Profesionalizacija DIK-a bi uticala na ozbiljniji i profesionalniji rad te institucije

Profesionalizacija Državne izborne komisije (DIK) bi uticala na njen ozbiljniji i profesionalniji rad, a potrebno je i obezbijediti pristup medijima prilikom održavanja sjednica DIK-a, čime bi rad te institucije bio transparentniji.

To je saopštio istraživač javnih politika u Centru za monitoring i istraživanje (CeMI), Nikola Zečević, u drugom dijelu nacionalne konferencije koju je CeMI organizovao u okviru projekta „Neka slobodni izbori postanu navika – Izgradnja povjerenja u integritet izbornog procesa u Crnoj Gori“, koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Zečević je istakao da je jedna od osnovih preporuka profesionalizacija DIK-a i da je u studiji predloženo da DIK čini od tri do pet predstavnika iz oblasti prava.

„Smatramo da bi preložena profesionalizacija uticala na ozbiljniji i efikasniji rad DIK-a. Osvrnuo bih se i na jedan podatak, predstavljen u okviru našeg istraživanja, gdje odgovori ispitanika ukazuju da je potrebno snažnije uvođenje stručnjaka u DIK. Prema našim nalazima, 65,5 odsto ispitanih je ocijenilo da DIK treba da čine kombinovano predstavnici političkih partija i nezavisni stručnjaci“, smatra Zečević.

On je kazao da predstavnici potvrđenih izbornih lista ubuduće ne bi trebalo da učestvuju u radu DIK-a sa pravom glasa.

Zečević je rekao i da DIK ima problem sa transparentnošću.

„CeMI u svojim preporukama smatra da je nužno obezbijediti pristup medijima prilikom održavanja sjednica DIK-a. Takođe, posebno je važno posvetiti pažnju provjeravanju vjerodostojnosti potpisa. Smatramo i da je nužno povećati ažurnost objavljivanja informacija na zvaničnoj internet stranici DIK-a“, naveo je Zečević.

Kada je u pitanju opštinska izborna komisija, kako je rekao, potrebno je profesionalizovati poziciju predsjednika.

„Njega bi na to mjesto na bazi zakonom utvrđenih kriterijuma i javnog konkursa postavljao DIK, dok bi ostali članovi opštinske izborne komisije bili proporcionalno zastupljeni na osnovu njihovog statusa u lokalnom parlamentu“, rekao je Zečević.

Druga preporuka kade je riječ o opštinskim izbornim komisijama je, kako je kazao, da se poveća njihova transparentnost.

Predsjednik DIK-a, Đorđije Vukčević, kazao je da često onaj ko je nezadovoljan postignutim rezultatima na izborima ne traži greške u sopstvenim redovima, nego se, kako je dodao, te greške uglavnom traže kod organa, koji su sprovodili izbore ili u izbornom zakonodavstvu.

„Ponekad ima suviše neopravdanih i neutemeljenih prigovora, kritika. Čini mi se da postoji određeno nepoznavanje uloge DIK-a. DIK u ovom sastavu je političko tijelo, jer imate četiri predstavnika pozicije, četiri opozicije, jedan je predstavnik manjinskih  naroda, jedan NVO sektora i tu je predsjednik DIK-a“, naveo je Vukčević.

On je istakao da je reforma ukupnog izbornog zakonodavstva veoma kompleksna i da ne podrazumijeva samo Zakon o izborniku odbornika i poslanika i Zakon o biračkom spisku, nego se dotiče seta čitavnog niza zakona.

„Postavlja se pitanje da li profesionalizovati DIK. Odmah u startu čovjek bi rekao da, jer to podrazumijeva veći stepen autonomije znanja, odgovornosti. Ja sam najviše za to da će ljudi od integriteta i autoriteta biti odgovorni prema sebi i prema funkciji i da će taj posao obavljati da valja“, kazao je Vukčević.

Član Građanskog savjeta, Boris Marić, smatra da je DIK institucija koja je najsporije razvijana u Crnoj Gori i gdje i dalje postoji krucijalno pitanje „na koji način organizovati DIK, a da se poveća profesionalizacija i da se na neki način, kroz povećanje profesionalizacije i integriteta dođe do određenog nivoa depolitizacije DIK-a“.

On je rekao da sva priča oko izbornog sistema mora da završi u parlamentu među političkim subjektima „i to dominantno među političkim subjektima, koji danas nisu u ovoj sali“.

„Oni će najviše uticati na ono što će biti rješenje. Mi možemo da ukažemo i nastavićemo da ukazujemo i šaljemo poruke i upiremo prstom u konkretne slučajeve, koji proizvode određene posljedice. Ali u svakom slučaju insistiramo na nečemu što je utvrđivanje odgovornosti na osnovu onoga što propisuje zakon. To je jedini put za dolaženje do određenog osnovnog konsenzusa oko izbornih uslova, koji mora da se završi u parlamentu“, smatra Marić.

Politikolog, Predrag Zenović, je rekao da je izborna administracija samo jedan od elemenata, koji je važan za očuvanje integriteta izbora.

„Potpuna profesionalizacija bi mogla da bude problematična. Mislim da je onaj predlog koji je dao CeMI, koji je neki vid polovičnog pristupa profesionalizaciji, dobar. On treba da da i profesionalnu i demokratsku ili političku legitimaciju. Ovaj pristuo je u skladu sa onim što je dokument Venecijanske komisije, koji upravo podrazumijeva i profesionalce, dakle pravnike u DIK-u, ali i predstavnike onih koji učestvuju u izbornoj utkakmici“, kazao je Zenović.

Preuzeto sa “CEMI Online”

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s