PR Centar, video zapis predstavljanja studije

Podgorica, PR pres servis – Uvođenje djelotvornog pravnog lijeka u upravne postupke omogućilo bi veću pravnu sigurnost građana Crne Gore, doprinijelo većem stepenu odgovornosti upravnih organa, a za njegovu efikasnu primjenu neophodna je konstantna edukacija državnih službenika.

To je poručeno na pres konferenciji Centra za građanske slobode (CEGAS) povodom predstavljanja studije „Odluke bez snage- građani bez prava“, koja je pripremljena u okviru projekta ”Djelotvorno do vladavine prava-upravni postupak u službi građana”, a koji je podržala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS.

Video zapis konferencije:

Boris Marić, Dio I
Boris Marić, Dio II
Sergej Sekulović

Konferenciju, sa foto galerijom, možete naći na zvaničnom sajtu PR Centra: http://www.prcentar.me/clanak/djelotvoran-pravni-lijek-u-upravnim-postupcima-omoguio-bi-veu-pravnu-sigurnost-graana/985

Studija: “Djelotvorni pravni lijek za veću sigurnost građana”

Podgorica, PR pres servis – Uvođenje djelotvornog pravnog lijeka u upravne postupke omogućilo bi veću pravnu sigurnost građana Crne Gore, doprinijelo većem stepenu odgovornosti upravnih organa, a za njegovu efikasnu primjenu neophodna je konstantna edukacija državnih službenika.

To je poručeno na pres konferenciji Centra za građanske slobode (CEGAS) povodom predstavljanja studije „Odluke bez snage- građani bez prava“, koja je pripremljena u okviru projekta ”Djelotvorno do vladavine prava-upravni postupak u službi građana”, a koji je podržala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS.

Izvršni direktor CEGAS-a, Boris Marić, istakao je da je uvođenje djelotvornog pravnog lijeka u upravne postupke izuzetno značajno, jer bi za građane Crne Gore omogućilo veću pravnu sigurnost.

„Mnoge odluke Evropskog suda za ljudska prava protiv Crne Gore govore nam o neophodnosti uvođenja ovog pravnog instituta i potrebi ubrzanja upravnih postupaka, koji u nekim slučajevima traju duže od decenije. Cijenimo da je ovo jedno od krucijalnih pitanja i problema koje treba da se riješi zarad veće pravne sigurnosti građana“, naveo je Marić.

U predstavljenoj studiji, kako je pojasnio, ponuđen je model Zakona o ubrzanju odlučivanja u upravnim postupcima. 

„Cijenimo da bi trebalo to zakonski riješiti. Naravno, postoji nekoliko načina da se ovo riješi, jedan od njih je intervencija u već postojećem zakonodavstvu Crne Gore. Prva preporuka se odnosi na usvajanje Zakona o zaštiti prava na odlučivanje u razumnom roku“, rekao je Marić.

On je poručio da je neophodno uskladiti praksu Vrhovnog suda sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, u pogledu upravnih postupaka.

„Vrhovni sud je jednim dijelom to i uradio ali to su ipak izuzeci, nije pravilo. Neophodno je izvršiti izmjene i dopune Zakona o upravnom sporu, nastaviti sa širenjem znanja o praksi Evropskog suda za ljudska prava u ovoj oblasti, kroz obuke i stručno usavršavanje. Upravni postupak, na dnevnom nivou, vode hiljade državnih službenika i mora doći do unapređenja“, istakao je Marić.

On je naveo slučaj KIPS-a, kao primjer u kojem je država zbog, kako je rekao, lošeg postupanja organa, izgubila četiri i po miliona iz javnih finansija.

„Milionske su štete koje se prave, ne samo one koje se evidentiraju kroz odluke Evropskog suda za ljudska prava, već i na svakodnevnom planu kroz ono što su gubljenja prava građana. Posebno je to izraženo u pravima restitucije i u nekim pravima iz upravnog postupka, vezana za građansku materiju“, pojasnio je Marić.

Govoreći o slobodnom pristupu informacijama, Marić je kazao da postoje zahtjevi za slobodan pristup informacijama koji nisu riješeni još iz 2014. godine, kao i da se nerijetko odgovor zagubi u upravnoj proceduri između organa. 

„Čak ni Zakon o upravnom postupku koji je stupio na snagu 2016. godine nije doprinio da se ti postupci ubrzaju. Puno postupaka traje duže od deceniju, a oni koji su započeti prije 2016., biće završeni po starom Zakonu o opštem upravnom postupku, što je poseban problem za građane. Uvođenje jednog ovakvog instituta, koji bi afirmisao zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, odnosno odlučivanje u razumnom roku, bilo izuzetno značajno“, ocijenio je Marić.

