OKRUGLI STO “PRISTUP PRAVDI ZA OSI I JEDNAKO PRIZNANJE PRED ZAKONOM”Vojičić: Oduzimanje poslovne sposobnosti drastičan primjer onemogućavanja pristupa pravdi

„Osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost nema pravo sklapanja braka i porodice, pravo usvojenja, ne može biti podvrgnuta medicinsko-potpomognutoj oplodnji, donor, primiti organ, nema pravo zaposlenja, ne može biti korisnik usluga za život u zajednici koje podrazumijevaju ugovorni odnos, nema pravo glasa i izbora u funkcije“, rekao je Vojičić.

Institut oduzimanja poslovne sposobnosti koji se primjenjuje kada su u pitanju osobe sa invalititetom (OSI) jedan je od najdrastičnijih primjera onemogućavanja pristupa pravdi toj populaciji, saopšteno je na okruglom stolu u Podgorici.
Na okruglom stolu „Pristup pravdi za OSI i jednako priznanje pred zakonom“, koji je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji s Centrom za građanske slobode (CEGAS), ocijenjeno je da bi crnogorsko zakonodavstvo trebalo revidirati kako bi se prioritetno zaštitilo dostojanstvo osoba s invaliditetom.
Navodi se da je neophodno osigurati primjenu zakona u dijelu pristupačnosti u najširem smislu i obezbijediti primjenu adaptacija u postupku pred sudom, prenosi PR centar.

