“Izborni uslovi”, Segej Sekulović za “Vijesti”

Put ka izbornim pravilima

Prema planu koji je dogovoren, uz medijaciju Evropske unije, Odbor za reformu izbornog zakonodavstva bi trebalo u narednih nekoliko mjeseci da definiše pravila za održavanje fer i slobodnih izbora.

To, prema interpretaciji Demokratske Crne Gore, podrazumjeva izmjenu izbornih zakona, seta medijskih zakona, izbor novog Savjeta Javnog medijskog servisa, novu Državnu izbornu komisiju, novu Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK), novu Agenciju za elektronske medije (AEM) i formiranje specijalnog parlamentarno tijela za kontrolu predizbornog i izbornog procesa, kao i druge promjene u postojećim institucijama.

Da li obim posla, kratki vremenski rokovi i propratni politički sukobi i uslovljavanja daju nadu da će posao biti završen u narednih nekoliko mjeseci, pitali smo političkog analitičara Sergeja Sekulovića.

“Možemo reći da je politička situacija u ovom trenutku toliko konfuzna da više liči na negativan rasplet nego na pozitivan. Bez obzira na ovo što trenutno vidimo, stoji činjenica da su Demokrate u Odboru, da Demokratski front nije još definitivno izašao iz Odbora, određeni politički subjekti među kojima su nezavisni poslanici se afirmativno odnose prema ideji pregovora i dijaloga. Međutim, sa druge strane vrijeme neumitno curi, njega je sve manje i moralo bi da se krene da se radi odgovorno, brzo i efikasno da bi do kraja godine imali zatvoren čitav paket. Dakle, jedan veliki znak pitanja i dalje stoji”, kaže Sekulović.

Čitav tekst pročitajte na “Vijesti Online”: https://www.vijesti.me/vijesti/politika/strah-za-rejting-ispred-izbornih-uslova-u-crnoj-gori

Sergej Sekulović o Odboru za reformu izbornog zakonodavstva

Predsjednik Odbora za reformu izbornog zakonodavstvaBranimir Gvozdenović, zakazao je za sjutra (treću) sjednicu tog skupštinskog ad hoc tijela, prvu na kojoj će učestvovati poslanici DemokrataMomo Koprivica i Danilo Šaranović, koji su 23. avgusta, na vanrednoj sjednici parlamenta, izabrani za članove Odbora. Ovo radno tijelo čeka težak zadatak – da za nešto više od tri i po mjeseca (odnosno: do kraja godine) unaprijedi izborne zakone, jer se oni ne mogu mijenjati u narednoj, izbornoj godini. Da li je to dovoljno vremena da se obavi ozbiljan posao?

Vrijeme ističe: Politički analitičar, Sergej Sekulović, upozorava da je Odbor u cajtnotu. Uprkos tome, on naglašava da se reforma izbornog zakonodavstva može realizovati relativno brzo, ako bude postojala „saglasnost volja u Odboru“.

„Ključni izazov cijelog procesa ostaje implementacija normi, odnosno njihovo oživotvorenje u praksi. Odbor je, dakle, pred velikim izazovom. Ako akteri u tom tijelu misle da proizvedu adekvatan rezultat, moraće da djeluju brzo, efikasno i u dobroj namjeri, inače će kompletan rad biti obesmišljen“, rekao je on Portalu Analitika.

Da li nakon svega izgovorenog u proteklih mjesec i po dana na relacijama vlast – opozicija, i, pogotovo, opozicija – opozicija, postoji „dobra namjera“ da se djeluje mimo partijskih interesa?

„Teško je reći. Sada prisustvujemo utvrđivanju početnih pozicija koje su sigurno maksimalističke, što ne znači da ne može doći do određenog kompromisa. Da li, međutim, postoji neka skrivena agenda i hoće li se u ove pregovore ulaziti s nekih drugih pozicija – moramo sačekati makar prvu sjednicu Odbora, ako ne i drugu i treću, da bi to vidjeli“, ističe Sekulović.

Šta hoće Demokrate: Analitičar Dragiša Janjušević uvjeren je da bi Odbor, uprkos kratkom radnom vremenu koje mu je preostalo, mogao da obavi kvalitetan posao ako bi opozicija u njemu bila jedinstvena, što, prema njegovim riječima, nije izvjesno. On smatra da bi vlast i opozicija, nakon rada Odbora, trebalo konsenzusom da dogovore tehničku vladu.

„U proteklih 20 godina bilo je nekoliko radnih tijela koja su se bavila izbornim zakonodavstvom. Ako je i bilo njihovih rezultata na papiru, nije ih bilo u praksi. To iskustvo mi govori da ne treba imati pretjerana očekivanja. Jedini garant rada Odbora je tehnička vlada. To je minimum garancija da predstojeći izborni proces dobije šansu da bude fer i demokratski“, naglašava naš sagovornik.

Podsjetimo, u amandmanima koji su 31. jula usvojeni u Skupštini Crne Gore, kao rezultat tajnog dogovora Demokrata i Demokratske partije socijalista, poslije čega je Bečićeva partija ušla u Odbor, ne pominje se formiranje tehničke vlade, već „nadzornog tijela“ koje će pratiti primjenu usvojenih zakona.