Advokat i osnivač CEGAS-a, Sergej Sekulović, kazao je da građani često čekaju na ostvarivanje prava u upravnim postupcima koji su, kako je ocijenio, najvažniji postupci koje imaju na raspolaganju. 

„Međutim, Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, koji predviđa dva mehanizma za ubrzanje postupka i naknadnu, nije obuhvatio upravni postupak. Ukoliko želite da se upravni postupak ubrza, imate na raspolaganju tužbu zbog ćutanja uprave, koja često ne znači ništa. Problem u tom dijelu nesporno postoji“, rekao je Sekulović.

On je naveo da je praksa Evropskog suda za ljudska prava u dijelu upravnog postupka jasna.

„Iz pozicije Evropskog suda za ljudska prava, upravno i sudsko postupanje je jedan postupak koji treba i mora da ima zaštitu. Odnosno, ukoliko odlučivanje određenih organa uprave, pa na kraju i Upravnog suda predugo traje, građani mogu pred Evropskim sudom za ljudska prava tražiti nadoknadu štete zato što im je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku, kao jedan od bitnih elemenata prava na pravičan postupak“, pojasnio je Sekulović.

Govoreći o upravnoj reformi, primjeni novog Zakona o upravnom postupku i Zakona o upravnom sporu koji se primjenjuju poslednje dvije godine, on je ocijenio da problem i dalje postoji.

„Za pohvalu je određena praksa Vrhovnog suda koja ide u pravcu da proširuje svoju zakonsku nadležnost, odnosno uzeo je u postupanje i određene upravne postupke iz pozicije suđenja u razumnom roku, iako ga zakon na to eksplicitno ne ovlašćuje. Međutim, ocjenjujemo da se radi o selektivnom pristupu jer se radi isključivo u predmetima koji su vezani za postupke koji imaju građansko-pravni karakter, odnosno izdavanje građevinske dozvole, restitucije“, naveo je Sekulović

On je kazao da bi primjena predstavljenog modela Zakona o pravu na odlučivanje u razumnom roku doprinijela većem stepenu odgovornosti upravnih organa.

„Tamo gdje je predsjednik suda adresa kojoj se obraćate da bi se određeni postupak, koji dugo traje, ubrzao, ta adresa u upravnom postupku treba da bude starješina organa. Na taj način povećava se nivo i stepen odgovornosti samih upravnih organa. Upravo smo taj model Zakona ponudili crnogorskoj javnosti“, istakao je Sekulović.

ODLUKE BEZ SNAGE-GRAĐANI BEZ PRAVA – Policy paper (za preuzimanje)

Analiza je pripremljena u okviru projekta ” Djelotvorno do vladavine prava-upravni postupak u službi građana” koji je podržala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS. Sadržaj analize predstavlja isključivu odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove MANS-a.

Možete je preuzeti / otvoriti na linkovima ispod:

Click to access Odluke_bez_snage_Građani_bez_prava.pdf

Izdavač: Centar za građansko obrazovanje-CEGAS

Autori: Boris Marić, Mr Sergej Sekulović

Urednik: Boris Marić

Ul.Marka Miljanova 27, Podgorica, Crna Gora

E-mail:infocegas@gmail.com

U Podgorici, oktobar 2019.godine

Vlast guši slobodu informisanja

Najavljene izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) su još jedan korak unazad, jer su i postojeća zakonska rješenja krajnje ograničavajuća, a izmjene i dopune koje bi bile eventualno usvojene tek bi dale rigidan pristup, smatra Boris Marić, izvršni direktor Centra za građanske slobode (CEGAS). Kako navodi, CEGES je sačinio rad o efikasnosti i djelotvornosti upravnog postupka, u okviru istoimenog projekta, gdje se ukazuje kako je namjera zakonopisca da uvede institut zloupotrebe prava u SPI krajnje upozoravajuća.

– Tu imamo nekoliko posledica. Prvo priznanje uprave da nije u mogućnosti ispratiti primjenu upravnog postupka na način kako je to propisano. Drugo, uvoditi princip zloupotrebe prava u zakon koji treba da podstiče kontrolu vlasti, jača društvenu debatu i o vrlo neprijatnim pitanjima po vlast i društvo, krajnje je antidemokratski i antipatriotski. I treće je manevar da i ako kroz pritisak NVO i mediji uspiju da onemoguće ovakve izmjene i dopune, ostaje sadašnje rješenje koje je takoođe krajnje birokratizovano i antidemokratsko – naveo je Marić za „Dan”.