Predsjednik Skupštine UMHCG-a Milenko Vojičić istakao je da je propisivanje i primjena instituta oduzimanja poslovne sposobnosti za OSI jedan od najdrastičnijih primjera zakonskog ograničavanja prava i sloboda osoba s invaliditetom.
„Osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost nema pravo sklapanja braka i porodice, pravo usvojenja, ne može biti podvrgnuta medicinsko-potpomognutoj oplodnji, donor, primiti organ, nema pravo zaposlenja, ne može biti korisnik usluga za život u zajednici koje podrazumijevaju ugovorni odnos, nema pravo glasa i izbora u funkcije“, rekao je Vojičić.
On je kazao da se u tim situacijama prema OSI pristupa kao prema objektu, a ne subjektu prava.
Vojičić je kazao da uprkos težnjama demokratskog društva, zasnovanog na poštovanju različitosti i jednakosti, promjena paradigme invaliditeta ne dešava se prvo u propisima, političkim dogovorima i odlukama, već sve promjene počinju od društva.
Šefica Sektora za evropske integracije, politička pitanja, medije i informisanje u Delegaciji Evropske unije u Podgorici Plamena Halačeva ocijenila je da je potrebno uložiti dodatne napore na terenu i usklađivanju zakonodavstva sa Konvencijama Ujedinjenih nacija o pravima OSI.
„Zabrinjavajuće je i to što zakonska definicija invaliditeta u Crnoj Gori ostaje uzrok višestrukih ograničenja i kršenja prava OSI. Pitanje rješenja poslovne sposobnosti treba da se riješi bez odlaganja, u skladu sa Konvencijom UN-a“, istakla je Halačeva.
Prema njenim riječima, potrebno je da se što hitnije adaptiraju sudovi i druge prostorije za javnu upotrebu za OSI.
„Zakonodavne norme se moraju konsolidovati, uključujući obuku prevodilaca znakovnog jezika, uključivanje pomoćnika i posrednika u suđenju, kao i preduzimanje drugih mjera. Fokus ne bi trebalo da bude samo na poboljšanju zakonodavstva“, rekla je Halačeva.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković ukazao je da su brojne barijere sa kojima se suočavaju OSI, a da je jedna od njih situacija kada se neko lice lišava poslovne sposobnosti.
„To je jedan od razloga nedostatka mogućnosti opšteg pristupa pravdi, kada je u pitanju ne samo Crna Gora, nego sve one države koje imaju jedan tako restriktivan pristup kada je u pitanju rješenje o poslovnoj sposobnosti“, rekao je Bjeković.
On smatra da je drugi važan problom nedostatak pristupačnosti i uslova prilagođenosti za OSI u najširem smislu.
„Još jedan važan segment je nedostatak informacija i svijesti o mogućnostima korišćenja pravnih sredstava koja su na raspolaganju OSI“, kazao je Bjeković.
Koordinator pravnih poslova u Centru za monitoring i istraživanje (CeMI) Ivan Vukčević kazao je da je realizacija projekta UMHCG značajna jer se OSI i dalje suočavaju sa stigmom i određenim stepenom diskriminacije, neravnopravnim položajem, ali i nejednakim ili ograničenim šansama i mogućnostima.
„Problem za OSI predstavlja pristup pravdi, kako fizički, tako i faktički jer određeni broj službenika i nosilaca pravosudne funkcije i dalje do kraja ne shvata koncept prava osoba s invaliditetom. Tačnije, ne shvataju da OSI ne traže nešto što im ne pripada, već da oni imaju jednaka prava kao i svi drugi građani, a da je država dužna da stvori preduslove i omogući im jednake mogućnosti za kvalitetan život“, istakao je Vukčević.
On je ocijenio da je jednak tretman pred sudovima od ključnog značaja za OSI jer je to, kako je rekao, osnovni preduslov za ispunjavanje gotovo svih drugih prava i sloboda uzimajući u obzir da su pravosudni organi jedini koji mogu da obezbijede pravnu zaštitu svim građanima kada su im druga prava ugrožena
Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić, ukazala je da crnogorsko zakonodavstvo još uvijek „u dobroj mjeri“ ne razgraničava pojam intelektualnog ipsihosoijalnog ili poznatijeg kroz istoriju kao mentalnog invaliditeta, koji su dvije potpuno različite kategorije.
„Međutim, zakonskim rješenjima, pa i onim iz pristupa pravdi, ova dva pojma se ne diferenciraju dovoljno dobro, zbog čega institut poslovne sposobnosti koristi pojmove poput duševno nezreo, duševno zaostao, duševno bolestan i slično, kojima obuhvatza obje ove kategorije, a definiše i djelimično i potpuno lišenje poslovne sposobnosti “, rekla je Vujačić.
Ona je kazala da dodatno Zakon o zaštiti i ostvarivanju prava prava mentalno oboljelih lica, koji je u nadležnosti Ministasrtva zdravlja, propisuje spornu odredbu o potpunom ograničavanju slobode osoba za koje se pretpostavlja da imaju psihosocijalni invaliditet.
Vujačić je ukazala i da crnogorsko zakonodavstvo ne propisuje univerzalnu definiciju invaliditeta, i da ne definiše na univerzalan način ko su OSI.
„Zato u brojnim propisima, imamo situaciju da se dešava diskriminacija među samim kategorijama OSI, u odnosu na vrstu njihovog oštećenja i stepen oštećenja, a nekad i godine starosti“, rekla je Vujačić.
Savjetnica u Vrhovnom sudu Crne Gore Bojana Bandović kazala je da je težnja svih sudskih vlasti, a među njima i crnogorske, da pravosudni sistem bude pravičan i djelotvoran, sa većom stopom efikasnosti i transparentnosti.
„Da bi jedan sudski postupak bio pravičan, sva lica moraju imati jednak pristup pravdi i sudu, bez diskriminacije, kako bi zaštitili svoja prava. Vrhovni sud, kao najviši sud u državi, je veoma posvećen stvaranju pravnog prostora u kojem se poštuju prava svih osoba, bez diskriminacije po bilo kom osnovu“, istakla je Bandović.
Ona je ocijenila da napredak koji je postignut u pogledu pristupa pravdi OSI ohrabruje, „ali mnogo posla je još pred nama“.
„Možemo se saglasiti da su brojne aktivnosti u prethodnom periodu sprovedene uspješno i da su rezultati vidljivi, ali da još uvijek ima prostora za napredak u pogledu poboljšanja položaja OSI, naročito u dijelu fizičkog pristupa zgradi sudova“, kazala je Bandović.
Generalni direktor za građansko zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde Ibrahim Smailović kazao je da pravo na pristup pravdi mora biti dostupno svima, bez bilo kakve razlike.
„Pravo na pristup pravdi OSI postiže se stvaranjem relevantnog normativnog okvira, kako kroz ratifikaciju međunarodnih dokumenata kojima se štite ta prava, tako i njhovim propisivanjem u odgovaraućim normativnim domaćim aktima, kao i njihovim pravilnim tumačenjem i praktičnom primjenom“, kazao je Smailović.
Prema njegovim riječima, prospisivanje i praktična primjena su nužno povezani jer samo propisivanje bez praktične primjene gotovo da nema nikakav značaj.
Izvršni direktor CEGAS-a Boris Marić kazao je da su u okviru projekta ispitivali da li postoji poseban registar postupaka u kojima učestvuju OSI.
Advokat i osnivač CEGAS-a Sergej Sekulović kazao je da bi sudovi morali bar godinu da vode evidenciju o potrebama OSI u vezi s tumačima.
„Nakon godinu, postojao bi određeni presjek na osnovu koga treba da se vidi koje su potrebe. Jedna od ideja u tom kontekstu je da se razmisli o tome da se određeni broj tumača, na osnovu procjene, stalno zaposle pri nekom sudu, da su dostupni da reaguju brzo da se obezbijedi efikasnost i ekonomičnost postupka, tako i dostojanstvo i pravo OSI u toku samog postupka“, istakao je Sekulović.
Okrugli sto „Pristup pravdi za OSI i jednako priznanje pred zakonom“organizovan je u okviru projekta All = in Access 2 Justice – Svi jednaki u pristupu pravdi, koji je finansirala Evropska unija kroz program pretpristupne podrške (IPA), a kofinansiran je od Ministarstva javne uprave.

Preuzeto sa portala Vijesti

Link https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/smailovic-pravo-na-pristup-pravdi-dodatno-dobija-na-znacaju-kada-su-u-pitanju-osi

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s