Međutim, sada nije jasno šta Demokrate žele: uoči jučerašnjeg sastanka dijela opozicije, bez Demokratskog fronta (DF), koji je inicirala predsjednica Socijaldemokratske partije (SDP), Draginja Vuksanović StankovićDemokrate su novinarima podijelile svoje nove zahtjeve u kojima traže formiranje vlade građanskog jedinstva na paritetnoj osnovi (po trećina predstavnika vlasti, opozicije i civilnog sektora, te da na njenom čelu ne bude predstavnik vlasti) i poručile da će bojkotovati parlamentarne izbore ako se taj zahtjev ne ispuni i ako se ne realizuje njihov Briselski plan.

Na kraju sastanka, opozicija je u zajedničkoj izjavi zatražila formiranje tehničke vlade „istovremeno s glasanjem o izbornom zakonodavstvu“. Zahtijevaju, takođe, i održavanje parlamentarnih i lokalnih izbora u istom danu.

Palmerove poruke: No, pitanje je da li bi ovi zahtjevi – a pogotovo zahtjevi Demokrata – uopšte bili ispostavljeni da je specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan, Metju Palmer, samo nekoliko sati ranije rekao ono što su sinoć prenijeli gotovo svi crnogorski mediji: da vjeruje da će vlast i opozicija postići dogovor i da će opozicija učestvovati na izborima u oktobru naredne godine. 

Palmer je za TVCG kazao i da poslanici moraju u parlamentu zastupati interese građana koji su im dali povjerenje.

Prema posljednjim informacijama, sjednici Odbora koja je zakazana za sjutra (u 14 časova) iz redova opozicije prisustvovaće poslanici Demokrata (Koprivica i Šaranović), SDP-a (Raško Konjević), kao i nezavisni poslanik Neđeljko Rudović. Iz DF su više puta, nakon ulaska Demokrata u Odbor, ponovili da se neće vraćati u to tijelo, te da će razmotriti potpuno povlačenje svoja tri poslanika (Strahinje BulajićaPredraga Bulatovića i Branke Bošnjak).

Opozicija je, podsjetimo, napustila Odbor nakon što je podgorički Viši sud u decembru prošle godine donio odluku o „stavljanju u zatvor“ dvojice poslanika DF-a.

(Ne)jedinstvo opozicije: Sekulović smatra da bi učešće kompletne opozicije u radu Odbora dalo tom tijelu pojačani ili potpuni legitimitet u procesu reforme izbornih zakona.

„No, politički kompromis može da se desi i bez cijele opozicije, zato što akteri koji učestvuju u radu Odbora, s partijama koje formiraju vlast, imaju više nego dvotrećinsku većinu za izmjenu izbornih zakona. Bilo bi zaista poželjno da svi akteri uzmu učešće u radu, ali, i mimo toga, Odbor može da obavi svoju funkciju“, ocjenjuje on.

Janjušević, s druge strane, smatra da je neučestvovanje kompletne opozicije loš znak.

„Ako nema jedinstvene opozicije, rad Odbora će sigurno biti manjkav i imaće falinki. Opoziciono jedinstvo mora biti minimum za kvalitet rada“, podvlači on.

Iako članovi ovog tijela iz vladajuće koalicije tvrde da su u prethodnih pola godine, s predstavnicima NVO sektora i akademske zajednice, ozbiljno radili na izbornim zakonima, naši sagovornici misle drugačije – Janjušević smatra da Odbor nije uradio ništa, dok Sekulović ocjenjuje da rješenja koja su kreirana bez opozicije – uz, kako kaže, puno poštovanje svih koji su učestvovali u tom procesu – nisu doprinijela tome da Odbor ostvari funkciju zbog koje je formiran.

Prioriteti: Dragan Koprivica iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT), čiji predstavnici kao eksperti učestvuju u radu Odbora, misli da bi se zbog nedostatka vremena za rad na izbornom zakonodavstvu trebalo fokusirati na tri teme: kriminalizaciju nezakonitog finansiranja partija, depolitizaciju izborne administracije i rješavanje problema u biračkom spisku.

Janjušević je saglasan s tim i kaže da mu se čini da bi i dvije godine rada na izbornim zakonima bilo nedovoljno.

„Za ovo malo vremena što je preostalo, treba se fokusirati na najbitnije stvari – prije svega na biračke spiskove, finansiranje kampanja i zloupotrebu državnih institucija. Dakle, na one probleme koji najviše ugrožavaju izborni proces“, poručuje on.

Sekulović dodaje:

„Sve što se javilo kao problem i što je nužno za reformu – ne treba minimizirati. Međutim, kao i u svakodnevnom životu, treba razdvajati bitno od nebitnog i stavljati fokus na suštinu“.

Sa sjutrašnjom sjednicom kreće i posljednji voz za promjenu izbornog zakonodavstva u ovoj godini. Ako bude odgovornosti u redovima vlasti i opozicije, stići će na odredište na vrijeme; ako ne, biće to još jedan vlak bez voznog reda. Ni prvi, ni posljednji.