Smatra da se moramo boriti za upravni postupak sa jasnim odredbama usmjerenim na jednostavno i brzo ostvarivanje prava.

Marić kaže da je upravni postupak uvijek imao solidnu normativnu osnovu i mnogo problema u praksi, mada reformski procesi nijesu uspjeli da značajnije unaprijede praksu postupka koji je za građane najprisutniji.

– Upravni postupak je noseći odnos između građanina i države i upravo kroz njega se najbolje može ocijeniti koliko je država uspjela da postane servisno orijentisana prema građanima, bilo da im omogućava korišćenje prava ili utvrđuje obaveze. I danas se kroz karakter mnogih upravnih postupaka država pojavljuje kao suveren, mehanizam koji u svakom trenutku može upotrijebiti neki vid sile. Nikako da se shvati izvor suvereniteta koji leži u građaninu, a ne u državnom organu. Da organ upravne procedure mora sprovoditi u duhu servisa, stvaranja osnove da se građanin osjeća sigurno i da mu je jasno šta su njegova prava i obaveze. Naprotiv, danas imamo veliki broj upravnih postupaka koji nepristojno dugo traju i obesmišljavaju potrebu i pravo građanina da pred organima uprave dobije ono što mu pripada – ukazao je Marić.

Na pitanje koji su to drastični primjeri na kojima se vidi loš rad uprave, Marić je rekao da samo treba uzeti postupke za slobodan pristup informacijama, ili postupke u procesu restitucije, da bi se vidjelo prisustvo parcijalnih interesa.

– U tome se jasno vidi razlog usporavanja reforme, istrajavanje na rigidnosti pojedinih upravnih postupaka. Prisustvo političkog uticaja je posebno vidljivo u „škakljivim” postupcima traženja slobodnog pristupa informacijama. Tako dolazimo do prakse u kojoj se pojedini zahtjevi za SPI rješavaju godinama ili se u sred postupka na traženi akt zalijepi klauzula tajnosti, što je tek posebna priča. Civilni sektor vodi decenijsku borbu za uspostavljanje evropskih standarda u ovoj oblasti, za uklanjanje namjerno postavljenih birokratskih prepreka – upozorio je Marić.

Smatra da smo svjedoci brojnih opstrukcija SPI i izbjegavanja davanja informacija od posebnog javnog interesa.

– Možemo navesti informacije u vezi sa autoputem, određene privatizacione procese, funkcionerske stanove i drugo – istakao je Marić.

Dužina trajanja postupka veliki problem
Marić kaže da dužina trajanja upravnih postupaka u pojedinim slučajevima već decenijama predstavlja problem za građane.

Posebno je loš indikator da u ne malom broju slučajeva dužina trajanja postupka zavisi od diskrecione procjene postupajućeg službenika u kojoj često ima političke, lične, pa i nestručne pozadine. Sud u Strazburu je osvjetlio problem kršenja principa suđenja u razumnom roku kada su upravni postupci u pitanju. Kroz izvještaje i prezentacije odluka suda u Strazburu, ovaj problem sistematizovala je i učinila dostupnim Kancelarija zastupika, što je dobar primjer – kazao je Marić.

Tekst je u cijelosti objavljen i na “Dan” Online portalu: https://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Drustvo&clanak=719000&datum=2019-10-30

Marić: Devastacija institucija velika prepreka izbornog procesa (Društveni dijalog)

„Nije cilj da imamo izbore na kojima ćemo pobijediti DPS već izbore na kojima niko neće moći da ukrade glasove. Ko na takvim izborima pobijedi, neka mu je srećno“, poručio je Abazović

Boris Marić, izvršni direktor CEGAS-a poručio je da je veliki problem devastacija institucija i da taj problem nije od juče.

On je kazao i da se treba vratiti na snagu Zakon o lokalnim izborima a onda preko toga zakona postepeno uvesti otvorene liste na državnom nivou.

„Ne pravi se sistem da bi se pobijedio DPS već da bi se igrala utakmica u kojoj su uslovi fer. Mi imamo politiku borbe za mandate i takvo društvo je unaprijed osuđeno na propast. Opozicija se danas bori za mandate unutar opozicionog biračkog tijela i takva ekipa ne može da smijeni vlast, pa i da su zakoni najbolji“, kazao je Marić.

Kompletan tekst pročitajte na: https://www.vijesti.me/vijesti/politika/abazovic-ukoliko-nema-tehnicke-vlade-pozivam-opoziciju-na-bojkot-izbora

Powered by WordPress.com.

Up ↑