Odgovori izvršnog direktora CEGAS-a Borisa Marića, na pitanja novinara Dan-a

Odgovori izvršnog direktora CEGAS-a Borisa Marića, na pitanja novinara Dan-a

1 Sadržaj paketa reforme izbornih uslova mora biti precizno odabran i uključivati sve djelove tog sistema. Jako je važno uspostaviti kontrolu nad tokovima novca, uspostaviti sistem pune kontrole biračkog spiska, propisati jasna krivična dijela za nezakonito finansiranje kampanje i kupovinu glasova, izvršiti transformaciju DIK-a u paritetno tijelo na relaciji vlast-opozicija, a u RTCG-u postići potreban nivo profesionalnosti  i nezavisnosti. Naravno sve bi mogla da prati jedna vrsta tehničke Vlade koja bi bila dodatni garant za sprovođenje izbora čiji bi rezultati biti priznati od strane svih aktera. Ona bi bila posebno važna u dijelu kontrole novčanih tokova i spriječavanja državnih resursa.

Kako god za kompromis su potrebne dvije strane. Jasno je da je opoziciona struktura postigla prilično visok stepen saglasnosti oko neophodnosti stvaranja uslova za fer i slobodne izbore, a da je osnova opozicione saglasnosti Sporazum o budućnosti. Sa druge strane ne ohrabruje ponapšanje DPS-a, iako vjerujem da je u pitanju kupovina vremena, jer je i DPS-u jasno da se pod ovim uslovima ne mogu održati legitimni izbori.  Afera Koverta kao logičan i očekivan nastavak afere Snimak, zasigurno najavljuje isplivavanje i drugih oblika ili sistema zloupotrebe izbornog procesa. Državne institucije neadekvatno tretiraju ove afere, a akteri su nesmetano na državnim funkcijama. U ovakvom ambijentu legitimitet izbora visi o koncu. Svjesi su toga i u DPS-u, ali i u EU. Moraće se sjesti za pregovarački sto i kao prvo tražiti adekvatna reakcija institucija, prvenstveno Tužilaštva.

2 Klauzula balansa je uvijek moguća opcija, ali prema zemlji koja ovako dugo pregovara bez neke veće izvjesnosti kada će se pregovori sa EU konačno završiti, pitanje je koliko bi imala efekta. Crnogorska vlast negdje sistemski usporava proces EU integracija, kroz zaista spor i loš reformski proces. Tome dodatni negativni doprinos daje podjeljenost društva i forsiranje identitetskih pitanja, što odvlači pažnju od suštinskih propusta u izgradnji institucija. Vlast insistira na političkoj kontroli institucija što proizvodi deinstitucionalizaciju i nizak nivo povjerenja građana u državne organe.

Ostaje otvoreno pitanje šta bi se zaista desilo kada bi klauzula balansa bila uvedena i pregovori suspendovani uz jasne zahtjeve za ispunjavanjem određenih pitanja da bi se isti nastavili. Velika je vjerovatnoća da bi to bio jak udarac za vladajuću strukturu koja se dobrim dijelom oslanja na marketing o šampionu EU integracija, najbrže rastućoj ekonomiji u regionu, zalaganju za evropske vrijednosti koje se survaju primjera radi sa raspisivanjem bilo kog tendera. 

Sa druge strane ne bi bilo iznenađenje da DPS vlast smisli inoviranu platformu za političko preživljavanje, sličnu onoj Vučićevoj u Srbiji.

3 Poglavlja 23 i 24 su ključ pregovora, a činjenica da će se o ovim poglavljima pregovarati do samog kraja govori o punoj svijesti u EU da crnogorsko društvo ima velike probleme sa vladavinom prava. 

Da li više treba ponavljati da su rezultati u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala loši, krivično dijelo pranja novca umjesto da dobije jasan epilog u vidu pravosnažnih presuđenja zloupotrebljava se u političke svrhe, zabrinjavajuća je neefikasnost u pravosudnim institucija u dijelu oduzimanja imovine stečene kriminalom. Slučajevi Kalić, Šarić, sada Koverta, pravosudni sistem ostavljaju u stalnom problemu, otkrivaju politički uticaj, obaraju povjerenje u pravosuđe, a posledica je nedostatak rezultata u poglavljima 23 i 24. 

4 Poglavlje 8 koje tretira potrebu stvaranja zdravih tržišnih uslova, onemogućavanje monopola, odstranjivanje političkog uticaja na tržišna kretanja i nelojalnu konkurenciju, poglavlje koje treba da inicira sistem pravične konkurencije, još uvijek stoji zaključano. Najavljuje se skoro otvaranje, ali se to ne dešava, činjenica je.

Teško je vjerovati da predstavnici EK ne vide na koji način i do koje mjere se stvaraju privilegovani uslovi na crnogorskom tržištu, od uvozničkih lobija do povlašćenih graditelja malih hidro centrala. Teško je vjerovati da se biznis ideje, kao i sposobnost za njihovo sprovođenje u tako visokom procentu javljaju kod ljudi krajnje bliskih vladajućoj eliti. Upravo je protekcionizam, tipa otac premijer Đukanović potpisuje sinu koncesije za gradnju malih elektrana čiju proizvodnju mi građani plaćamo kroz uvećane račune, osnov velikog broja profitabilnih biznisa. Sa druge strane takav ambijent obeshrabruje privatnu inicijativu, država ne nudi dovoljno podsticajne mjere za razvoj biznisa, a politička pripadnost ili odnos sa vladajućim elitama mogu biti od presudne važnosti za pozitivan ili negativan epilog.

Neće biti iznenađenje ako Crna Gora sačeka još neko vrijeme na otvaranje Poglavlje 8.

Izvor: Dnevne novine “Dan”