Preuzeto sa “Portal Analitika”: https://portalanalitika.me/clanak/345007/nema-odmora-do-kraja-odbora

Intervju za “Dan”: “Ostavke kadrova DPS-a uslov za fer izbore”

Rad skupštinskog Odbora za izborne reforme šansa je za dijalog o svim ključnim problemima legitimiteta crnogorskih izbora i mjesto na kome će snaga opozicionih argumenata bitno zavisiti od sposobnosti da prevaziđu u ovom trenutku sadržajno destruktivne sukobe, istakao je pravnik i politički analitičar Boris Marić. On je rekao da opozicija mora da dođe do nekoliko osnovnih zahtjeva koji bi bili temelj ne samo afirmacije opozicionog uticaja, već i suštinska zaštita javnog interesa u ovoj za demokratske procese ključnoj oblasti.

– Realnost govori da će opozicija po pitanju zahtjeva za slobodne i fer izbore imati par mjesta oko kojih će biti teško postići kompromis, što će sami opozicioni pritisak učiniti podijeljenim. Ne mora da znači da će zbog toga opozicioni uticaj na proces reforme izbornog zakonodavstva i dijela institucija biti slab, naprotiv, ali će zasigurno dati mnogo veći manevarski prostor DPS-u za lakšu odbranu svojih pozicija – smatra Marić.

Po njegom sudu, opozicija u osnovi, i pored vrlo neprijatnih sukoba na relaciji dva najjača opoziciona subjekta, ima manje-više nepodijeljene zahtjeve poput kontrole biračkog spiska, reformiranja ASK i DIK, reizbor Savjeta RTCG – pa i neka vrsta vlade nacionalnog jedinstva, tehničke ili kako god – više nije upitna.

– Jedino pitanje oko koga unutar opozicije mogu postojati zaista jasne razlike je moguća ustavna reforma i njen sadržaj. Opozicija ili njen dominantni dio koji pripada građansko-demokratskom izrazu treba da se objedini oko ključnih zahtjeva, poput činjenice da se fer i slobodni izbori ne mogu održati i pored najboljih zakonskih rješenja ako na čelu institucija za sprovođenje i kontrolu izbora ostanu kompromitovani kadrovi skloni zaštiti interesa partije na vlasti. Neophodno je ostvariti punu kontrolu biračkog spiska i javnih finansija, za šta je potrebna tehnička ili kako god da se nazove vlada – uz pomoć i podršku međunarodne zajednice – pa se može doći do značajnih iskoraka koji bi ujednačili izborne šanse vlasti i opozicije – kaže Marić.

Kako tvrdi, Sporazum o budućnosti je pretrpio brojne udare, u čijoj osnovi je potreba zaštite partijskog interesa, što je bilo očekivano za sve koji aktivno prate političku scenu. Marić kaže da je, ipak, duh sporazuma ostao, te on i dalje u jednom dijelu ograničava opozicione subjekte i definiše smjernice djelovanja.

– Ne zaboravimo da je ovaj sporazum trebalo da bude polazna osnova za moguće pregovore sa DPS-om, a da je jedan od ključnih zahtjeva tehnička, prelazna vlada, što je u ovom trenutku pitanje oko koga opozicioni subjekti imaju sličan ili identičan stav. Naravno, moramo sačekati da vidimo kako će se ovaj stav artikulisati od dva najjača opoziciona subjekta, što nam može reći koliko su oni sami spremni suštinski da podrže jedan tako složen politički korak kao što je prelazna vlada. Konačno, sporazum u cjelini je srušen, važe neki njegovi djelovi i to od posebne važnosti, što ima ozbiljan društveni uticaj – zaključio je Marić.

Izmjene Ustava alibi za neučestvovanje u radu odbora
Marić, govoreći o zahtjevu Fronta za izmjenama Ustava, navodi da DF ima potrebu da sebe do kraja i konačno definiše kao autentičnog zastupnika srpskih interesa u Crnoj Gori, i to je legitimna politika.

– Njihova ciljna grupa je popisom iskazana srpska nacionalna pripadnost. DF ima ozbiljnu komunikacionu strategiju već godinama. Bitno je da se zauzme što veći medijski prostor, slobodna teritorija, na kojoj će se afirmisati desno pozicionirane, nacionalističke politike sa dovoljnom dozom populizma. Ova politika ima svoju ciljnu grupu i ima svoju perspektivu, jasna je i predvidljiva, a krajnje je neodgovorno i naivno da se potcijeni.

Stoga je zalaganje za promjenu Ustava logičan potez DF-a. S jedne strane daje im novi manevarski prostor i to u dijelu za njih politički najvažnijem, moguće zaštite ustavnih prava Srba, a u drugom mogući alibi za neučestvovanje ili učestvovanje u odboru – ukazuje Marić.

Preuzeto sa “Dan Online”: https://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Politika&clanak=710923&datum=2019-09-02

Powered by WordPress.com.

Up ↑