državnički, a ne partitokratski odgovor. Predstavnici formalne opozicije su dali riječ građanima prihvatanjem Sporazuma za budućnost, koji, iako nije idealan dokument, daje dobru pregovaračku poziciju oko uslova za prve fer i slobodne izbore, uz posredovanje EU. Bojkot i odlaganje izbora su ozbiljno oružje u rukama formalne opozicije, ako žele dobro društvu. U suprotnom, opozicija ozbiljno rizikuje da učešćem na izborima u ovakvim uslovima do kraja izgubi legitimitet – ocjenjuje Begović.

Đukanović je predstavnike parlamentarnih subjekata pozvao na sastanak u utorak o datumu izbora, ali vodeći opozicioni politički lideri odbacili su njegov poziv.

Kako je naveo prof. dr Dejan Mirović, evidentno je da će turistička sezona biti loša ne samo zbog Kovida-19 već i zbog iracionalne rusofobske i srbofobske kampanje koju vodi režim Đukanovića.

– Dodajmo ovome katastrofalnu kadrovsku politiku i korupciju i doći ćemo do sumorne slike društva koje je imalo sve potencijale da normalno funkcioniše ali zbog patološke korupcije u vrhu tone sve dublje. Zato Đukanović, slično kao i njegov poslovni partner iz Beograda Vučić, žuri da prije jeseni i recesije održi izbore u nedemokratskom ambijentu u kojem se njih dvojica najbolje snalaze – naveo je Mirović.

M.V.

Preuzeto sa Dan online: https://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Politika&clanak=748116&datum=2020-06-14


Powered by WordPress.com.

Up ↑